- Uvođenjem kaznenog djela ‘propagiranje nacističkog, fašističkog i ustaškog režima’ u potpunosti se rješava problem isticanja fašističkih simbola. Ne treba nam nikakvo Povjerenstvo za totalitarne režime, niti posebni zakon. To je kupovanje vremena i relativizacija. Bujanje nacionalizma i fašizacija društva kojoj danas svjedočimo ne bi se mogla događati u vrijeme Franje Tuđmana i Ive Sanadera - istaknuo je predsjednik IDS-a Boris Miletić govoreći o Prijedlogu zakona o dopuni Kaznenog zakona djelom propagiranja nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji je podnio Klub zastupnika IDS-PGS-RI.
IDS-ov zakonski članak ima dva stavka. U prvom kaže da će se onaj “tko propagira slike ili sadržaje fašističke stranke ili njemačke nacionalsocijalističke stranke ili ustaškog pokreta, uključujući proizvodnju, distribuciju ili prodaju robe koja prikazuje osobe, slike ili simbole tih režima ili javno podsjeća na simbole ili geste tih režima kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine”. U drugom stavku se kazna povećava za jednu trećinu “ako je kazneno djelo počinjeno putem računalnog sustava ili mreže”.
Društvene mreže
Teže kažnjavanje ako se nacizam, fašizam i ustaštvo propagiraju preko računalnog sustava ili mreže, u IDS-u obrazlažu činjenicom da se tim putem sadržaj brzo širi i u kratkom vremenu postaje dostupan velikom broju osoba, što je posebno neprihvatljivo u pogledu propagiranja nacizma, fašizma i ustaštva.
Miletić naglašava kako je i drugdje u Europi prisutan trend propagiranja fašizma, ali su zemlje koje imaju prošlost sličnu Hrvatskoj na to adekvatno odgovorile. Njemačka propagiranje nacizma i fašizma ima ugrađeno u svoje kazneno zakonodavstvo, a Italija upravo usvaja takve odredbe u svojem kaznenom zakonu. Tim putem, smatra Miletić, treba ići i Hrvatska umjesto da se osnivaju povjerenstva koja će se baviti prošlošću i možda pokušati izjednačiti partizane i petokraku s ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.
- Ne znam kako bi mogli ukinuti simbole pod kojima se oslobodila Hrvatska. Antifašisti su bili ljudi koji su se borili protiv fašizma i za spajanje okupiranih teritorija s maticom zemljom - kaže predsjednik IDS-a.
Kao važan argument za prijedlog nadopune Kaznenog zakona (čije su izmjene ionako na dnevnom redu Sabora) u IDS-u ističu da se postojeća zakonska regulativa pokazala nedostatnom. Propagiranje fašističke simbolike sankcionira se samo prekršajno, a trenutno to regulira više zakona: o javnom redu i miru, o javnom okupljanju, o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima te Zakon o suzbijanju diskriminacije.
Javno poticanje
To, pak, ističu u IDS-u, dovodi do toga da u javnosti takvo ponašanje nije dovoljno prepoznato kao društveno neprihvatljivo i zabranjeno. Kazneno djelo “javno poticanje na nasilje i mržnju” pod koje bi se moglo podvesti veličanje fašističkih režima, u praksi nije zaživjelo na taj način.
Na punih šest stranica obrazloženja zakonskog članka koji su uputili u saborsku proceduru, u IDS-u su vrlo precizno opisali povijesni kontekst u kojem je nastala i djelovala NDH. Uvodno su podsjetili na napad Sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju i da je tadašnji vođa hrvatskog naroda i predsjednik HSS-a Vladko Maček odbio njemačku ponudu da formira državu Hrvatsku pod patronatom Trećeg Reicha i Kraljevine Italije te da je tu ponudu prihvatio Ante Pavelić, vođa ustaškog pokreta u inozemstvu i Mussolinijev saveznik.
Podsjećaju da su 18. svibnja 1941. potpisani tzv. Rimski ugovori između Pavelića i grofa Ciana, talijanskog ministra vanjskih poslova, kojima se Pavelić u korist Italije odrekao svih hrvatskih otoka osim Paga, Brača i Hvara, velikog dijela dalmatinske obale sa Splitom, Šibenikom, Trogirom, kao i dijela Gorskog kotara (Pula, Rijeka i Zadar već su bili pod Italijom).
Povijesni fakti
Navode da je sedam dana nakon proglašenja NDH ustaška vlada proglasila Zakonsku odredbu za obranu naroda i države - temelj sustava političkog terora - od masovnih strijeljanja do osnivanja logora. Dvadeset dana nakon proglašenja NDH doneseni su rasni zakoni i proglašena je odredba o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda, što je bila podloga za sustavni progon Židova i Roma. Posljedica su bili logori kao mjesta masovnog stradavanja ljudi - u Jadnovnom je ubijeno oko 24 tisuće ljudi, a u Jasenovcu najmanje 83 tisuće.
U obrazloženju zakonskog prijedloga govori se i o pozdravu “Za dom spremni” i ističe da je postao službeni pozdrav ustaškog pokreta još u emigraciji 1932. godine, a nakon uspostave NDH koristio se u službenim dokumentima.