Damir Kušnjir (41) iz Vukovara, ovih je dana s najviše sudske instance u državi, Vrhovnog suda, dobio potvrdu da je žrtva domaćeg pravosudnog sustava, a paradoks tog slučaja je to da zbog te činjenice još uvijek nema potvrdu da je žrtva i našeg zdravstvenog sustava, što zapravo leži u korijenu njegove tužne priče.
O Kušnjirovoj kalvariji, koja je započela prije gotovo devet godina, pisali smo i tada, ali i prije mjesec dana, nakon što je kazneni postupak u kojem se liječniku Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar sudilo zbog nesavjesnog liječenja Kušnjira otišao u zastaru, a optužba odbačena. Kušnjir je, dakle, ostao bez pravne i moralne zadovoljštine.
Operacija
Ne nalazi je ni danas, iako je s Vrhovnog suda dobio dopis kojim njegov predsjednik Đuro Sessa potvrđuje da su obje sutkinje koje su sudile u tom kaznenom postupku neuredno obavljale sudačku dužnost, što je dovelo do nastupanja zastare. Podsjetimo, Kušnjir je 18. siječnja 2012. u vukovarskoj bolnici podvrgnut operaciji varikokele lijevog testisa, koja je otišla u krivom smjeru, a epilog je teška tjelesna ozljeda, konkretno mehaničko oštećenje lijevog femoralnog živca, zbog kojeg je Damir postao trajni invalid. Danas živi od 880 kuna invalidske mirovine, uz svakodnevne bolove u lijevoj nozi, na kojoj mu je natkoljenica atrofirala, ima tešku perifernu neuropatiju...
Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv liječnika zbog nesavjesnog liječenja. Prvo suđenje na Općinskom sudu u Vukovaru trajalo je čak četiri godine i pet mjeseci, a okončano je osuđujućom nepravomoćnom presudom, koju je viši sud ukinuo i vratio na ponovljeno suđenje. Za ta kaznena djela, inače, zastara nastupa nakon osam godina. Predmet je dodijeljen Općinskom sudu u Vinkovcima, i to 22 mjeseca prije nastupanja zastare. I to se odužilo unedogled, a druga osuđujuća nepravomoćna presuda donesena je samo mjesec dana prije nastupa zastare, i već tada se znalo da je osam godina suđenja, silnih troškova, ali ponajprije Damirova čekanja na pravdu, otišlo u vjetar.
Višem sudu ostalo je samo da zbog zastare odbaci optužbu. S općinskog suda u Vinkovcima branili su se da su na dugotrajnost postupka utjecali i zahtjevi oštećenog i optuženog za izuzeće sutkinje i cijeloga Suda. No, sve sporne činjenice koje smo naveli pišući prije o ovom slučaju, sada su dobile potvrdu s Vrhovnog suda. U dopisu koji potpisuje Sessa ističe se kako su i na prvom suđenju u Vukovaru "kod sutkinje Branke Soldo postojala tri razdoblja koja upućuju na neuredno obavljanje sudačke dužnosti - rasprava je određena gotovo 14 mjeseci od potvrđivanja optužnice, a spis je dvaput stajao ukupno 14 mjeseci.
Nepostupanje
Zato se u spisu nije postupalo ukupno 28 mjeseci". No, zbog proteka više od tri godine "više nije moguće pokretanje stegovnog postupka protiv sutkinje Soldo". Na drugom suđenju u Vinkovcima utvrđena su čak četiri razdoblja "koja upućuju na neuredno obnašanje sudačke dužnosti sutkinje Mirne Kraljević". Ukupno je, piše Sessa, "zbog nepostupanja sutkinje nepotrebno utrošeno 11 mjeseci", u kojima ona nije zakazivala rasprave.
Kada je to stavljeno u razmjer s činjenicom da je od 27. rujna do 18. prosinca 2019., dakle u manje od tri mjeseca, sutkinja održala pet rasprava i donijela nepravomoćnu presudu, očito je da je presuda mogla biti donesena puno prije "da se nije bespotrebno utrošilo 11 mjeseci na nepostupanje, što upućuje na neuredno obnašanje sudačke dužnosti".
Sessa sada od predsjednika Suda u Vinkovcima Ivana Katičića traži da razmotri spis i utvrdi postoje li neke objektivne okolnosti (primjerice, bolovanje) koje su sprečavale sutkinju u postupanju te da ga nakon svega izvijesti je li odlučio protiv sutkinje pokrenuti stegovni postupak.