Vladin plan B za autoceste, koji u slučaju da propadne monetizacija predviđa privatizaciju dijela tvrtke za naplatu i održavanje HAC ONC, pozdravili su ekonomski stručnjaci i političari s kojima smo jučer razgovarali.
Kako je Jutarnji objavio, Vlada je detaljno razradila model prikupljanja kapitala putem inicijalne javne ponude, gdje bi se 51 posto tvrtke HAC ONC ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, zaposlenicima tvrtke i građanima. Od tih 51 posto udjela, minimalno 80 posto bi se ponudilo domaćim mirovinskim fondovima, a ostatak građanima.
Prihvatljivije građanima
Vladin plan B, izvjesno je, mogao bi na kraju postati plan A jer se čini da je prihvatljiviji i građanima i ekonomskih stručnjacima koji su dosad bili protiv monetizacije.
Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke - Reformisti i bivši ministar prometa za čijeg je mandata sagrađen najveći dio autocesta, smatra da je to relativno kvalitetno rješenje u slučaju da monetizacija propadne.
- To jest nešto skuplje financiranje, ali je odlično kao alternativno rješenje. Moj stav je bio, još kad sam bio u Vladi, da treba ići u monetizaciju. SDP je tada oklijevao i zbog činjenice da se u oporbi tome protivio, a kao drugo rješenje nametnulo se ovo o čemu se sada priča. Tada sam razgovarao s mirovinskim fondovima, ali nisu bili zainteresirani. Činjenica je da bi to dovelo do restrukturiranja tvrtke i otpuštanja što izaziva otpor u javnosti, pa su i oni tu bili oprezni. Njima je lakše ući u državne obveznice - kaže Čačić.
Međutim, napominje Čačić, neupitno je da je ulog u autocestama sigurniji od obveznica, jer kod država su prisutni usponi i padovi, a prihodi autocesta su stabilna kategorija.
Kad je riječ o inicijalnoj ponudi dionica građanima, Čačić kaže da je to apsolutno dobra ideja.
- Ovakav IPO je dobrodošao za razliku od ponude HEP-a, gdje država zadržava upravljanje, a privatni kapital ulazi bez stvarne mogućnosti upravljanja. Ja nikad ne bih uložio novac u IPO HEP-a, ali u slučaju autocesta mislim da bi to bilo zanimljivo ponuditi građanima, i to ne više od 25 posto. Dakle, treba povjeriti upravljanje institucionalnim investitorima, a da građani pronađu interes kao pojedinačni ulagači - kaže Čačić.
Interes fondova
Da je ovo dobro rješenje, i bolje od monetizacije, smatra ekonomski strateg HSLS-a Josip Budimir. On kaže kako bi to bilo prihvatljivo, a mirovinski fondovi bi sigurno imali interes jer imaju višak prihoda koji bi htjeli negdje dugoročno uložiti.
- U određenoj mjeri bi to bilo prihvatljivo bez obzira na to što bi značajan udio imali institucionalni investitori kroz mirovinske fondove. Mirovinski fondovi žele priliku za ulaganje u zemlji u kojoj baš nema previše prilika. Sporno bi jedino moglo biti na što će se taj novac potrošiti. Ako će ići za krpanje proračuna, to nije dobro, a ako će se vraćati dugovi, u redu - kaže Budimir koji je uvjeren da bi i građani prihvatili to rješenje.
Ekonomski analitičar Damir Novotny također kaže da je ovo bolje rješenje od monetizacije. - Kako autocestama treba svjež kapital, mislim da bi ovo bilo dobro rješenje. To bi bitno promijenilo sliku poduzeća i stvorilo podlogu za otplaćivanje dugova. Vlada bi trebala izaći iz većinskog vlasništva, prepustiti to investitorima, a oni bi potom trebali dokapitalizirati tvrtku - kaže Novotny.
Svjež kapital
Čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić rekao je jučer da je ta ideja nezakonita jer je riječ o prodaji cesta. - Riječ je o tome da bi se dio vlasništva ustupio i kad se to jednom privatizira, za sva vremena će ostati privatno i cestarinu bi plaćali njima. Ako date nekome da ubire cestarinu, onda je on i vlasnik - ustvrdio je Stanić.
Sud o monetizaciji tek za godinu dana?
Referendumska pitanja o monetizaciji autocesta i outsourcingu u državnim i javnim službama Sabor je jučer poslao Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti. Riječ je o inicijativama za koje je prikupljen dovoljan broj glasova: prvom se želi zustaviti davanje autocesta u koncesije, a drugom izdvajanje i privatizacija sporednih djelatnosti unutar državnih i javnih službi. Ustavni sud za ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja ima rok od 30 dana, no prihvati li sugestiju Sabora da prije konačne odluke o monetizaciji konzultira Sud EU, procedura bi mogla trajati i godinu dana.