ZAGREB - Od 1. kolovoza uvodi se tzv. porez solidarnosti, popularno već nazvan “krizni porez”, od tri posto na sve plaće i mirovine iznad 3000 kuna, a opća stopa PDV-a povećava se sa 22 na 23 posto. Odlučeno je to nakon današnjeg, četverosatnog sastanka Vlade, poslodavaca i sindikalaca, na kojem se, uoči trećeg rebalansa ovogodišnjeg proračuna, pokušalo pronaći rješenje za sve veću proračunsku rupu.
Premijerka
Jadranka Kosor istaknula je je još jednom da u ovom proračunu nema “svetih krava” i da će se rezati novac za Pelješki most, Crkvu i pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Najavila je i reformu javne uprave i lokalne samouprave što bi moglo u konačnici značiti da će biti otpuštanja službenika.
“Krizni porez” primjenjivao bi se do kraja sljedeće godine i obuhvatio bi oko milijun ljudi, ali ne bi, doznajemo od sindikalaca, obuhvatio dividende i kamate. Država očekuje da bi do kraja godine od tog novog nameta mogla prikupiti oko 1,8 milijardi kuna.
Posljedica PDV-a od 23%: Najviše poskupljuje luksuz
Ekonomisti nude izlaz: Devalvacija kune i dodatno tiskanje novca
Nešto je manje jasna računica o višem PDV-u. Prema tvrdnjama sindikalaca, od povećanja opće stope tog poreza u državnu bi se blagajnu do kraja godine slilo između jedne i 1,4 milijarde kuna, što je u skladu s procjenama koje je nedavno iznio
Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta. Lovrinčević smatra da povećanje PDV-a neće pokrenuti lavinu poskupljenja roba i usluga, jer je potražnja u uvjetima recesije ionako smanjena, no sindikalci strahuju da će se dogoditi upravo to. Dobra je vijest da se do daljnjega ipak neće dirati u nultu stopu PDV-a koja se obračunava na kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala.
|
Ostaje nulta stopa PDV-a koja se obračunava na kruh, mlijeko, lijekove-
Porezom solidarnosti neće biti obuhvaćene dividende i kamate. |
Prema riječima Damira Kuštraka, predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), država bi od novih nameta trebala skupiti do pet milijardi kuna na godišnjoj razini. Osim uvođenja “kriznog poreza” i većeg PDV-a, u to je, čini se, uključeno i gotovo sigurno uvođenje trošarina na SMS, što bi državnoj blagajni na godišnjoj razini moglo donijeti oko 450 milijuna kuna, te jače oporezivanje luksuzne robe.
- Mi nismo zadovoljni takvim rebalansom, ali ćemo ga kratkoročno podržati radi spašavanja javnih financija - rekao je nakon sastanka Kuštrak.
Dodao je da veće zahvate u rashodovnu stranu proračuna očekuje u proračunu za sljedeću godinu. Na pitanje hoće li novi nameti biti privremeni, kratko je rekao da “porezi imaju tendenciju da ostanu vječni”.
Za razliku od poslodavaca, koji su novim nametima dali uvjetnu podršku, sindikalci su se i po tom pitanju podijelili. Potporu novim nametima dao je Vilim Ribić, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata, koji smatra da se radi o pravednoj raspodjeli tereta krize na sve. Štoviše, dodao je da su sindikati spremni razgovarati i o mogućnosti smanjenja božićnica u ovoj godini za pola.
S druge strane, Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), poručio je da je on bio u manjini koja nije željela poduprijeti Vladine prijedloge, no da su ga preglasali drugi sidnikati. Ni Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, nije sklona uvođenju novih nameta, te je zatražila od Vlade da joj do subote dostavi konkretan papir s jasnom računicom.
- Ovo su vatrogasne mjere da se spasi kreditni rejting kako bi se država mogla dalje zaduživati - rekla je Knežević. Odgovarajući na novinarsko pitanje, rekla je i kako je moguće da je Damir Jakuš, predsjednik URSH-a i GSV-a koji je predložio uvođenje “kriznog poreza”, odradio posao za HDZ.
- To je Dolac, čisti plac - komentirali su novinari u razgovoru s poslodavcima i sindikalcima. Na to su im sindikalci rekli da je politički život ionako plac.
Potporu Jadranki Kosor jučer popodne dao je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, koji ističe da je prijašnji prijedlog Vlade, koji je govorio o rezanju mirovina većih od 2000 kuna za tri do 10 posto, te o smanjenju plaća državnih i javnih službenika i namještenika za šest posto, bio “samoubilački”. Hrelja je s Vladom danas dogovorio i nastavak razgovora o pitanjima koja se tiču umirovljenika za jesen, no poručio je i da njegova stranka, koja u Saboru ima samo jedan mandat, neće blagonaklono gledati na očekivani jesenski, četvrti rebalans proračuna.
Što se tiče predstojećeg, trećeg rebalansa, sindikalci tvrde kako im je ministar financija Ivan Šuker na današnjem sastanku rekao da rezovi potrošnje u njemu ipak neće biti tako veliki kako se očekuje.
- Nemojte očekivati čuda - navodno je rekao Šuker na sastanku..
Mladić vrijeđao sindikalce: 'Izdaja'Dok je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak davao izjavu za medije njegovo je obraćanje prekinuo jedan mladić koji je izvikivao izdaja. Taj mladić slično je postupio i dok je s novinarima razgovarao dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić objasnivši da se zbog uvođenja poreza osjeća izdanim od svih. Mladića je legitimirala policija. |
Još sinoć činilo se da se ideja o povećanju PDV-a neće realizirati na što je nakon maratonskih pregovora upozorila i sama premijerka Jadranka Kosor.
Međutim, očito pod velikim pritiskom javnosti o uvođenju novog poreza u vladi su odlučili poslušati savjete pojedinih ekonomista poput Željka Lovrinčevića kojima je sklon i potpredsjednik Damir Polančec. S druge strane, novi prijedlog čini se da slabi poziciju ministra financija Ivana Šukera koji se protivi povećanju PDV-a i smatra da rješenje za tešku proračunsku situaciju treba tražiti u radikalnom rezanju rashodne strane proračuna.
Adriano Milovan