Za građane 20 zemalja EU ovo je ključni problem u njihovoj zemlji. Hrvati prednjače po zabrinutosti

Na pitanje o ključnim problemima u njihovim zemljama, inflacija je na prvom mjestu za građane 20 zemalja EU, a po razini zabrinutosti prednjače Hrvati. Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, čak 58 posto ispitanika navodi rast cijena i troškova života kao najveći izazov. To je osjetno više nego u jesenskom istraživanju, kada je taj udio iznosio 51 posto, što upućuje na to da je novi val inflacije dodatno pojačao osjećaj nezadovoljstva. U susjednoj Sloveniji, primjerice, inflaciju kao vodeći problem navodi 39 posto građana, a u Švedskoj samo njih 14 posto.

Drugi najvažniji problem u Hrvatskoj 21 posto građana vidi u općoj ekonomskoj situaciji, a slijede međunarodni odnosi s 16 posto i stanovanje, 12 posto. U četiri zemlje EU upravo je stanovanje istaknuto kao najveći problem, u Irskoj tako misli čak 59 posto ispitanika.

Podrška euru u Hrvatskoj, prema posljednjem istraživanju, iznosi 62 posto, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnih 63 posto. U proljeće 2024. godine, nakon ulaska u eurozonu, dosegnula je 71 posto, a pad potpore euru posljednje dvije godina uglavnom se povezuje s inflacijom i percepcijom smanjenja kupovne moći. Među zemljama eurozone slabiji rezultat bilježi jedino Bugarska, s podrškom od 55 posto, dok je najviša razina u Irskoj i Sloveniji, čak 92 posto.

Geopolitičke okolnosti

Unatoč zabrinutosti zbog rasta troškova života, pa i pogoršanju geopolitičkih okolnosti, zajedno s Talijanima, Hrvati ostaju najveći optimisti po pitanju ekonomskih očekivanja. U obje zemlje 27 posto ispitanika smatra da će ekonomska situacija u EU u idućih godinu dana biti bolja, dok je prosjek za EU znatno niži i iznosi 15 posto. Dodatnih 41 posto ispitanika u ove dvije zemlje smatra da će situacija ostati ista, dok njih tek 27 posto očekuje pogoršanje. U jesenskom istraživanju Eurobarometra optimizam je bio i veći. U Hrvatskoj, primjerice, 31 posto ispitanika je vjerovalo je da će ekonomska situacija u EU biti bolja u sljedećih 12 mjeseci, dok je prosjek iznosio 18 posto.

Slično raspoloženje vidljivo je i kod očekivanja za vlastitu zemlju u idućih 12 mjeseci. Italija i Hrvatska ponovno su među optimističnijima. U Hrvatskoj 26 posto ispitanika očekuje poboljšanje (prosjek za EU 16 posto), a 39 posto ih smatra da će situacija ostati ista. U prethodnom valu istraživanja udio optimista također je bio nešto viši: 31 posto vjerovalo je u poboljšanje, dok je 45 posto očekivalo stagnaciju.

Kad je riječ o trenutačnom stanju nacionalne ekonomije, raspoloženje je ipak nešto slabije, a Hrvatska je gotovo na razini prosjeka EU. Da je stanje dobro smatra 39 % ispitanika, dok ih 60 % ocjenjuje situaciju negativno. Najveće nezadovoljstvo vlastitom zemljom bilježi se u Grčkoj (85 %) i Francuskoj (77 %), dok su građani Nizozemske i Luksemburga najveći pesimisti u pogledu očekivanja ekonomske situacije u EU u idućih godina dana.

Što potiče optimizam

Relativno visok optimizam u Hrvatskoj vjerojatno je posljedica rasta plaća i zaposlenosti posljednjih godina, osobito u javnom sektoru. To je pridonijelo dojmu postupnog poboljšanja životnog standarda, čak i u uvjetima povišene inflacije. Dodatno, prisutna je pozitivna percepcija europskih fondova i njihova učinka na domaće gospodarstvo.

Budući da se očekuje još jedna snažna turistička sezona, neovisno o geopolitičkim neizvjesnostima, moguće je da ekonomska kretanja građani doživljavaju optimističnije nego što to sugeriraju pojedini makroekonomski pokazatelji.