Minimalna mirovina povećat će se za tri posto, smanjit će se naknada za upravljanje mirovinskim fondovima, ali će im se istodobno omogućiti da ulažu više u dionice i izlazak na strana tržišta, drugi stup trebao bi se ojačati, ali se još uvijek usuglašava pitanje isplate dodatka od 27 posto.
Ovo su neki od dosad nepoznatih detalja iz mirovinske reforme koja bi se kroz 10 do 15 dana trebala naći u javnoj raspravi na e-savjetovanju, a čiji je dio jučer bio predstavljen i koalicijskim partnerima na sastanku u Banskim dvorima.
Detalje do kojih smo došli potvrdilo nam je više sugovornika.
Dakle, minimalna mirovina, koju prima 248.000 građana, povećat će se za tri posto, što će godišnje stajati oko 150 milijuna kuna. Visina minimalne mirovine ovisi o godinama radnog staža, a trenutno oni koji su radili 15 godina mjesečno primaju minimalnu mirovinu od 929,10 kuna, dok oni koji su odradili 40 godina radnog staža mjesečno primaju 2447,60 kuna.
To znači da će ovi s najnižim iznosom mjesečno dobiti 27,87 kuna veću mirovinu, a umirovljenici koji primaju 2447,60 kuna imat će mjesečno 73,42 kune više.
Strana tržišta
Ide se i na smanjenje naknade koju mirovinski fondovi uzimaju od građana za upravljanje. Trenutna naknada iznosi 0,36 posto od vrijednosti fonda, a postupno bi se do 2030. godine smanjila na 0,20 posto, što znači da bi godišnje korisnicima fondova ostajalo po 100 milijuna kuna više, odnosno oko 1,2 milijarde kuna u idućih 12 godina. S druge strane, kažu nam izvori, fondovima će se omogućiti da više ulažu u dionice i izlaze na strana tržišta.
Međutim, najvažnije pitanje buduće mirovinske reforme koja bi trebala krenuti od iduće godine još nije definirano. Pitanje drugog stupa i dodatka od 27 posto tek se treba usuglašavati. Načelno, kažu izvori, zamišljeno je da se ojača drugi stup, odnosno da se postupno povećavaju izdvajanja za njega iz plaće, no ono važnije, pitanje dodatka od 27 posto nije do kraja riješeno i o tome će se razgovarati u idućih 10-15 dana.
- Usuglašavamo se oko drugog stupa kao i oko dodatka. Stvar je u tome da i da damo svima taj dodatak od 27 posto, za oko 300.000 ljudi koji sada primaju minimalnu mirovinu to neće značiti ništa jer će imati primanja ispod minimalne mirovine - kaže jedan naš sugovornik koji je bio na koalicijskom sastanku. S druge strane, smanjuje se naknada mirovinskim fondovima jer se uvidjelo da imaju velike zarade na naknadama na ukupnu imovinu obveznih mirovinskih fondova (OMF) koja iznosi čak 92 milijarde kuna. Riječ je o najizdašnijoj naknadi koju ostvaruju na ukupnu imovinu, a ona je lani iznosila 370,3 milijuna kuna, oko 20 milijuna više nego godinu ranije. Usporedba s drugim zemljama pokazuje da je visina te naknade u Hrvatskoj, koja je lani bila 0,39 posto, među najnižima; samo je u Poljskoj niža. Međutim, činjenica je također da hrvatski mirovinski fondovi raspolažu najvećom imovinom, kao udjel u BDP-u; ona je u prosjeku dva puta veća nego u usporedivim zemljama, što znači da imaju i veću bazu za “oporezivanje”. Ali, ipak im se novom reformom omogućuje veće investiranje u dionice, kao i izlazak na strana tržišta, jer, tumače neki naši sugovornici, Vlada ne želi ubiti tu industriju, dapače, želi ju razvijati.
Kada je pak riječ o drugim temama, na sastanku u Banskim dvorima pretresle su se sve aktualnosti, a posebno problem s Uljanikom, gdje su svi svjesni da se ne može ići u stečaj zbog izloženosti države kroz garancije, te da je rješenje ili u predstečaju ili u pronalasku strateškog partnera, a za sve se zapravo čeka zeleno svjetlo iz Europske komisije za plan restrukturiranja. Većina koalicijskih partnera izrazila je skepsu prema potencijalnom strateškom partneru Danku Končaru.
Pitanje doprinosa
Razgovaralo se i o stabilnosti većine ako se Darko Milinović odluči vratiti u Sabor i bude radio probleme HDZ-u nakon isključenja. Zaključak je da je većina stabilna i ako dođe do toga da spadne na minimalnih 76 ruku, tu su uvijek i neki zastupnici koji su trenutno u oporbi, a mogli bi podržati Vladu. Prijevremeni zbori, kažu naši sugovornici, u ovom trenutku se ne planiraju, iako su spremni i za takav scenarij.
- Koalicija je stabilna - kaže naš sugovornik iz vladajuće većine.
Postavilo se i pitanje odgovornosti ministra zdravstva Milana Kujundžića zbog slučaja s hitnom službom, gdje su HDZ-ovci odbacili svaku njegovu odgovornost u tom slučaju jer su i nalazi obdukcije pokazali da je mladić umro zbog srčane mane i astme, te da mu ne bi bilo pomoći ni da je hitna pomoć došla na vrijeme.
Razgovaralo se i o poreznoj reformi, a otprije je poznato da ona odredba o povećanju doprinosa za vlasnike-direktore tvrtki neće ostati, već se ide na rješenje da veće doprinose plaćaju samo oni koji se prijavljuju na nekoliko sati rada u tvrtki, a imaju jednaku zdravstvenu uslugu i ide im mirovinski staž. To očito neće zahvaćati one koji se prijavljuju na puno radno vrijeme.
Na sastanku se spominjalo i provjeravanje potpisa inicijativa za dva referenduma, a novi napadi zbog afere hotmail okarakterizirani su kao pokušaj destabilizacije i kompromitiranja Vlade.
Pavić: Riješit ćemo problem umirovljenika koji će morati plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je u četvrtak da će se konzultirati s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem kako bi riješili problem dijela umirovljenika kojima su zbog porasta mirovina za 63 kune mirovine prešle granicu od 2000 kuna, pa će morati plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje.
Ministar je uoči Vladine sjednice rekao novinarima da su mirovine usklađene za rekordnih 2,7 posto, te će rasti u prosjeku za 63 kune.
"Nije u mom resoru dopunsko zdravstveno osiguranje, tek sam danas za to saznao. Sjest ćemo s resornim ministrima, razgovarati i naći rješenje", kazao je Pavić.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je u srijedu da će u ponedjeljak početi isplata mirovina uvećanih za 2,7 posto. Isplata će, uz povećanje za kolovoz, uključiti i razliku za srpanj nastalu povećanjem aktualne vrijednosti mirovine od 1. srpnja za 2,7 posto. (Hina)