ZAGREB - Na Svjetski dan močvarnih staništa, 2. veljače koji ove godine u fokus stavlja očuvanje bioraznolikosti, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adrija skreće pozornost na njihov izniman značaj kako za mnogobrojne vrste biljaka i životinja, tako i za ljude.
"Koristi močvara su brojne. Močvarna vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja, tresetišta (mokri životni okoliši) pohranjuju 30 posto kopnenog CO2, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, dok su usluge močvarnih ekosustava višestruko veće od primjerice šumskih", ističu u WWF-u.
Unatoč svemu tome, tvrde kako močvare i druga vlažna staništa nestaju tri puta brže od kišnih šuma. "Čak 35 posto njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom razdoblju nestalo 81 posto populacije vrsta čiji su močvare dom. Procijenjeno je da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta. Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, onečišćenje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promjene".
Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije ističe kako su posebno ugrožene močvare i druga vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i oaze bioraznolikosti. "Upravo su otočna vlažna staništa nekada bila ključna za opstanak stanovništva jer su predstavljala jedini izvor slatke vode za ljude, poljoprivredu i napajanje stoke", kaže Popović Dujmović.
Ključno je, tvrdi da lokalno stanovništvo, a ponajviše predstavnici vlasti, prepoznaju koristi i potencijale močvara i drugih vlažnih staništa, poput razvoja agroturizma ili edukativnih sadržaja te očuvaju i obnove močvarna staništa.
"Moramo se konačno odmaknuti od premise da su močvare izvor zaraze i bolesti i prihvatiti činjenicu da od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa korist imaju i priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje potencijala močvarnih staništa ključ je očuvanja bioraznolikosti", poručuju iz WWF-a Adrije.
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. veljače. Tog datuma 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je "Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica". Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Od 1991. godine Republika Hrvatska dio je Ramsarske konvencije, a na istoimenom popisu su Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te Posebni rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok rijeke Neretve.