StoryEditor
PRIVATIZACIJA ŠKVEROVA

Vlada prihvatila Končarovu ponudu za 3. maj, digla cijene naknada za škverove

 Damjan Tadić / CROPIX

ZAGREB - Vlada je danas odlučila da će pregovore o privatizaciji riječkog 3. maja nastaviti s tvrtkom Jadranska ulaganja Danka Končara.

Končarova tvrtka ujedno je i jedina koja je po isteku natječaja za prodaju riječkoga škvera uputila svoju ponudu Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Naime, austrijski A-Tec, koji se ranije spominjao kao izgledan kupac 3. maja, zapao je u nelikvidnost, iz koje nije uspio izaći, pa je Vlada odbila ponudu njegove tvrtke kćeri Crown Investment i raspisala novi, treći po redu natječaj, za prodaju riječkoga škvera. S druge strane, dokumentraciju o 3. maju otkupila je i tvrtka DOK-ING, ali do zaključenja desetodnevnog natječaja u HFP nije stigla njihova ponuda.

Ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i Europska komisija daju zeleno svjetlo Končarovu planu restrukturiranja 3. maja, Vlada i Končar ispregovarat će ugovor o prodaji riječkoga škvera. Za 3. maj to će značiti zadržavanje brodograđevne djelatnosti. Istom se ishodu u Banskim dvorima nadaju i kada je riječ o drugim brodogradilištima koja su u procesu prodaje. Rješenje njihove sudbine jedan je od uvjeta za zatvaranje pregovora s EU-om u poglavlju Tržišno natjecanje.

Ipak, novi vlasnici hrvatskih brodogradilišta suočit će se sa skupljim poslovanjem. Vlada je, naime, danas donijela i odluke kojima mijenja dosadašnje koncesijske naknade koje su škverovi plaćali za korištenje pomorskog dobra. Po novom, brodogradilšta će plaćati naknadu od tri kune za kvadrat pomorskog dobra, kao i jedan posto od prihoda za promjenjivi dio koncesijske naknade. Dosad je koncesija stajala samo pola kune po četvornom metru i jedna posto od dobiti tvrtke, a ona je znatno manja od prihoda.

Vlada je u Sabor danas poslala i novi prijedlog Zakona o policiji, koji je važan za zatvaranje pregovora s EU-om u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Cilj zakona je depolitizacija policije, pa policajci, po novom, više neće smjeti biti članovi ni jedne političke stranke, niti će se moći kandidirati na izborima, dok će se ravnatelj policije birati na javnom natječaju, a njegovi zamjenici i pomoćnici internim natječajima.

„Cilj je ovoga zakona reforma policije po standardima EU-a“, poručio je Tomislav Karamarko, ministar unutarnjih poslova.

Iako je novi Zakon o policiji podržao i potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Slobodan Uzelac, upozorio je kako bi pojam simbola koji se smiju držati u policijskim prostorijama nije precizno definiran, što, kako je rekao, prepušta saborskoj raspravi.

„Čovjeku treba dopustiti da svoje osobne afinitete, ljubavi, ideale i idole ima na svom radnom stolu, ali ne i na zidu, pa kad odu da ih ponesu sa sobom na novu dužnost“, ustvrdio je Uzelac, ne preciziravši na što točno misli. Jasna je, međutim, aluzija na križeve, koji sve više krase urede državnih institucija i u Hrvatskoj.

Problema je bilo i oko Vladina potvrđivanja Sporazuma o financiranju u vezi s Pokusnim programom za očuvanje i obnavljanje kulturne baštine na područjima sukoba na zapadnom Balkanu za 2009. godinu. Iako je taj sporazum s Europskom komisijom, kojim se izdvaja 1,34 milijuna eura za obnovu Radničkog doma u Vukovaru, na Vladi danas prošao „glatko“, premijerka Jadranka Kosor upozorila je potpredsjednika Vlade Božidara Pankretića da bi termin „područja sukoba“ trebalo preformulirati.

„Radilo se o agresiji na Hrvatsku, ova bi se formulacija mogla drugačije shvatiti“, upozorila je Kosor.

Javni dug ostaje na razini od 41% BDP-a

Prijedlogom strategije upravljanja javnim dugom do 2013., koji je Vlada danas usvojila, predviđa se da javni dug ostane na sadašnjoj razini od oko 41 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

To je, ustvrdila je premijerka Kosor, još uvijek manje od 60 posto BDP-a, na koliko visinu javnoga duga postavljaju kriteriji iz Maastrichta, te manje od prosjeka većine članica EU-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. kolovoz 2020 20:14