MIROVINSKA REFORMA

Vraća se bonus dugogodišnjim osiguranicima, ali neki se osjećaju izigrano: ‘Mirovina mi je mogla biti 400 kn veća...‘

Neće ga dobiti svi oni dugogodišnji osiguranici koji su u mirovinu otišli između 1. siječnja 2020. i 1. siječnja 2023. godine

Umirovljenika Mladen Matečić (63)
 

 Damir Krajac/Cropix/Cropix

Mladen Matečić, 65-godišnji bivši radnik Končara, prošle je godine, u listopadu, otišao u mirovinu kao dugogodišnji osiguranik s čak 46 godina radnog staža.

Matečić je, kao i brojni drugi dugogodišnji osiguranici, žrtva čestih izmjena u mirovinskom sustavu, pa je tako zbog zakonskih promjena ostao bez čak 400 kuna mjesečno, iako je u mirovinski fond neprekidno uplaćivao doprinose 46 godina.

Pavićevo prosvjetljenje

O njemu smo već pisali prije tri godine, kada je tadašnji ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić odlučio ukinuti stimulaciju za dugogodišnje osiguranike koji nastavljaju raditi nakon 60. godine. Oni stječu pravo na starosnu mirovinu bez penalizacije sa 60 godina života i 41 godinom radnog staža, a država je sve do te 2019. poticala njihov ostanak na radnom mjestu s 0,15 posto po svakom mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada, odnosno najviše do pet godina. Ali, odjednom su u tadašnjem resornom ministarstvu ustvrdili da takve osiguranike nije potrebno dodatno nagrađivati, već im je sama beneficija to što mogu u penziju s već 60 godina. Naš sugovornik iz priče tada je izračunao da mu se zbog zakonskih izmjena više isplati otići ranije u mirovinu, nego da ostane dulje raditi, a ovo doista apsurdno Vladino rješenje naišlo je i na kritike struke. Nakon što je takvo zakonsko rješenje tri godine bilo na snazi, Vlada je u Sabor ove godine uputila izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju zbog novog modela obiteljskih mirovina, što su svi pozdravili. A na taj zakon amandman je uputio saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, u kojem upravo traži da se vrati bonus od 0,15 posto za dugogodišnje osiguranike. Vlada je amandman prihvatila, zakon je jednoglasno usvojen u Hrvatskom saboru, kao i amandman, koji je na kraju podržao i sadašnji saborski zastupnik HDZ-a Marko Pavić, koji je kao ministar ukinuo taj poticaj.

Zbog svega toga Matečić se osjeća izigranim jer je sudjelovao u e-Savjetovanju kada se ukidala ova beneficija, upozoravao na to sve saborske klubove, a od 1. siječnja 2023., kada se vraća, opet neće dobiti "zasluženih" 0,15 posto. Ni on, ni svi oni dugogodišnji osiguranici koji su u mirovinu otišli između 1. siječnja 2020. i 1. siječnja 2023. godine.

Razočaran

- Apsolutno sam razočaran. Svi mi u tom razdoblju od ukidanja do vraćanja beneficije koji smo otišli u mirovinu ostali smo bez značajnog dijela prihoda. Moja mirovina mogla je biti 400 kuna veća. Umjesto 4500 kuna, mogla je biti 4900 kuna. A svi oni koji će iduće godine otići u mirovinu, ponovno će dobiti tih 0,15 posto po svakom mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada. Bilo bi interesantno čuti bivšeg ministra Marka Pavića koji je ukinuo taj bonus, a sada je glasao za dopunu zakona - razočaran je Matečić koji se već drugi put osjeća prevareno. I sada je pisao primjedbe u e-Savjetovanju kako bi se i njima priznao bonus, ali od toga ništa. Zakon je već usvojen u Saboru 7. listopada.

- Razmišljam da se ponovno vratim negdje raditi jer nakon godine dana staža opet bih imao pravo na bonus. Zdrav sam, osjećam se mlado i zašto ne - kaže ovaj vitalni umirovljenik. Ako se odluči na taj korak, imat će i veći bonus, od 0,45 posto po mjesecu rada, jer je navršio 65 godina.

Silvano Hrelja iz HSU-a nada se, kaže, da se sada pravila više neće mijenjati jer česte izmjene dovode upravo do ovakvih slučajeva i zakidanja dijela dugogodišnjih osiguranika.

- Moj argument je bio da se takvi ljudi moraju dodatno stimulirati da ostanu u svijetu rada, da im se prizna što su rano počeli raditi. Nadam se da se neće naći više nitko ‘prepametan‘ da to opet mijenja - kaže Hrelja.

Bivši ministar, a sada saborski zastupnik HDZ-a Marko Pavić kaže da su sada okolnosti drugačije, da se pronašao novac jer nam značajno raste BDP, rejting agencije dižu kreditni rejting, ulazimo u eurozonu te je bilo logično pozdraviti i podržati amandman Silvana Hrelje.

- Naravno da Vlada želi izaći u susret svim socijalnim kategorijama i zato smo poduprli amandman gospodina Hrelje. Nije bila stvar da tada nismo nešto htjeli, nego smo mirovinsku reformu fazirali. Kao ministar htio bih udovoljiti svima, ali uvijek su tu ograničenja s limitima proračuna. Ovo je dobar smjer - kaže Pavić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2022 14:25