- Obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtve Vukovara i Škabrnje
- Kolona sjećanja ide prema Memorijalnom groblju
- Deseci tisuća ljudi okupili su se u Vukovaru i Škabrnji
Državna i druga izaslanstva položila vijence na Memorijalnom groblju
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika na Memerijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru u utorak su počast žrtvama velikosrpske agresije na taj grad 1991. odala državna i druga izaslanstva.
U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. obljetnice stradanja tog grada u Domovinskom ratu vijenac su položili hrvatski branitelji Vukovara predvođeni posljednjim zapovjednikom obeane grada Brankom Brkovićem.
Počast polaganjem vijenca odalo je i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem i Vlade koje je predvodio predsjednik Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar.
Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca izaslanstvo predsjednika Republike u kojem su se nalazili Orsat Miljenić i Marijan Mareković.
Vijenac je položilo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Ivanom Bosančićem i Grada Vukoavar na čelu s gradonačelnikom Marijanom Pavličekom..
Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar, u kojoj je poginulo i ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, molio je nadbiskup đakovački i osječki i metropolit Đuro Hranić, dok će svetu misu na groblju predvoditi biskup šibenski Tomislav Rogić.
Nakon mise državna izaslanstva položit će vijenca i zapaliti vijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Anušić: ‘Slike iz Vukovara promijenile su percepciju svijeta o Hrvatskoj‘
Ministar obrane Ivan Anušić, sudjelujući u Koloni sjećanja na žrtvu Vukovar rekao je kako je herojska obrana toga grada na hrvatskom istoku dala presudno vrijeme Hrvatskoj za organizaciju, naoružavanje i diplomatsku borbu te promijenila percepciju svjetske javnosti o srpskoj agresiji na RH.
Potpredsjednik Vlade i ministar Anušić, koji je i sam sudjelovao u Domovinskom radu, istaknuo je kako je Vukovar gotovo tri mjeseca odolijevao napadima elitnih postrojbi tadašnje Jugoslavenske vojske (JNA) i srpskih paravojnih snaga, čime je Hrvatskoj osigurao dragocjeno vrijeme za naoružavanje, pripremu i diplomatske napore.
- Slike iz Vukovara promijenile su percepciju svjetske javnosti o Hrvatskoj i borbi za državnost te otvorile put međunarodnom priznanj", dodao je.
Govoreći o počecima Hrvatske vojske, Anušić je naglasio da je ona na početku 1990-tih nastala iz redova policije i dragovoljaca koji su se naoružavali improvizirano, često lovačkim oružjem, te postupno gradili obrambenu snagu.
- Hrvatska vojska danas je moderna, mala i učinkovita vojska, čija je doktrina oduvijek počivala na odvraćanju, a proces modernizacije i opremanja nastavlja se i dalje, rekao je ministar obrane.
Dodao je kako su iskustva stečena u Domovinskom ratu i danas važan element položaja Republike Hrvatske unutar NATO saveza, čija smo članica.
- Hrvatska je pobjednička vojska. Nema mnogo takvih, ni u NATO-u ni u svijetu. To se cijeni i poštuje, a mnogi visoki časnici Saveza to redovito ističu, naglasio je Anušić. Dodao je da Hrvatska uživa uvažavanje saveznika zbog vlastitog ratnog iskustva i obrambenih sposobnosti.
Lilliane Fournier: Doživjela sam olakšanje. Želim ostati u Hrvatskoj
Liliane Fournier, majka ubijenog francuskog dragovoljca i hrvatskog branitelja Jean-Michela Nicoilera, izjavila je u utorak u vukovarskoj Koloni sjećanja da je pronalaskom tijela svoga sina doživjela olakšanje pa želi osjetiti mir u duši i ostati živjeti u Hrvatskoj.
Upitana kako bi željela da Hrvatska pamti njezina sina, Fournier je rekla da je Jean-Michel ostao u Vukovaru do kraja zbog svog uvjerenja pa želi da hrvatski narod zapamti da je dao sve za Hrvatsku i hrvatski narod. U vezi postizanja pravde za njezina sina poručila je kako očekuje dobru suradnju hrvatskog i francuskog pravosuđa i da ima povjerenje u istražitelje.
Kaže kako nema informacija o pomaku u istrazi o navodnom ubojici Spasoju Petkoviću Štuki, ali je čula da je zaštićeni svjedok u Srbiji i da je promijenio identitet.
Na neki način, Srbija još nije priznala pokolj na Ovčari, rekla je Lilliane Fournier.
