PELJEŠKI MOST

Za gradnju pristupnih cesta korištena je tehnologija specifičnog armiranog tla: ‘Brža je i jefitnija‘

Brža je, jeftinija 20 do 30 posto, jamči otpornost na najjače potrese, ima korijene u gradnji Kineskog zida
 Ante Čizmić/CROPIX

Pelješki most je otvoren i dok je Hrvatska još uvijek pod dojmom otvorenja mosta, vrijedno je spomenuti da je za pravodobnu gradnju pristupnih cesta zaslužna još jedna hrvatska tvrtka - varaždinski Kotonteks čiji je osnivač i direktor Anđelko Jagečić.

Riječ je o primjeni tehnologije armiranog tla koja, osim što je 20 do 30 posto jeftinija od bilo kojeg drugog građevinskog rješenja, ima i poveznicu s Kinom jer joj korijeni sežu sve do gradnje dijela Kineskog zida. O čemu je zapravo riječ, pojašnjava nam Anđelko Jagečić koji godinama nastoji ovu tehnologiju, koja se uvelike koristi u svijetu, "usaditi" i u hrvatske infrastrukturne projekte, kao što je gradnja pristupnih cesta do Pelješkog mosta te korištenja u vodozaštiti i željezničkoj infrastrukturi.

"Koristili smo materijal koji se na istome mjestu odvajao od dijela brda. Specijalnim drobilicama usitnjen je kamen na profile koje su propisali projektanti temeljem izračuna unutarnje i vanjske stabilnosti zidova te je povezan specijalnim geomrežama koje jamče dugovječnost."

Ugradnja geomreža

Upravo je ugradnja takvih geomreža, uz ponovno sljubljivanje terena i povećane faktore sigurnosti, garancija da bi u slučaju jačih potresa zidovi od armiranog tla ostali netaknuti. Fotografije zidova od armiranog tla tijekom gradnje pristupnih cesta doista su impresivne. Sve je to zasluga i što su njihovu tehnologiju prepoznali svi - od izvođača radova Strabaga, preko riječkog Geotecha, IGH, koji je dopustio izmjene izvornog projekta, do Hrvatskih cesta kao investitora, Europske komisije koja je financirala projekt te na kraju i projektanata Kotonteksa i talijanske tvrtke Tenax. Naprosto jer se pokazalo da je rješenje koje je ponudio Kotonteks jeftinije i pospješuje izvođenje radova.

"Naime, kad je IGH prije desetak godina projektirao pristupne ceste do budućeg mosta, učinio je to primjenjujući klasična rješenja premošćivanja draga i dolina vijaduktima. Mi smo ponudili modernija i jeftinija rješenja, poput potpornih konstrukcija od armiranog tla, odnosno sustava koji se sastoji od jednoosnih geomreža koje se iz svakog sloja dižu u novi sloj omotavajući prednje lice zida koje će zazeleniti lokalno raslinje.

Takvim Tenax Rivel sustavom zamijenjeni su vijadukt Doli i nasipi upornjaka na vijaduktu Dumanja-Jaruga gdje se armirano tlo koristi i za krila upornjaka. Prvi zid Strabag je napravio uz potporu Tenaxovih i Kotonteksovih inženjera koji su došli pokazati sustav gradnje budući da Tenax u talijanskim Alpama ima takve zidove visoke i do 60 metara, a tako se gradio i dio Sueskog kanala. Kad su uvidjeli sve benefite prva dva objekta, odmah je dan nalog za preprojektiranje preostalih, posebno krila u čvorištu Brijesta koje se oslanja na Pelješki most", pojašnjava nam Jagečić.

Talijanski Tenax

Naravno, sve to je napravljeno u roku, a Kotonteks je prije tih projekata sklopio ugovor sa Strabagom za izvedbu hidroizolacije na tunelima Debeli Brijeg i Kamenice i sve je izvedeno na vrijeme. Sve to ne bi bilo moguće da kompletno rukovodstvo Tenaxa, a najviše komercijalni direktor Paolo Monteni nisu dali prioritet i zeleno svjetlo svojim projektantima koji su projekte radili doslovno bez prekida, čak i vikendima. Bez takvog angažmana proizvođača potpornog sustava to ne bi uspjelo. Sva preprojektiranja rađena su u suradnji s projektantima iz Tenaxa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2022 11:57