ŽESTOKA RASPRAVA

Vrhovni suci napali Dobronića jer se drznuo sazvati okrugli stol o sudačkom ‘fušanju‘ i angažmanu rodbine. Spustio im je

Ako je suditi po završnoj riječi, oštre kritike koje je imao prilike čuti od svojih kolega s Vrhovnog suda, nisu se Dobronića osobito dojmile

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić

 Nera Simic/Cropix

Na današnjem okruglom stolu koji je organizirao o tome kako bolje regulirati i nadzirati izvansudske aktivnosti sudaca kao što su arbitraže, zapošljavanje članova sudačkih obitelji u pravosuđu i sudačke tužbe protiv novinara i medija, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić suočio se s prilično oštrim, a na momente i sarkastičnim oponiranjem svojih kolega - sudaca Vrhovnog suda.

- Oko 80 posto sudaca u Hrvatskoj nema nikakav problem s neumjerenim izvansudskim angažmanima kao što su sudjelovanje u arbitražama, ni sa zapošljavanjem članova svoje obitelji u pravosuđu, a ne podižu ni tužbe protiv novinara i medija. Ipak kod 20 posto sudaca ti problemi u nekoj mjeri postoje, a kod manjeg broja sudaca su - znatni. Cilj ovog okruglog stola je postići konsenzus oko toga kako ta pitanja koja utječu na povjerenje građana u ukupan pravosudni sustav riješiti. Usporedba Hrvatske s propisima i praksom ostalih zemalja EU pokazuje da je pitanje izvansudskog angažmana sudaca u Hrvatskoj podnormirano, hrvatski propisi o tome su preopćeniti i treba ih doraditi i precizirati.

To su glavni naglasci iz uvodnoga izlaganja predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića na današnjem okruglom stolu na kojem su sudjelovali suci Vrhovnog suda, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, predsjednik DSV-a, predstavnik Ministarstva pravosuđa, saborskog Odbora za medije te profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, članovi udruge Centar za demokraciju i vladavinu prva Miko Tripalo te novinari.

Jasnija slika

Oko navedenih pitanja Dobronić je početkom godine naručio anketu među sucima visokih i županijskih sudova kako bi o njima dobio jasniju sliku. Prikupio je i podatke o tome na koji je način izvansudske angažmane sudaca reguliralo 20 članica EU te kakve su prakse po tome pitanju u njima.

"Čak 70 do 80 posto država članica EU ne dopušta profesionalnim sucima da sudjeluju u izvansudskim arbitražama. Ostalih 20 do 30 posto članica EU dopuštaju profesionalnim sucima sudjelovanje arbitražama, ali je taj angažman reguliran i ograničen. Hrvatska u tome pogledu među članicama EU strši jer je sudački angažman u arbitražama potpuno nereguliran i tu treba stvari raščistiti i podvući crtu", kazao je Dobronić, osvrćući se na plaćeni angažman hrvatskih sudaca u arbitražnim tijelima različitih profesionalnih i interesnih udruga - Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog nogometnog saveza i slično, za što suci primaju honorare.

image

Radovan Dobronić

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Hrvatski Zakon o arbitraži, istaknuo je Dobronić, dopušta sucima sudjelovanje u arbitražama pa u praksi vlada logika "ono što nije zabranjeno dopušteno je" i suci za tu vrstu angažmana ne traže suglasnost DSV-a. Ni jedan propis ne određuje koliko sudac arbitraža može prihvatiti pa ima sudaca čiji su prihodi od arbitraža izjednačeni s prihodima koje ostvaruju od sudačkog rada.

Kad su posrijedi objave stručnih i znanstvenih članaka i predavanja, riječ je o aktivnostima koje su u većini članica EU, osim u Malti i Irskoj, sucima dopuštene, pa i poželjne, no i to pitanje je, istaknuo je Dobronić, u ostalim članicama EU bolje regulirano nego u Hrvatskoj. Istaknuo je u uvodnom govoru kako misli da bi sudac o svojoj namjeri održavanja predavanja koja su mu honorirana trebao informirati predsjednika svoga suda.

Zapošljavanje rodbine

Kad je posrijedi zapošljavanje u pravosuđu rodbine sudaca, Dobronić je istaknuo kako je njegovo stajalište da takvo što zbog očuvanja ugleda sudaca treba izbjegavati. Tu vrstu zapošljavanja, kazao je, trebalo bi dopustiti samo iznimno, u slučajevima kad je kandidat koji dolazi iz sudačke obitelji znatno bolji od prvog sljedećeg kandidata.

Kad suci odlučuju podići tužbu protiv novinara i medije, bilo bi dobro, naglasio je Dobronić, da se o tome prethodno konzultiraju s predsjednikom svoga suda, jer te tužbe nisu samo njihova privatna stvar, već utječu na ugled cjelokupnog pravosuđa. Pozvao je novinare na profesionalni oprez kad propituju rad sudaca, ali i podsjetio na presude Europskog suda za ljudska prava u kojima se ističe da su suci, u većoj mjeri od običnih građana, podložni javnoj kritici.

image

Radovan Dobronić

Nera Simic/Cropix

Želimo li podići povjerenje javnosti u pravosuđe, suci bi u prihvaćanju izvansudskih aktivnosti, zapošljavanja članova obitelji u pravosuđu i podizanju tužbi protiv medija i novinara trebali primijeniti načelo suzdržanosti, a ta pitanja je potrebno preciznije zakonski regulirati, kazao je Dobronić.

Profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu Alan Uzelac, Zlata Đurđević i Ivo Josipović, koji je na okruglom stolu nastupio i kao predsjednik Udruge Centar za demokraciju Miko Tripalo, podržali su ideju da se izvansudske aktivnosti sudaca detaljnije zakonski urede. Ivo Josipović je istaknuo da je osobno protiv toga da suci sudjeluju u arbitražama, dok je sveučilišni profesor Alan Uzelac istaknuo da su neki oblici izvansudskih aktivnosti dobrodošli i nužni, te da neke države poput Francuske čak i potiču svoje suce da neko vrijeme provedu izvan pravosuđa kako bi izbjegli fah-idiotizacije sudačke profesije. "No, vrag leži u detalju - nije svaka izvansudska aktivnost dobra i njima se treba baviti umjereno", kazao je Uzelac koji misli da suci za svoje izvansudske aktivnosti ne bi trebali primati honorare te da bi trebali birati one angažmane koji su u javnom, a ne u komercijalnom interesu. Kad su u pitanju suci Vrhovnog suda, njihov je sistemski položaj takav da podrazumijeva veliku moć, "a velika moć traži veliku suzdržanost u obavljanju izvansudskih aktivnosti". Za suce Vrhovnoga suda, istaknuo je Uzelac, načelno bi trebao biti neprihvatljiv bilo kakav oblik izvansudskog angažmana. Založio se da im se dodatno povećaju sudačke plaće kako ne bi imali ni potrebu za poslovima i honorarima izvan suda.

image

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić

Nera Simic/Cropix

Profesorica Zlata Đurđević na okruglom je stolu istaknula kako svaku raspravu o pravosuđu treba početi s podacima EU o povjerenju građana u njihova nacionalna pravosuđa gdje Hrvatska stoji izrazito loše, a iz godine u godinu sve gore. Podsjetila je da je u 2020. čak 70 posto ispitanika iz Hrvatske tvrdilo da je pravosuđe u Hrvatskoj loše, a taj je postotak je u 2021. porastao na 80 posto. Kao razloge za lošu percepciju pravosuđa, ispitanici uz ostalo navode i poslovne i ekonomske interese sudaca te klijentelizam u pravosuđu.

Žestoka kritika kolega

Uvodno Izlaganje predsjednika Vrhovnog suda Dobronića i samu temu okruglog stola Vrhovnog suda, Dobronićevi kolege s Vrhovnoga suda dočekali su s prilično žestokom kritikom.

Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Damir Kontrec i sudac Vrhovnog suda (godinama uz sudačku plaću ostvaruje više od 130.000 kn honorara) kazao je da pravosuđe ima ozbiljnijih problema od onih koje su teme ovog okruglog stola, navodeći dugotrajnost postupaka, česte izmjene zakona, niske plaće zaposlenih u pravosuđu, manjak prostora na sudovima. Čelnik sudačke udruge protivi se bilo kakvoj dodatnoj regulativi izvansudskih aktivnosti sudaca i tvrdi da je jedini valjan kriterij koji treba primijeniti da se izvansudskim aktivnostima mogu baviti samo oni suci koji kvalitetno obavljaju svoj sudački posao i ispunjavaju normu.

image

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić i predsjednik Europske udruge sudaca Đuro Sessa

Nera Simic/Cropix

Sudac Damir Kos optužio je predsjednika Vrhovnog suda Dobronića da je novinare pozvao da prate samo njegovo uvodno izlaganje, ali ne i raspravu "običnih sudaca", među koje ubraja i sebe. Optužio ga je da je visoke honorare "sporednog broja sudaca" digao na razinu cijelog pravosuđa i zamjerio mu što to pitanje prije rasprave na okruglom stolu nije najprije raspravio unutar Vrhovnoga suda. Istaknuo je da i sam spada među 20 posto sudaca Vrhovnog suda koji uz sudačku plaću ostvaruju dodatne honorare od objave knjiga, znanstvenih i stručnih članaka (od 60.000 do 70.000 kuna godišnje), a Dobronićevu tezu da izvansudski rad treba ograničiti nazvao "anti-intelektualnom", "duboko pogrešnom" i "povratkom u jednoumlje kakvo smo već imali". Dobronićevo problematiziranje zapošljavanja članova sudačkih obitelji u pravosuđu, usporedio je s nekadašnjim pokušajem zabrane zapošljavanja bračnih parova na sudovima u doba komunizma zbog čega su se, ustvrdio je, sudački bračni parovi razvodili da bi zadržali posao.