Turudić: Očekuje se da će biti nađeno još desetine posmrtnih ostataka
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić rekao je u utorak da je u Hrvatskoj obustavljena istraga protiv osobe za koju se sumnja da je ubila hrvatskog branitelja i francuskog dragovoljca Jean Michela Nicoliera na Ovčari, a svi dokumenti u vezi s tim ratnim zločinom dostavljeni su Francuskoj.
Podsjetio je kako postoji osnovana sumnja da je Jean Michela Nicoliera likvidirao Spasoje Prtković, nadimkom Štuka, koji se nalazi u Srbiji. "Međutim, Srbija ga je odbila predati Hrvatskoj, stoga smo morali prekinuti istragu‘‘, rekao je Turudić u izjavi za N1 iz Kolone sjećanja u Vukovaru.
Glavni državni odvjetnik naglasio je kako ratni zločin ne zastarijeva, i može ga goniti svatko i svugdje u svijetu, pa tako i Francuska čiji je Nicolier bio državljanin
‘‘Dostavili smo kolegama iz Francuske svu dokumentaciju, sve što imamo u vezi s tim tim. Ostvarili smo jako dobru suradnju s njima i voljeli bismo da oni imaju više sreće‘‘, rekao je Turudić.
Nakon što su krajem listopada na Ovčari ekshumirani i identificirani posmrtni ostaci hrvatskog branitelja i francuskog dragovoljca Jean Michela Nicoliera, Turudić je istaknuo da DORH nastavlja raditi na procesuiranju svih ratnih ratnih zločina na području Vukovara i cijele Hrvatske.
‘‘Svakog tjedna, svakog mjeseca smo na Petrovačkoj doli gdje su posmrtni ostaci 36 osoba, a očekuje se da će ih biti nađeno još desetine‘‘, rekao je državni odvjetnik.
Kolona sjećanja prolazi kroz Vukovar
Nakon komemorativnog programa u dvorištu vukovarske bolnice sudionici obilježavanja 34. godišnjice stradanja Vukovara u velikosrpskoj agresiji krenuli su u utorak u Koloni sjećanja na 5,5 kilometara dugo hodočašće do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Kolonu iz kruga bolnice predvode hrvatski branitelji sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja na čelu s braniteljicama Vukovara.
Duž trase kojom prolazi kolona nalaze se tisuće ljudi koji su još jučer počeli pristizati u Vukovar. S prozora zgrade Hrvatskog radija Vukovar iz zvučnika se emitiraju ratna radijska javljanja novinara i urednika Siniše Glavaševića, ubijenog na Ovčari 20. studenoga 1991.
Prije samih branitelja u koloni se nalaze mladi odjeveni u majice s imenima ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara. Jedna od njih je i mlada Vinkovčanka Karla Štimac.
- Miješaju mi se osjećaji ponosa što mogu hodati u koloni sjećanja i nositi majicu s imenom stradalog vukovarskog branitelja i tuge za izgubljenim životima i svih onih strahota koje su Vukovarci prošli, kazala je Štimac.
Prije pokretanja kolone, u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice ‘Dr. Juraj Njavro‘ održan je komemorativni program, a politički dužnosnici poručili su da Vukovar i njegova žrtva ostaju temelj današnje Hrvatske.
Na Memorijalnom groblju posjetitelji će na grobove poginulih branitelja i civila polagati ruže, a državna i druga izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće podno spomen obilježja.
Molitvu će izmoliti đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, dok će misu zadušnicu za stradale u velikosrpskoj agresiji na Vukovar predvoditi biskup šibenski Tomislav Rogić.
DSHV: I Hrvati u Vojvodini trpe posljedice vukovarske tragedije
U povodu Dana sjećanja na žrtve Vukovara Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) priopćio je da i hrvatska zajednica u Vojvodini trpi posljedice pada Vukovara, te da spominjanje tragedije toga grada u srbijanskom društvu i dalje izaziva šutnju, nelagodu i potiskivanje.
- Hrvatska zajednica u Vojvodini – a naročito obitelji onih čiji su najbliži bili zatočeni, mučeni ili ubijeni prije i nakon pada Vukovara, osobito oni iz Srijema – i dalje trpi posljedice toga povijesnog događaja, navodi se priopćenju koje je potpisao predsjednik Tomislav Žigmanov.
Dodaje se da su to psihološke i obiteljske posljedice, ali su i političke ‘jer u značajnom dijelu društva još uvijek nije moguće javno progovarati o toj temi bez rizika od osporavanja ili prešućivanja‘.
