RASPODJELA SREDSTAVA

Vlada planira 90 posto novca iz Fonda za oporavak dati javnom sektoru. Europska komisija: ‘To nije naš uvjet‘

Poduzetnici su razočarani planom Vlade da čak 90% od 6 mlrd. eura iz Fonda za oporavak ide javnom sektoru
Charles Michel i Ursula von der Leyen
 Olivier Hoslet

U sastavljanju nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), preko kojeg je Hrvatskoj iz EU dostupno oko 45 milijardi kuna za oporavak od koronakrize, državi nije postavljeno striktno ograničenje o tome koliko može usmjeriti u javne, a koliko u privatne investicije, odnosno takva podjela u europskoj regulativi uopće ne postoji.

To proizlazi iz odgovora koji smo dobili iz Europske komisije, nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca objavila kako traži da barem 50 posto od dostupnog novca Vlada usmjeri na izravne bespovratne potpore ulaganjima privatnog sektora, a ne da većina od 45 milijardi kuna završi kod korisnika u javnom sektoru.

Pogrešno tumačenje?

Prema tumačenju koje su ranije iznijeli hrvatski pregovarači, a objavio Jutarnji list, poduzetnicima bi kroz NPOO bilo dostupno u vidu izravnih bespovratnih potpora, subvencija kredita te jamstava maksimalno 4,5 milijarde kuna, odnosno samo 10 posto ukupnog iznosa.

Hrvatski pregovarači su se pritom pozvali na ograničenje koje postavlja Komisija. Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i nacionalni koordinator za NPOO, kaže ipak da bi u privatnom sektoru na kraju moglo završiti oko 30 posto od 45 milijardi kuna, kad se uračuna i sudjelovanje kompanija u predviđenim javnim projektima, od istraživanja i razvoja, energetske tranzicije i razvoja inovativnog turizma do jačanja lanaca opskrbe hranom.

"U propisima vezanim uz fond za oporavak i otpornost nema odredbi koje bi uspostavile podjelu između javnih i privatnih investicija", odgovorio nam je glasnogovornik Komisije Enda McNamara. Objašnjava kako je taj fond namijenjen potpori rastu, stvaranju radnih mjesta kao i društvenoj te regionalnoj koheziji "kroz koherentne pakete reformi i investicija posebno se fokusirajući na zelenu i digitalnu tranziciju".

Napominje također kako se novac za oporavak i otpornost dodjeljuje državama članicama, ali finalni korisnici mogu biti i javni i privatni sektor kako bi se pomoglo "biznisu i građanima da se oporave od krize uz pomoć javnih izvora".

Drugim riječima, na svakoj je državi članici da osmisli reforme i investicije, javne i privatne, koje će pomoći da se taj cilj ostvari. Pritom u Komisiji naglašavaju da privatni sektor može imati koristi od Fonda za oporavak i otpornost na različite načine, što podrazumijeva i izravne potpore, zajmove i druge financijske instrumente, ali moguće koristi su i indirektne.

Novi krug pregovora

Oblici neizravne pomoći mogu se, stoji u odgovoru, realizirati kroz pozive na javne natječaje, gdje kompanije i druge organizacije privatnog sektora mogu sudjelovati sa svojim ponudama. "Pomno treba paziti na relevantna pravila o pružanju državne pomoći", dodaje na kraju odgovora na naša pitanja McNamara. Izbjegao je, međutim, konkretno reći je li moguće da 50 posto novca za Hrvatsku ide za potpore za privatna ulaganja, kako traži HUP.

Inače, danas će predstavnici Komisije i hrvatskih poslodavaca održati online sastanak na kojem će glavna tema biti upravo nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, čiju je prvu verziju Vlada poslala u Bruxelles u prosincu, a s kojom su poslodavci izrazito nezadovoljni. Taj nacrt široj javnosti nije predstavljen, a posao na NPOO mora biti finaliziran do kraja travnja kako bi bio usvojen do kraja ljeta i potom stigao prvi avans koji Hrvatska očekuje u iznosu od oko šest milijardi kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2022 05:02