DOBRE VIJESTI

VLADA POVEĆALA IZNOS MINIMALNE PLAĆE NA 3.000 KN Plenković: 'U mandatu ove Vlade plaća u javnom sektoru povećana za 11,5 posto'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 30.11.2018. u 09:18

Zagreb, 301118.
Vlada Republike Hrvatske, Trg sv. Marka 2.
Sjednica Vlade Republike Hrvatske.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Damir Krajač / CROPIX

 

Premijer Andrej Plenković najavio je u petak na sjednici Vlade povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018., naglasivši da se radi o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

"Donijet ćemo odluku kojom ćemo minimalnu plaću, koja danas iznosi 2752 kune neto, povećati na 3000 kuna neto. To je povećanje od 248 kuna, s tim da to znači povećanje u odnosu na 2018. od devet posto. Bruto iznos koji je danas 3440 kuna bit će 3750 kuna, odnosno viši je za 310 kuna", rekao je Plenković.

Najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008.

Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine, istaknuo je premijer.

U eurima minimalna plaća iznosi 404 eura neto, odnosno 505 eura bruto.

Uspoređujući s drugim zemljama srednje i istočne Europe Plenković je naveo da je prema Eurostatu iz srpnja u Hrvatskoj u tom trenutku minimalna bruto plaća bila 464 eura, a ona je već tada bila veća nego u Bugarskoj gdje je 261 euro, Litvi gdje je 400 eura, Rumunjskoj gdje je 407 eura, Latviji gdje je 430 eura i Mađarskoj gdje je 445 eura.

Nakon ovog povećanja minimalna plaća u Hrvatskoj bit će od Nove Godine veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura.

Oko 37.000 ljudi prima minimalnu plaću

Naveo je da prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava oko 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću.

Plenković je podsjetio da su u prve dvije godine mandata dvaput povećali minimalnu plaću za po pet posto, što je kumulativno oko 10,25 posto, uz dodatnih 3,3 posto povećanja nakon što su izuzeli prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdane.

"Prije ovog povećanja ona je u našem mandatu podignuta za 13,6 posto u odnosu na 2016. To je već do sada bilo najveće povećanje, a s ovim povećanjem ukupno ćemo od početka našeg mandata ukupno neto povisiti minimalnu plaću za 504 kune, i to je 23,9 posto. To je skoro za četvrtinu", istaknuo je premijer.

Naveo je i da se udio bruto minimalne plaće u prosječnoj plaći osjetno povisuje, i to na 44,85 posto u 2019. godini.

Kompenzacijske mjere za poslodavce

Plenković je naglasio da su pritom razmišljali o efektu te odluke na poslodavce. Predviđene su određene kompenzacijske mjere jer Vlada, kaže, ne želi da izazov povećanja troškova rada dovede do negativnih posljedica ni za poslodavce niti za zaposlenike.

"Obično se ova minimalna plaća najčešće primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola", istaknuo je.

Osim fiskalne olakšice pripremili su, kaže, i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u slijedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.

"Mislim da smo s ovime poslali važnu poruku da želimo dostojanstven život i naših sugrađana koji imaju najmanja primanja jer je za nas načelo solidarnosti i društvo u kojem brinemo za one koji su najugroženiji izrazito važan aspekt djelovanja", zaključio je premijer.

Pavić: Povećanje minimalne plaće velik iskorak

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je kako je povećanje minimalne plaće na 3000 kuna neto velik iskorak koji će osigurati dostojanstveniji život za 37.000 radnika na minimalnoj plaći.

"Ukupno je to povećanje minimalne plaće za 504 kune u mandatu ove Vlade. U pola mandata povisili smo ju gotovo dvostruko više nego prethodna Vlada", istaknuo je Pavić.

Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta. Poslodavcima će se 2019. omogućiti potpore do milijun i pol kuna, a od 2020. i izdašnije potpore za očuvanje i otvaranje radnih mjesta.

Tom balansiranom politikom želi se građanima na minimalnoj plaći osigurati dostojanstveniji život, a poslodavcima osigurati konkurentnost da ne dolazi do otpuštanja, dodao je.