I pored toga što spominjanje tragedije Vukovara ‘i danas izaziva nelagodu, šutnju, nerijetko i potiskivanje‘, DSHV vjeruje da i u Srbiji može sazreti prostor za odgovorno suočavanje s prošlošću.
- U tom smislu, DSHV i dalje smatra da je ključno otvoriti javni prostor za afirmaciju činjenica o ratu u Hrvatskoj, uključujući i zločine počinjene u Vukovaru, a da to ne bude shvaćeno kao optuživanje naroda, već kao institucionalna obveza prema istini i prema žrtvama, ističe se.
Stranka hrvatske manjine navodi da osjeća moralnu obvezu govoriti o Vukovaru jezikom koji neće zatvarati prostore razumijevanja, te da sjećanje na tragične događaje ne smije ostati zatvoreno u prošlosti – ‘ono nas mora usmjeriti prema društvenoj praksi mira‘.
U povodu obljetnice pada Vukovara, kako prenosi list ‘Hrvatska riječ‘, oglasila se i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i saborska zastupnica Jasna Vojnić, poručivši kako se danas s dubokim pijetetom prisjećamo svih koji su izgubili život u Vukovaru i Škabrnji.
- Patnja nema nacionalnost – ali sjećanje ima odgovornost. U ovoj tišini sjećanja biramo put koji nas obvezuje: put mira, dijaloga i povjerenja. Prošlost nas uči kako je lako izgubiti sklad, a koliko ga je teško ponovno izgraditi. Zato danas, više nego ikada, čuvajmo mir i svaki dan ga iznova stvarajmo, izjavila je je Jasna Vojnić.
Božinović: ‘Uloga policije na početku velikosrpske agresije bila je ključna‘
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je u utorak iz vukovarske Kolone sjećanja na ključnu ulogu policije na početku Domovinskog rata naglasivši kako je njihovim doprinosom u Vukovaru slomljena kralježnica agresivnoj namjeri velikosrpske ideologije.
- Uloga hrvatske policije na početku velikosrpske agresije bila je ključna. Zapravo je policija bila u tom trenutku jedina organizirana snaga hrvatske države koja je u skladu sa svojim mogućnostima zadržavala napredovanje vojske i time stvorila uvjete da se Hrvatska vojska popuni, ojača i uvježba i nije nimalo iznenađujuća činjenica da su policajci bili prve mete i žrtve u Domovinskom ratu, ovdje u Vukovaru pogotovo, istaknuo je Božinović.
Sudjelujući u Koloni sjećanja i time izražavajući pijetet prema svima poginulima u Domovinskom ratu, ministar je podsjetio kako je 97 policajaca izgubilo živote braneći ovaj grad i zadržavajući vojnu mašineriju koja je krenula iz Srbije. Naglasio je kako je u Vukovaru ‘slomljena kralježnica agresivnoj namjeri velikosrpske ideologije‘.
- Očekivali su da će brzo doći i probiti se kroz hrvatski teritorij, međutim ovdje su strateški izgubili bitku, pa možda i rat. Tu je izniman doprinos dala policija. Oni najpoznatiji među njima, kao što je general Zadro, prve dane obrane proveli su kao pripadnici hrvatske policije i mi u MUP-u smo iznimno ponosni na tu ulogu, kao i na ulogu branitelja, poručio je.
Iz godine u godinu u Vukovar dolazi puno ljudi, dodao je istaknuvši kako je to slika koja pokazuje da hrvatski ljudi s dužnom pozornošću i pijetetom dolaze u grad jer znaju da su temelji hrvatske države položeni upravo ovdje.
Komemorativni program i u Škabrnji
U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje, u utorak je obilježena 34. obljetnica stradanja Škabrnje uz poruku ministra pravosuđa Damira Habijana da ‘dok i posljednja nestala osoba ne bude pronađena, ne možemo biti mirni‘.
Habijan je izjavio kako je ovaj dan ispunjen tugom, ali i ponosom i nadom, podsjetivši da su na tom području počinjeni iznimno teški ratni zločini, koji i danas predstavljaju ‘sliku poraza čovječanstva‘ jer ‘niti jedna kazna ne može vratiti žrtve ni izbrisati strahotu koja se ovdje dogodila‘.
Naveo je kako je trenutno u Hrvatskoj u tijeku 69 postupaka za ratne zločine, sedam je novih pokrenuto ove godine, dok ih je 74 pravomoćno okončano. Upozorio je i na neriješeno pitanje 1740 nestalih osoba.