Mrčela ismijao prijedlog

Morao je Dobronić otrpjeti i žestoku kritiku svog kolege s Vrhovnog suda Marina Mrčele koji je, uz ostalo, ismijavajući Dobronićev prijedlog da se članovi sudačkih obitelji zapošljavaju na sudovima tek iznimno i samo ako su znatno bolji od prvog sljedećeg kandidata, sarkastično predložio da se djeci sudaca zakonski zabrani upis na pravne fakultete. Polemizirao je i s anketama koje govore o percepciji rada sudaca ističući da one daju pogrešnu sliku o pravosuđu i kako im ne bi trebalo populistički podlijegati. I on smatra da sama tema okruglog baca neopravdano lošu sliku na pravosuđe i ističe kako treba vidjeti kome smetaju izvansudske aktivnosti sudaca koji kvalitetno obavljaju svoju sudačku dužnost i zašto. Kazao je i da ideja ovog okruglog stola nije Dobronićeva, već da je došla izvan suda, ali nije precizirao od koga.

image

Radovan Dobronić

Nera Simic/Cropix

Suci Vrhovnoga suda Željko Šarić i Jadranko Jug također su kritizirali temu okruglog stola, tvrdeći da ne treba podlijegati "lošim stereotipima o radu sudova". Šarić, inače bivši predsjednik DSV-a, kritizirao je predodžbu o sucu "kao romantičnom zanesenjaku koji živi samo zato da bi radio na sudu" te se požalio da se "svaka sudačka ambicija da dodatno zaradi neki novac doživljava se kao gramzivost".

Međutim, ako je suditi po završnoj riječi, oštre kritike koje je imao prilike čuti od svojih kolega s Vrhovnog suda, nisu se Dobronića osobito dojmile.

"Nitko nije rekao", kazao je u završnoj riječi Dobronić, "da suci trebaju prestati pisati članke i držati predavanja, samo se radi o pitanju mjere. Prema tome, ako želimo biti ravnopravna članica EU, naši pravni propisi i praksa ne smiju u bitnoj mjeri odstupati od onoga što je pravni i društveni standard EU. Cilj ovog okruglog stola je da se uskladimo s praksom koja postoji u članicama EU i da se o ovim stvarima pokuša postići konsenzus. To je pokušaj - a ako ne bude išlo - zna se tko donosi propise. Svaki pravni sustav nakon nekog vremena mora pokazati sposobnost samopropitivanja i samokorekcije. Nema tu ništa strašno. Dolazi taj trenutak - trideset godina od proglašenja državnosti i devet godina od ulaska u EU bili su faza improvizacije. No, došlo je vrijeme da se s improvizacijama prekine. Došlo je vrijeme da donesemo konkretnije pravne norme i konkretniji etički kodeks, vrijeme za drugačije poimanje sudačke funkcije pa će se povećati i povjerenje u pravosuđe", zaključio je Dobronić.

Tužbe protiv novinara

Govoreći o tužbama sudaca protiv novinara, predsjednik HND-s Hrvoje Zovko je iznio najeklatantnije primjere - samo medijska kuća Hanza media u ovom trenutku, istaknuo je, ima 26 tužbi koje je protiv nje podnijelo 18 sudaca u kojoj ukupno potražuju 1,7 milijuna kuna. Predsjednik osječkog Županijskog suda protiv portala Telegram, ustvrdio je predsjednik HND-a, podigao je čak 5 sudskih tužbi u kojima od toga portala potražuje ukupno 750.000 kn. Zadarski sudac Ivan Marković protiv medija je sam podigao čak 30 tužbi, a protiv Hanza medije mu je već nepravomoćno dosuđena odšteta od čak 250.000 kuna. Tužbe sudaca i drakonske financijske presude, naglasio je, novinari i mediji doživljavaju kao oblik zastrašivanja, pogotovo zato što suci u tužbama ne traže simbolične novčane odštete, već vrlo visoke.

Bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, koji je na ovom skupu nastupio kao potpredsjednik Europske udruge sudaca, međutim, ustvrdio je u raspravi da su za većinu sudačkih tužbi krivi mediji jer ne objavljuju ispravke i reagiranja sudaca na novinske tekstove (tužbe sudaca zbog neobjave ispravka tek su manji dio sudačkih tužbi op. a). I sudac Damir Kos ustvrdio je da mediji šire pogrešnu sliku o tužbama sudaca protiv medija jer izvještavaju samo o presudama koje suci koji podižu tužbe protiv medija dobiju, ali ne i onima koje suci izgube. Najdalje je u karikiranju ovog pitanja otišao Marin Mrčela (inače sudac koji je 90-ih donio važnu presudu za slobodu govora, u korist splitskog tjednika Feral Tribunea) koji je ironično ustvrdio kako bi bilo najbolje da se za novinare Ustavom propiše imunitet od sudskog progona.

Predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić kazao je kako je nedavno svim sudovima uputio pregled sudske prakse Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koja se odnosi na slobodu izražavanja, a koju je priredilo tajništvo toga suda. "Taj pregled sam poslao ne da se baci u koš nego da se pročita. U tome pregledu se govori i o tužbama protiv novinara u kontekstu slobode izražavanja. Radi se o tome da sudsku praksu suda u Strasbourgu treba primijeniti na domaćim sudovima, uz ostalo i zato da bi Hrvatska prestala gubiti presude na tome sudu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2022 18:08