Prošireno vijeće Vrhovnog suda uskoro će odlučivati o pravima potrošača koji su podigli kredite u švicarskim francima te su ih potom po Zakonu o konverziji konvertirali u eurske. Za te je potrošače ostalo otvoreno pitanje imaju li pravo na puno obeštećenje ili tek na zateznu kamatu koja čini 20 posto iznosa za koji su zakinuti.
O ovome iznimno važnom pitanju ne postoji jedinstvena sudska praksa, ali sudovi svakodnevno donose odluke držeći se svog pravnog shvaćanja. Pokušaj Vrhovnog suda iz prosinca 2022. da se zauzme jedinstveno pravno shvaćanje o pravima potrošača koji su konvertirali kredite u švicarcima neslavno je propao, a niži sudovi nastavili su suditi prema svom uvjerenju.
I anuitet i kamate
Prema analizi Udruge Franak, u korist potrošača najviše sude općinski sudovi, koji u 90 posto slučajeva daju pravo tužiteljima s konvertiranim kreditima na puno obeštećenje, što znači da potrošačima dosuđuju pravo na preplaćene iznose anuiteta i pripadajuće zatezne kamate. Od 15 županijskih sudova takve presude potvrđuje njih 11, a tri suda (županijski sudovi u Varaždinu, Sisku i Šibeniku) potrošačima priznaju samo pravo na zateznu kamatu na preplaćene iznose kredita do konverzije, dok Županijski sud u Zagrebu nema jedinstveno stajalište, nego ishod postupka ovisi o vijeću.
Iz razgovora sa sucima Vrhovnog suda proizlazi kako ni danas nemaju jedinstveni stav o tome kako bi trebalo rješavati slučajeve potrošača koji su odlučili posegnuti za rješenjem koje je ponudio Zakon o konverziji te su kredite u švicarskim francima konvertirali u drugu valutu. Građanima koji su posegnuli za ovom mogućnošću u tome je času to bio spas, ali se brzo pokazalo kako su bolje prošli oni potrošači koji su se oslonili na sudske tužbe jer su dobili puno obeštećenje.
Kada je sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda u prosincu 2022. pokušala zauzeti jedinstven stav o pravima potrošača koji su konvertirali kredite, izašle su tri različite odluke. Jedna je bila u korist potrošača, koji bi imali pravo na preplaćene kamate do trenutka konverzije, kao i na zateznu kamatu, druga je bila u korist banaka, u smislu da je potrošač konverzijom poravnao svoj odnos s bankom, a treća je bila kompromisna i po njoj potrošači imaju pravo samo na zateznu kamatu na preplaćene iznose uračunate u konverziju, ali ne i na povrat preplaćene kamate i tečajne razlike.
Za treće rješenje, koje je nazvano kompromisnim, bilo je 13 sudaca, stajalište koje je u potpunosti bilo na strani banaka podržala su tada tri suca, a deset ih je bilo potpuno na strani štediša koji su tužili banke.
Smatralo se da Vrhovni sud nije uspio zauzeti jedinstveno stajalište, što neki suci od tada do danas negiraju i za nepostojanje ujednačenog stava o potrošačkim tužbama protiv banaka za kredite koji su konvertirani optužuju pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića koji, kako kažu, nije pustio odluke iz suda.
U međuvremenu (točnije u srpnju 2024.), Sud Europske unije je u presudi Hann-Invest donio odluku kojom je kazao da hrvatski model ujednačavanja sudske prakse putem suca izvjestitelja i obvezujućih pravnih stajališta sjednica sudskih odjela nije u skladu s pravom Europske unije. Zbog toga se promijenio Zakon o parničnom postupku (ZPP), a Vrhovni sud upravo dovršava novi sudski poslovnik koji će s njim biti usklađen.
Kompromisno rješenje
Očekuje se da će jedan od sudaca izvjestitelja u ovome predmetu (spominje se sudac Jadranko Jug) zatražiti sazivanje proširenog vijeća Vrhovnog suda koje je uvedeno izmjenama ZPP-a, a koje će dati konačno pravno shvaćanje o pravima potrošača kod konvertiranih kredita. Pitanje je trebaju li ih banke obeštetiti za kamate koje su preplatili do trenutka konverzije ili su dodatkom ugovora (ili novim ugovorom) kojim prihvaćaju konverziju i izračun koji im je banka ponudila dali valjanost cijelom pravnom poslu, što bi značilo da se ugovor koji su imali do konverzije više ne može tretirati kao ništetan.
Prošireno vijeće koje treba presuditi broji 13 sudaca, a čine ga predsjednik Građanskog odjela, sudac Damir Kontrec, sudac izvjestitelj (u ovom slučaju je to sudac Jug), voditelj službe za praćenje sudske prakse te još deset sudaca Vrhovnog suda koji se određuju slučajnim odabirom.
Premda se ne zna sastav vijeća, može se nagađati da će odluka biti na tragu takozvanog kompromisnog rješenja za koje se u prosincu 2022. godine opredijelilo 13 sudaca. Osim što je tada najviše sudaca bilo za rješenje po kojemu se nakon konverzije ugovor o kreditima u švicarskim francima s promjenjivom kamatnom stopom koju je određivala banka i tečajem koji je narastao ne može tretirati kao ništetan, na stav da potrošač može imati samo pravo na zatezne kamate (bez preplaćenog iznosa) upućuju i odluke koje odlaze s Vrhovnog suda.
Dodatak o kreditu
- Potrošač koji je sklopio dodatak ugovoru o kreditu na temelju odredbi ZID ZPK/15, nakon sklapanja dodatka ugovoru, po osnovi ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i promjeni kamatne stope više nema pravo na povrat više plaćenih iznosa, osim onih iznosa koji nisu bili predmet obračuna konverzije kredita u smislu članka 19.c u vezi s čl. 19.e ZID ZPK/15 (npr. zakonska zatezna kamata na razliku plaćenih pojedinih mjesečnih anuiteta) - zaključak je odluke Vrhovnog suda iz veljače ove godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....