- Dok i posljednju nestalu osobu ne pronađemo, ne može biti mira, poručio je. Napredak u procesuiranju ovisi o suradnji Srbije, za koju je ocijenio da nije na zadovoljavajućoj razini, te naglasio da Hrvatska ne smije odustati od traženja pravde za žrtve.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je kako ga posebno raduje velik broj mladih ljudi na obilježavanju, jer je upravo prijenos sjećanja na nove generacije smisao komemoracija.
- Hrvatska danas, 34 godine nakon tragedije, gradi bolje, tolerantnije i sigurnije društvo, izjavio je Butković dodavši da stanovnici Škabrnje i dalje nose težak teret zbog neprocesuiranih zločina, ali vjeruje da pravosudne institucije rade sve kako bi se to promijenilo.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je kako je obilježavanje istodobno tužan i ponosan trenutak, podsjetivši na demografske gubitke u Domovinskom ratu, uključujući pogibiju stotina djece i cijelih obitelji.
Samo nas budućnost može spasiti
Naglasio je pozitivne trendove u Škabrnji, gdje se stanovništvo vraća, gradi se novi vrtić, a kapaciteti su već nedostatni zbog povećanog interesa mladih obitelji.
- Već pet mjeseci zaredom imamo više rođenih nego lani, gotovo 800 djece više u prvih deset mjeseci, rekao je Šipić te poručio da se Hrvatska, uz komemoraciju žrtava, mora okrenuti budućnosti. Samo nas budućnost može spasiti, beskorisne teme i rasprave ne donose dobro, dodao je.
Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić istaknuo je da se napad na mjesto 1991. nije mogao spriječiti jer su, kako kaže, planovi za porobljavanje Hrvatske postojali godinama prije izbijanja sukoba.
- Nije se moglo spriječiti da Ratko Mladić krene iz Knina. Oni su godinama prije toga kovali planove kako će porobiti ostatak tadašnje Jugoslavije, koju su smatrali velikom Srbijom. Hrvatski narod svoju sudbinu nije mogao izbjeći, rekao je.
Kao najveće krivce naveo je tadašnje političke odluke o predaji oružja Teritorijalne obrane.
- Slovenija je zadržala svoje oružje, a Račan i njegova klika predali su naše oružje da ga čuva JNA. Oni koji su im vjerovali snose odgovornost za ono što nam se dogodilo, dodao je.
Oko 20 vojnika je poginulo, a 40 do 50 ih je zarobljeno, rekao je i naglasio brutalnost zločina počinjenih nad braniteljima i civilima.
- Ovdje, na mjestu na kojem sada stojimo, moj je vojnik bio mučen živ, rezali su mu uši, klali ga. To je promatralo dvadesetak žena iz Škabrnje koje su tada bile zarobljene. Naše vojnike mučki su ubijali, a žene su stavljali pred tenkove, rekao je.
Komemorativni program u Škabrnji obilježen je polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i odavanjem počasti poginulim braniteljima i civilima, uz poruku da se žrtve nikada neće zaboraviti i da će potraga za nestalima i dalje biti prioritet hrvatskih institucija.
Krenula Kolona sjećanja
Sudionici Kolone sjećanja uputili su se prema Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i ostala izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
Ovogodišnju Kolonu, podsjetimo, predvode vukovarske braniteljice, zajedno s obiteljima poginulih, nestalih i preminulih branitelja te samim braniteljima grada.
Komemorativnim skupom počelo obilježavanje žrtve Vukovara
Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice, na koju je tijekom tromjesečne opsade Vukovara dnevno padalo čak 70-tak topničkih projektila, u utorak je počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.
Komemorativnom programu ‘Vukovar, mjesto posebnog domovinskog pijeteta‘ u dvorištu bolnice nazočan je velik broj stanovnika Vukovara i domoljuba pristiglih iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, među kojima su premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade i saborski zastupnici, izaslanici predsjednika Republike Orsat Miljenić i Marijan Mareković, vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček, vukovarsko-srijemski župan Ivan Bosančić, predstavnici diplomatskog zbora i političkih stranaka, te braniteljskih i stradalničkih udruga.
U komemorativnom programu sudjeluje Klapa ‘Sveti Juraj‘ Hrvatske ratne mornarice i glumac Darko Milas, a program je započeo minutom šutnje za sve poginule, ubijene i nestale vukovarske branitelje i civile.
