Dionice Hrvatske elektroprivrede na Zagrebačkoj bi se burzi mogle pojaviti u listopadu, a njihovim izdavanjem i prodajom jedna od naših najvećih kompanija iz energetskog sektora trebala bi doći do novca potrebnog za financiranje planiranih investicija i akvizicija.
Najnovije su to informacije iz Vladinih krugova, u kojima se trenutno razrađuje hodogram izlistavanja HEP-a na Zagrebačkoj burzi. Sadašnja očekivanja, kaže naš izvor, govore da bi projekt inicijalne javne ponude (IPO) dionica HEP-a trebao biti gotov do svibnja, nakon čega bi uslijedila realizacija, odnosno uvrštenje dionica HEP-a na Zagrebačku burzu, a što bi se, opet prema očekivanjima nadležnih iz Vladinih krugova, moglo dogoditi u listopadu.
Širenje tržišta
Cilj je da se tako prikupljenim novcem osigura novac koji je HEP-u potreban za financiranje investicijskih projekata. Među projektima koje bi HEP tako mogao financirati upućeni spominju hidroelektranu Kosinj u Lici, ali i projekt hidroelektrane Ombla kod Dubrovnika. Isto tako, iz HEP-a su još lani najavili širenje u regiji, prije svega na tržištima susjednih zemalja - Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, za što im je također potreban novac.
- Ovdje nije riječ o prodaji HEP-a, nego o njegovoj dokapitalizaciji kroz izdavanje novih dionica, koje bi se na burzi ponudile ulagačima. Time bi se i vlasnički udio države u HEP-u smanjio, iako bi država ostala većinski vlasnik - poručuje naš izvor.
Koliko bi točno dionica HEP-a i po kojim cijenama pojavilo na burzi, naši sugovornici u ovom trenutku nisu htjeli govoriti, ističući kako je za tako nešto sada još prerano. Sve će, poručuje naš izvor, ovisiti o stanju pripremljenosti HEP-ovih projekata, iz čega će se onda procjenjivati i koliko je novca potrebno kompaniji. Ipak, neke preliminarne procjene govore da bi nakon IPO-a udio države u vlasničkoj strukturi HEP-a mogao pasti na 80 posto, što znači da bi privatni sektor u kompaniju “uletio” sa 20-postotnim udjelom.
Oživljavanje tržišta
Mogućnost IPO-a HEP-a spominje se u Planu upravljanja imovinom u vlasništvu države za 2015. godinu koji je Vlada usvojila potkraj prošle godine.
- Tijekom 2015. godine razmotrit će se, u skladu sa stanjem na tržištu kapitala, opcija inicijalne javne ponude (IPO) ograničenog obima dionica tvrtke HEP d.d., čime bi se omogućila kupnja istih od strane zainteresiranih građana, hrvatskih branitelja i mirovinskih fondova - stoji u Planu upravljanja državnom imovinom za ovu godinu.
S time su upoznati i u HEP-u, iz kojeg su nam samo kratko poručili da će poštovati sve odluke vlasnika, odnosno Vlade.
- Sve aktivnosti vezane za provedbu navedenog plana, u dijelu koji se tiče HEP-a, vodi i koordinira naš vlasnik i mi ćemo postupati sukladno odlukama vlasnika kada i ako do njih dođe - kažu u HEP-u.
Osim prikupljanja novca za daljnji razvoj tvrtke, naši sugovornici iz Vladinih krugova u IPO-u HEP-a vide i svojevrsni ključ za oživljavanje gotovo umrtvljenog hrvatskog tržišta kapitala. Ovdje valja naglasiti kako je HEP već prisutan na Zagrebačkoj burzi, ali kroz izdanje obveznica, a ne dionica.
Hoće li i dionica HEP-a, po uzoru na dionice HT-a i Ine, dobiti epitet “narodne”, ovisit će o tome u kojoj će se mjeri ‘obični’ građani moći uključiti u njenu kupnju. No, kada je riječ o mirovinskim fondovima, njihov apetit nije sporan. Štoviše, dio sugovornika iz krugova mirovinaca ni ne taji da u IPO-u HEP-a vide alternativu davanju autocesta u koncesiju, za koju su itekako zainteresirani, ali koja, s obzirom na sada već izgledni referendum, ima sve manje šanse za realizaciju.
Podrška s burze
- Dobro bi bilo da se odluče na IPO HEP-a, mirovinski bi fondovi to podržali. IPO HEP-a bi nam na određeni način mogao biti zamjena za monetizaciju autocesta jer sumnjam da će do nje u ovakvim okolnostima doći - ističe jedan naš sugovornik iz redova mirovinaca.
IPO HEP-a bila bi dobra vijest i za Zagrebačku burzu. za očekivati je da bi ponuda novih dionica, ističe Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, dovela do povećanja likvidnosti i živosti na tržištu kapitala.
- Uvrštenje dionica HEP-a na burzu za nas bi puno značilo. Potrebna nam je neka nova i velika dionica, a HEP bi to svakako bio - zaključuje Gažić.
HEP nije zamjena za monetizaciju HAC-a
Iako mirovinci u mogućnosti izlistavanja dionica HEP-a na burzi očito vide “plan B” za svoje sudjelovanje u sve neizvjesnijoj monetizaciji autocesta, naši sugovornici iz Vladinih krugova ističu da se u IPO-u HEP-a, barem što se državne blagajne tiče, ne može gledati alternativa davanju autocesta u koncesiju.
Naime, novac od IPO-a HEP-a ne bi išao u državnu blagajnu, već bi se njime financirali investicijski projekti HEP-a. Koliko će to novca biti, znat će se kada završi analiza investicijskih projekata. U prilog tvrdnjama da IPO teško može zamijeniti monetizaciju govore i brojke, jer bi se od davanja autocesta u koncesiju trebao prikupiti znatno veći novac, oko tri milijarde eura.
Ipak, uzimajući u obzir dosadašnja iskustva s IPO-ima u Hrvatskoj, teško se oteti dojmu da bi projekt uvrštenja dionica HEP-a na burzu bio lišen politike.
Nije mali broj onih koji upozoravaju da je bivši premijer Ivo Sanader IPO-ima Ine i HT-a kupio naklonost dijela birača i HDZ-u osigurao još jedan mandat. Sličnom bi se receptu sada mogla okrenuti i Kukuriku koalicija, kojoj pojava nove “narodne” dionice, i to još u izbornoj godini, vjerojatno ne bi smetala.