Od 1. siječnja iduće godine tako ćemo imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU. Mislimo da ovim pridonosimo ostanku naših ljudi u Hrvatskoj, ali i dostojanstvenijem životu naših građana na minimalnoj plaći, zaključio je Pavić.

U Sabor upućen paket konačnog prijedloga mirovinske reforme

Vlada je u petak sa sjednice u Hrvatski sabor poslala paket konačnog prijedloga zakona mirovinske reforme, kao i više prijedloga izmjena zakona kojima se uređuje reformska mjera spajanja više državnih agencija radi postizanja ušteda, te ponovno uspostavljanje prije pet godina ukinutog Državnog inspektorata.

U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj mirovinske reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama, a smatra da je Vlada u postojećim gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja.

Riječ je o jednoj od ključnih strukturnih reformi, naglašava premijer i podsjeća kako je jedan od najvećih izazova mirovinskog sustava to što prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža.

"Samo 30. Da smo u Njemačkoj, rekli bi 37 ili 38. To je bitna razlika", rekao je dodavši kako je posljedica toga deficit od 17 milijardi kuna, kao i da samo 19 posto umirovljenika ima puni radni staž.

Predstavivši najvažnije točke mirovinske reforme, premijer je posebno apostrofirao "mjeru demografskog karaktera" kojom se svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje šest mjeseci stvarno ostvarenom stažu.

"Time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za dva posto", istaknuo je Plenković te ocijenio kako je riječ o vrlo konkretnoj i dobroj mjeri. Nju može ostvariti i otac ako je iskoristio pretežni dio dodatnog porodiljnog dopusta, odnosno više od dva mjeseca.

Plenković ističe da će se odlazak u mirovinu sa 67 godina početi primjenjivati od 2033. godine, a naglašava i da se smanjuje penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno.

 "Vodili smo računa i o umirovljenicima s najnižom mirovinom, njih je trenutno 245.990 s prosječnim iznosom od 1518 kuna. A ta mirovina će se od 1. srpnja iduće godine povećati za 3,13 posto", naglasio je.

Premijer ističe da se vodilo računa i o osobama s invaliditetom jer se proširuje krug onih kojima se vrijeme povedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, a korisnicima drugog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Drugi mirovinski stup će se ojačati, a ne ukinuti

"Ovim rješenjem želimo ojačati drugi mirovinski stup", ističe Plenković otklanjajući teze o ukidanju drugog stupa.

Izdvaja i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje čime će se, naglašava, povećati sredstva za mirovine.

"Mislim da smo postigli dobar kompromis. Pozitivan učinak ove reforme će biti 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine", poručio je.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić također naglašava da su ciljevi reforme osiguravanje većih mirovina umirovljenicima i financijska stabilnost mirovinskog sustava, kao i ispravljanje određenih nejednakosti među generacijama unutar mirovinskog sustava.

"Intenzivno smo slušali stručnu javnost, klubove zastupnika, oporbene prijedloge. Smatramo da smo dali maksimum unutar ovih okvira i zadanih ciljeva da još dodatno oplemenimo i poboljšamo prijedloge zakona koji idu u drugo čitanje u Sabor", ustvrdio je.

Pojašnjava da će ublažavanjem penalizacije umjesto sadašnjih 20,4 posto za pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu umanjenje sada biti 18 posto.

Najniže mirovine 6 posto veće iduće godine

Sveukupno, rekao je Pavić, sadašnjim umirovljenicima omogućavamo veće mirovine za 3 posto temeljem usklađivanja mirovina, kao i povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3,13 posto, odnosno korisnici najnižih mirovina mogu očekivati 6 postotno povećanje mirovina sljedeće godine.

Vlada je, sukladno zaključku iz kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda i fondova Vlada, sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Zakona o protuminskom djelovanju, kojima se predlaže da MUP preuzme poslove Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje.

U Sabor su upućene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojima se predlaže da od 1. siječnja iduće godine s radom prestane Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.

Također su u Sabor upućene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, kojima se predlaže da s radom prestane Agencija za regionalni razvoj, čije bi poslove preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Radi ponovnog osnivanja Državnoga inspektorata koji će, radi učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, objediniti inspekcije koje trenutno postoje u više ministarstva, Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se uređuje prenošenje inspekcijskih poslova koje obavlja inspekcija Ministarstva zaštite okoliša.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo