StoryEditor
POMOĆ EUROPSKE UNIJE

ZA HRVATSKU DO 2027. VIŠE OD 20 MILIJARDI EURA! Izračunali smo koliko smo dobili novca po glavi stanovnika, Hrvatska je šesta u EU

 
 Borna Filic/PIXSELL/EU2020HR

Dan nakon što je Europska komisija predložila novu verziju višegodišnjeg financijskog okvira u iznosu od 1100 milijardi eura i posebni kratkoročni Fond za oporavak od 750 milijardi, od čega je Hrvatskoj na raspolaganju više od 10 milijardi, počela je bitka s vremenom da bi ti fondovi bili na raspolaganju što prije, po mogućnosti od 1. siječnja sljedeće godine.

Kako je Hrvatska prema procjeni Europske komisije jedna od najteže pogođenih članica u gospodarskom smislu, zbog prevelike ovisnosti o turizmu i uslužnim djelatnostima i s obzirom da je i prije krize bila na samom dnu EU kad je riječ o BDP-u po glavi stanovnika (a i rast nam je bio niži od usporedivih zemalja), EK nam je predvidjela znatna sredstva za oporavak, a pritom nije loše prošla ni u višegodišnjem proračunu EU. Naime, prema preliminarnim informacijama Hrvatska bi, osim novca iz Fonda za oporavak, mogla računati na barem još 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. Što podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji. No, o detaljima tek treba pregovarati.

Summit 19. lipnja

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je izvanredni summit šefova država ili vlada EU za 19. lipnja u Bruxellesu, iako se još ne zna hoće li on biti virtualni ili će lideri prvi put od izbijanja pandemije ipak doći osobno u Bruxelles. Fizički sastanak ovaj se put čini nužan jer su stajališta članica i dalje toliko različita da je teško vjerovati da bi se dogovor mogao postići putem videoveze. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da ne treba imati prevelike nade da će do dogovora doći već u lipnju. No cilj je, ako ne u lipnju, da se politički dogovor postigne u srpnju, kad nakon Hrvatske predsjedanje preuzme Njemačka. Hrvatska će pri tome također imati važnu ulogu jer predsjeda Unijom do kraja lipnja i djelovat će u suglasju s vladom u Berlinu. Cilj je da se proračun dogovori kako bi ostalo dovoljno vremena Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima da dovrše potrebnu proceduru kako bi i poseban Fond i sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira bili na raspolaganju od početka 2021. Ako bi se taj datum prekoračio, cijela bi se EU našla u ozbiljnim problemima jer bi u okolnostima oporavka morala funkcionirati u skladu s proračunom koji istječe 31. prosinca ove godine.

 

Kako se čini da su države koje su najviše stradale manje-više sretne zbog prijedloga EK, sada su sve oči usmjerene prema skupni tzv. štediša, točnije Nizozemske, Austrije, Danske i Švedske. No i iz tih država stižu nešto optimističnije izjave nego prije, kad su odbacivale bilo kakvu pomisao. Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je da u prijedlogu EK postoje neki elementi koji su njima bitni, kao što je vremensko ograničenje fonda za oporavak, ali i on je prijedlog nazvao dobrom podlogom i početnom točkom za daljnje pregovore. Austrijski kancelar je rekao da će se u pregovorima trebati uvažiti stajališta i interesi svih iako on “razumije važnost Njemačke i Francuske kao najvećih članica EU”. Skupini “štediša” upravo je omjer bespovratnih sredstava (500 milijardi eura) i kredita (250 milijardi) sporan i žele o tome pregovarati dalje.

Uvjeti korištenja 

Europska komisija predložila je fond od 750 milijardi eura za pomoć oporavku država članica. To je 250 milijardi više od zajedničkog njemačko-francuskog prijedloga, ali od toga će 250 milijardi biti u kreditima koji bi se vraćali od 2027. do 2058. godine, a bilo bi 500 milijardi bespovratnih sredstava pomoći. Prema izračunu, u raspodjeli novca najbolje je prošla Španjolska sa 3074 eura po stanovniku. Grčka je dobila 2985 eura, a Hrvatska 2453 eura po stanovniku.

 

Za Hrvatsku je posebno važno imati veći dio bespovratnih sredstva jer je i dalje prezadužena iako je javni dug prije krize bio u opadanju. Od više od 10 milijardi eura, 7,365 milijardi bit će bespovratna sredstva, a 2,648 povoljni krediti.

Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis u četvrtak je na konferenciji za novinare u Bruxellesu rekao da će uvjeti korištenja sredstava iz fonda za oporavak, nazvanog “EU buduće generacije” biti slični korištenju sredstava iz proračuna EU. Države članice morat će izraditi nacionalni plan oporavka koji će biti ključan za apsorpciju tih sredstava.

 

Izjave članova Vlade o pomoći iz fondova EU

'RH treba dublju integraciju kroz uvođenje eura i Schengen'

- To je plod intenzivnih konzultacija koje smo imali s EK. Nakon pandemije promijenili su se prioriteti u radu Komisije, a zajednička želja je da EU pokaže koliko je njezin angažman u krizi važan i to je iskaz političke volje članica za vrijeme našeg predsjedanja, da se uz ono što nosi novi višegodišnji financijski okvir da i financijska mogućnost za provođenje planova koji će omogućiti brzi oporavak - rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući dokument Europske komisije (EK) za ekonomski oporavak Europske unije nakon pandemije, koji Hrvatskoj donosi više od 10 milijardi eura. Novi sedmogodišnji proračun koji je predložen težak je 1100 milijardi eura, a prema ovom planu oporavka državama će biti na raspolaganju 750 milijardi eura.

- Ovaj dokument, koji mi pozdravljamo, izrazito je izdašan i Hrvatskoj donosi alokaciju od 10.013 milijardi eura u iduće četiri godine. Od toga je 7,36 milijardi eura bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi eura možemo dobiti kroz zajmove. Time će se podržati zaposlenost, mali i srednji poduzetnici, digitalizacija i sektori koji su u potrebi. To je gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a, a prema informacijama koje imamo, novi prijedlog VFO-a bit će znatno bolji za Hrvatsku od onoga iz veljače, pa ćemo uz ovaj instrument oporavka i VFO imati duplo više sredstava nego što smo imali u prijašnjem razdoblju - rekao je Plenković. Dodao je i kako je dobro da se ide u dublju integraciju kroz Schengen i uvođenje eura te da tu padaju svi koji misle da nije dobro da je Hrvatska u EU.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić napomenuo je, pak, da će Hrvatska uskoro aplicirati na europski fond solidarnosti, kojim bi se za obnovu od potresa trebalo dobiti više od 500 milijuna eura. (G. Penić)

Uvjeti za dobivanje sredstava iz Fonda za oporavak

- Države članice trebat će osmisliti svoj investicijski i reformski program koji mora biti na tragu prioriteta koje je EU postavila, poput zelene i digitalne tranzicije.

- Programi moraju biti kompatibilni s ciljevima Europskog semestra te klimatskim i energetskim ciljevima. Novac se može početi isplaćivati kada se programi dogovore s Komisijom i kada prođu postupak usvajanja.

- Na raspolaganju će biti i program ReactEU, kao dodatak kohezijskoj omotnici te programu za pravedni oporavak, ruralni razvoj i mehanizam za pravednu tranziciju.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 07:44