KONAČNA PRESUDA

VRHOVNI SUD DONIO ODLUKU 'HBOR više ne smije tajiti koje tvrtke i kojim iznosima kreditira'

CROPIX

Ta će državna banka sada biti prisiljena prekinuti upornu praksu uskraćivanja informacija

Propao je i posljednji, očajnički pokušaj Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) da građanima uskrati informacije o tome koga i u kojim iznosima kreditira.

Vrhovni sud krajem prošle godine donio je prvu presudu kojom je odbijen zahtjev DORH-a za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda kojom je HBOR-u naloženo da novinaru tjednika Novosti Hrvoju Šimičeviću dostavi tražene informacije. Nakon te presude sadašnja i sve buduće uprave HBOR-a napokon će biti prisiljene prekinuti dosadašnju upornu praksu uskraćivanja informacija o tome koga i u kojim iznosima kreditiraju, kao i praksu višegodišnjeg sudskog iscrpljivanja novinara i ostalih građana koji zatraže te informacije.

Novinar Šimičević je, naime, još za mandata Vlade Zorana Milanovića, početkom 2014., od HBOR-a zatražio da mu dostavi popis svih tvrtki kojima je HBOR odobrio kredite od 2010. do 2013., iznose tih kredita i dnevne redove sjednica NO HBOR-a.

Povjerenica

Neposredni povod za Šimičevićevo pitanje bila je “afera Šegon”, kad su u javnost procurile informacije da je HBOR s 4 mil. eura kreditirao tvrtku Facta Vera u suvlasništvu obitelji tadašnjeg pomoćnika ministra financija Branka Šegona. HBOR je odbio novinaru dati tražene informacije pozivajući se na bankarsku tajnu i zaštitu osobnih podataka. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa, pošto joj se novinar obratio, donijela je Rješenje kojim se HBOR-u nalaže da novinaru dostavi tražene podatke.

 

Povjerenica je obrazložila da je HBOR specijalna banka u stopostotnom državnom vlasništvu jer je njezin osnivački kapital financiran sredstvima državnog proračuna, a njezini povlašteni krediti kojima se pomaže razvoj i obnova hrvatskog gospodarstva smatraju se državnim poticajima pa građani imaju pravo znati kome se i u kojim iznosima ti krediti dodjeljuju.

HBOR se, međutim, nije mirio s povjereničinim rješenjem, pa je protiv njega podnio tužbu Visokom upravnom sudu. U tužbi su tvrdili da njihovi krediti predstavljaju bankarsku tajnu.

preispitivanje Visoki upravni sud je, međutim, odbio tužbu HBOR-a i prihvatio argumentaciju povjerenice Muse te pravomoćnom presudom toj državnoj banci naložio da prema Zakonu o pravu na pristup informacijama novinaru dostavi podatke. No ni tada se HBOR nije predao već je podnio ustavnu tužbu protiv presude Visokog upravnog suda. Kad ih je Ustavni sud odbio, uprava HBOR-a posegnula je za posljednjim pravnim sredstvom koje joj je bilo na raspolaganju - izvanrednim preispitivanjem pravomoćne presude.

Zadnji pokušaj

Kako u upravnim sporovima nezadovoljna stranka ne može sama od Vrhovnog suda zatražiti preispitivanje pravomoćne presude već se mora obratiti DORH-u, HBOR je to i učinio. DORH, na čijem je čelu u to vrijeme bio Dinko Cvitan, mogao je odbaciti zahtjev HBOR-a, ali to nije učinio već je od Vrhovnog suda zatražio ukidanje pravomoćne presude Visokog upravnog suda. Sudsko vijeće Vrhovnog suda pod predsjedanjem suca Jadranka Juga krajem prošle godine odbilo je zahtjev DORH-a i time je pao u vodu zadnji pokušaj HBOR-a da uskrati građanima pravo na informacije o kreditima.

Ni jedna institucija javne vlasti od stupanja na snagu sadašnjeg Zakona o pravu na pristup informacijama nije pružala tako dugotrajan i grčevit otpor pravu građana na informacije kao što je to činio HBOR. Uprava HBOR-a je odreda odbijala sve građana i udruge koji su tražili podatke o kreditima i svi su morali prolaziti isti dugotrajan put jer je uprava HBOR-a koristila sva raspoloživa pravna sredstva kako bi opstruirala dostavu informacija. HBOR je Visokom upravnom sudu uputio čak 26 tužbi protiv rješenja bivše povjerenice Anamarije Muse, a pošto bi Visoki upravni sud odbio tužbe i presudio u korist građana, HBOR se obraćao DORH-u.

Međutim, prva presuda Vrhovnog suda kojom je sudsko vijeće Jadranka Juga odbacilo zahtjeve DORH-a za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude Visokog upravnog suda ima dalekosežne učinke i na ostale zahtjeve DORH-a u slučaju HBOR-a. Kako je riječ o identičnim zahtjevima za izvanredno preispitivanje pravomoćnih presuda, uskoro će Vrhovni sud odbaciti i ostale zahtjeve DORH-a vezane uz HBOR, kazao nam je izvor s toga suda.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr
Tagovi

Izdvajamo