Nakon završetka komemorativnog programa, sudionici obilježavanja žrtve Vukovara, predvođeni hrvatskim braniteljima i braniteljicama Vukovara sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja uputit će se u Koloni sjećanja gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Plenković: ‘Nastavit ćemo s ulaganjem‘
Premijer Andrej Plenković sa članovima Vlade i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković iskazali su u utorak u Vukovaru pijetet prema svim braniteljima i civilima poginulima u Domovinskom ratu, naglasivši da je Vukovar simbol otpora i obrane, ponos hrvatskog naroda.
- Još jednom smo došli iskazati pijetet, poštovanje prema hrvatskim braniteljima i svim civilima koji su ovdje poginuli u Domovinskom ratu, prema herojskoj obrani Vukovara, koji je simbol otpora i obrane Hrvatske u pravednom Domovinskom ratu protiv velikosrpske Miloševićeve agresije, u ratu u kojem je Hrvatska pobijedila, poručio je Plenković iz dvorišta Nacionalne memorijalne bolnice ‘Dr. Juraj Njavro‘ u povodu Dana sjećanja na žrtvu Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
- Posebno smo dirnuti da je prije nekoliko tjedana došlo do pronalaska novih postumnih ostataka nestalih u Domovinskom ratu, među kojima i Jean Michela Nicoliera i još trojice hrvatskih branitelja, dodao je Plenković.
Zahvalio je ministru branitelja Tomi Medvedu, kao i svim sastavnicama domovinske sigurnosti, policiji, vojsci i forenzičarima, koji neumorno rade na pronalasku svih nestalih iz Domovinskog rata.
- Drago nam je da je pronađen i ovaj francuski dragovoljac kojem smo jučer postumno, i njegovoj majci, uručili hrvatsko državljanstvo, kazao je premijer.
Istaknuo je kako je Vukovar grad u čiju je revitalizaciju država puno uložila tako da je postao grad koji dobro funkcionira.
- Vlada će i dalje nastaviti s ulaganjem i stvaranjem preduvjeta za kvalitetniji život svih Vukovarki i Vukovaraca, kao i za normalan suživot svih žitelja ovog grada i Vukovarsko-srijemske županije i istoka Hrvatske, rekao je Plenković.
Jandroković je istaknuo kako su sjećanja na žrtvu koju je Hrvatska podnijela u Domovinskom ratu i 34 godine poslije i dalje živa.
- Emocije su snažne i Vukovar ostaje kao temelj moderne hrvatske države, kao točka stradanja i patnje, ali isto tako i ponosa hrvatskog naroda jer je ovdje zaustavljena velikosrpska agresija. Hrvatska je svoju slobodu platila krvlju, hrvatski narod je podnio ogromnu žrtvu i zato vjerujem da i danas sve generacije imaju poseban osjećaj prema Vukovaru, žrtvi i osjećaj zahvalnosti prema hrvatskim braniteljima i svima koji su sudjelovali u obrani Vukovara, poručio je.
Izrazio je poštovanje svim majkama, suprugama i članovima obitelji poginulih hrvatskih branitelja te nadu da se više nikada ovako nešto neće ponoviti.
- Vukovar ne trpi nikakvu relativizaciju, ovdje se dogodio pokolj nad Hrvatima, kao i u Škabrnji, hrvatski narod platio je krvlju svoju slobodu, upravo ovi dani podsjećaju na najstrašniji način što se događalo i očekujemo pijetet koji će svi iskazati prema Vukovaru, bez ikakve relativizacije jer su ovo dani stradanja Hrvata, kaže Jandroković.
Pavliček: Ove dane ne trebamo koristiti za politička prepucavanja
Vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček izjavio je u utorak kako vjeruje da su svi došli u Vukovar u namjeri istinski se pokloniti njegovoj žrtvi, koja je na prvom mjestu, a Kolona sjećanja je najveći živi spomenik Domovinskom ratu i svake je godine sve veća.
- Žrtva Vukovara ušla je u kolektivnu svijest hrvatskog naroda i u ovoj koloni nije bitan ni Andrej niti Zoran, Marijan niti Gordan, svi smo jednaki i svi smo došli s pijetetom prema žrtvi. Najbitnije je da današnji i iduća tri dana ne koristimo za dnevno-politička prepucavanja, jer onda žrtva pada u drugi plan, a mora ostati na prvom mjestu, poručio je Pavliček.
