Ako niste platili kaznu za prebrzu vožnju ili komunalnu naknadu, velike su šanse da nećete ni morati. Proizlazi to iz nove Vladine uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja ili oprost dugova.
Uredbom se otvaraju vrata oprostu dugova, ili nekoj njihovoj sporijoj otplati, u slučaju da bi njihovo plaćanje predstavljalo udar na životni standard siromašnijih građana. Radi se, prije svega, o građanima koji primaju socijalnu pomoć.
Imovinski cenzus
Pravo na djelomičan ili potpuni otpis duga imaju oni dužnici koji žive u stanu ili kući do 35 četvornih metara, što se uvećava za dodatnih deset kvadrata za svakog člana domaćinstva. U osnovi, ovime se uvodi imovinski cenzus i u naplatu potraživanja koja država ima prema dužnicima, što će uskoro postati uvjet i za primanje raznih oblika socijalne pomoći.
“Točno je da se uvodi imovinski cenzus. Mi na to moramo ići jer u srpnju sljedeće godine ulazimo u EU, a tamo se on primjenjuje”, rekao nam je visokopozicionirani izvor iz Vlade.
Duguju 13 milijardi kuna
I u Ministarstvu financija ističu da novim propisom država želi zaštititi osobe slabijeg imovinskog stanja, koje nisu u stanju plaćati kazne i naknade.
- Uz mogućnost odgode i obročne otplate ovom se uredbom omogućava i otpis ili djelomičan otpis potraživanja. Mogućnošću otpisa nejavnih davanja, pogotovo fizičkim osobama, ako zadovoljavaju uvjete koji sami po sebi ukazuju na neprimjereno opterećenje, država, ali i jedinice lokalne i područne samouprave pokazuju veći stupanj odgovornosti i brige za one koji su najjače pogođeni danim gospodarskim okolnostima”, navodi se u odgovoru Ministarstva financija na naš upit.
No, o kolikom broju ljudi, kao ni o iznosima koje duguju, u Ministarstvu financija jučer nam nisu znali reći. Prema podacima Fine, krajem travnja u blokadi je bilo 211.048 građana, koji su po raznim osnovama dugovali 13,62 milijarde kuna.
Bez zahtjeva do 30 kn
Građanin koji želi regulirati svoj neporezni dug prema državi ili jedinici lokalne samouprave morat će podnijeti zahtjev nadležnom tijelu, što je u praksi uglavnom Ministarstvo financija, ili njegov pandan na županijskoj, gradskoj ili općinskoj razini. Nadležna tijela morat će slučaj riješiti u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva.
Samostalno će, pak, moći otpisivati mala potraživanja, ona koja ne prelaze 30 kuna, za što dužnici neće ni morati podnositi zahtjev.
Za neplaćene režije i poreze ne vrijedi
Novom Vladinom uredbom ne opraštaju se porezni dugovi i dugovi za doprinose građana, obrtnika i tvrtki. Umjesto toga, novi propis rješava pitanje odgode plaćanja ili oprosta kazni, prekršaja, naknada i drugih prihoda državnog i lokalnog proračune. U tu kategoriju ne ulaze neplaćeni računi za struju, vodu, plin... U fokusu ove mjere zapravo su tvrtke i obrti, koji su i najveći dužnici. Prema riječima ministra financija Slavka Linića , iznos neplaćenih, a dospjelih računa u hrvatskom je gospodarstvu u svibnju dosegao rekordnih 44,56 milijardi kuna.
- Više od 70.000 tvrtki potencijalno je u toj situaciji - kažu u Vladi.