Upitan postoji li Vukovar koji nije žrtva i želi ostati slobodan i snažan i biti nešto drugo izvan ovog identiteta, Pavliček je rekao kako Vukovar živi 365 dana u godini, grad je koji se razvija i prošlog mjeseca ima najveći broj zaposlenih u zadnjih 25 godina od mirne reintegracije.
Imamo najave mnogih investitora sa nekoliko stotina novih radnih mjesta u proizvodnji, cilj je gradske vlasti osigurati kvalitetan život svim sugrađanima, dodao je.
- Posebice nas raduje što samo ove godine u osnovnim školama imamo 30-oro djece povratničkih obitelji, koje su otišle prije 10 godina u zapadnoeuropske zemlje i ipak se vratile i žele budućnost graditi u svom gradu, rekao je Pavliček.
Glavaševićev posljednji izvještaj
Jedan od onih koji su u Vukovaru ostali do pada grada bio je i legendarni novinar Radio Vukovara, Siniša Glavašević. U najtežim trenucima svojim je izvještavanjem svijetom pronosio istinu o stradanju Vukovara, a braniteljima donosio nadu.
Posljednji izvještaj napravio je na današnji dan prije 34 godine, a nakon toga mu se gubi svaki trag. Naknadno je utvrđeno da je pogubljen i pokopan na Ovčari dva dana kasnije, a ekshumiran je i identificiran 1997. godine.
Kako je Vukovar izgledao na dan pada i što je sve Glavašević prenio pogledajte u njegovom posljednjem prilogu.
Građani koji će sudjelovati u Koloni sjećanja stižu u Vukovar
Sudionici Kolone sjećanja u Vukovaru počeli su pristizati u grad, a među njima će, kako vidimo, biti i najmlađih.
U Vukovaru se danas, Kolonom sjećanja i nizom komemorativnih događaja, obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te 34. godišnjica stradanja grada u Domovinskom ratu.
Ovogodišnju Kolonu sjećanja predvodit će vukovarske braniteljice, zajedno s obiteljima poginulih, nestalih i preminulih branitelja, kao i preživjelim braniteljima koji su prošli ratnu opsadu.
Tijekom gotovo tri mjeseca opsade, u ljeto i jesen 1991., poginulo je 450 branitelja i 1350 civila, među kojima i 86 djece. Više od 2500 ljudi je ranjeno, tisuće su prošle kroz logore, a 858 djece ostalo je bez jednog ili oba roditelja.
Među 1740 osoba iz Domovinskog rata koje se još uvijek vode kao nestale ili čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni, njih 328 je s područja samog Vukovara, a 451 iz Vukovarsko-srijemske županije.
Komemorativni program ‘Vukovar, mjesto posebnog domovinskog pijeteta‘ u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice ‘Dr. Juraj Njavro‘ započinje u 10 sati. Sudjelovat će Klapa Hrvatske ratne mornarice ‘Sv. Juraj‘ i glumac Darko Milas.
Nakon toga, sudionici će se uputiti u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
Svoj dolazak u Vukovar najavili su predstavnici Vlade i Hrvatskog sabora, predvođeni premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Predsjednik Republike Zoran Milanović, zbog zdravstvenih tegoba, neće sudjelovati.
I ove će godine u Koloni biti mladi u bijelim majicama s ispisanim imenima poginulih i nestalih vukovarskih branitelja. Riječ je o inicijativi ‘Umjesto njih‘ Studentskog katoličkog centra Osijek, koja simbolički ‘vraća lice, ime i priču‘ svakom branitelju te poručuje da sjećanje ne blijedi nego se prenosi na nove generacije.
Na Memorijalnom groblju molitvu za sve poginule, ubijene i nestale predvodit će đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić, dok će misu zadušnicu služiti šibenski biskup Tomislav Rogić.
Dan će završiti tradicionalnim puštanjem svjetiljki niz Dunav u 17 sati, a u simboličnih 18:11 sati, istodobno s vukovarskih i brojnih crkvenih tornjeva diljem Hrvatske, oglasit će se crkvena zvona u čast žrtvama grada.
Obilježavanje i u Škabrnji
Uz Vukovar, i Škabrnja 18. studenoga obilježava 34. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su tjerani van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, crkva je do temelja srušena, a cijelo je područje minirano. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
Na dan napada mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.
Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.
Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora.
Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina.
Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine
U programu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, na obilježavanju 34. obljetnice stradanja Škabrnje, sudjelovat će potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Središnji program obilježavanja 34. obljetnice stradanja Škabrnje počinje ujutro komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja - Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, te potom sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu.
Program završava Hodnjom ‘Korak po korak‘ do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....