IZRAČUNALI SMO

Za izbjeglice ćemo izdvojiti 1,3 milijarde kuna. Prosječni dnevni trošak po osobi iznosi 143 kune

Koliko će državnu blagajnu stajati prihvat 20.000 ljudi iz Ukrajine, koliko ih se obavezala primiti naša zemlja
 Tom Dubravec/CROPIX

Izbjeglice iz Ukrajine smještene u Hrvatskoj državni će proračun stajati ukupno 1,3 milijarde kuna, gruba je procjena Ministarstva unutarnjih poslova.

Ta se cifra odnosi na okvirni godišnji trošak prihvata 20.000 izbjeglica iz Ukrajine, koliko se Hrvatska ukupno obvezala primiti, iako ih je trenutačno u Hrvatskoj, većinom u privatnim stanovima i manji dio u hotelima, oko 10.000.

- U slučaju prihvata 20 tisuća osoba raseljenih iz Ukrajine, projekcija godišnjeg troška za državni proračun iznosi 1,3 milijarde kuna. U ovom trenutku možemo govoriti tek o projekciji jer ne možemo pretpostaviti u kojem omjeru bi bile odrasle osobe i djeca - stoji u odgovoru MUP-a.

Prema izračunu MUP-a, koji smo prošli tjedan službeno zatražili, svaka izbjeglica iz Ukrajine u ovom trenutku državni proračun košta 143 kune po danu, a to je prosječna cijena između troška odrasle osobe i djeteta. S obzirom na to da je u Hrvatskoj trenutačno smješteno 10.409 izbjeglica, uglavnom žena (50 posto) i djece (40 posto), državni proračun za njih izdvaja 1,44 milijuna kuna dnevno. U to ulaze, kako su naveli iz MUP-a, troškovi smještaja, zdravstvene zaštite, školstva i vrtića, jednokratne socijalne naknade, pomoć Crvenog križa te troškovi prijevoza ako osobe dolaskom u Republiku Hrvatsku nemaju osiguran prijevoz.

Jednokratna pomoć

Najveći udio onoga što država izdvaja za izbjeglice, gotovo dvije trećine, otpada na troškove smještaja. Podsjetimo, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prošli je tjedan donio odluku da će svim stanodavcima koji u svoj stan prime izbjeglice država plaćati troškove smještaja i režija - 50 kuna po danu za samca i oko 100 kuna po danu za četveročlanu obitelj.

Uzmemo li da 80 posto izbjeglica trenutačno živi u privatnom smještaju, domaći bi najmodavci za primanje izbjeglica od države mogli dobiti, u godinu dana, do 720 milijuna kuna. Osim te stavke, tu je i jednokratna pomoć za koju bi iz proračuna moglo ići do 20 milijuna kuna - pojedinačno 2.500 kuna za samca i 3.500 za obitelj - a oko 110 milijuna kuna proračun će koštati zdravstveno osiguranje za izbjeglice.

Dugoročni je plan, doznajemo od MUP-a, izbjeglice ipak smjestiti u hotele. Kako kažu iz MUP-a, ne može se očekivati da Ukrajinci ostaju u privatnom smještaju još dugo, odnosno da teret njihova zbrinjavanja padne na građane, najmodavce (posebno u ljetnim mjesecima). Kada bi država zbrinula svih 10.000 izbjeglica, to bi državni proračun na godišnjoj razini koštalo gotovo 1,5 milijardi kuna. Planirani okvirni trošak po izbjeglici, kažu iz MUP-a, za smještanje u puni pansion bio bi 350 kuna, a to bi uključivalo sobu te doručak, ručak i večeru.

Okvirni sporazumi

- Iznosi su okvirni, na bazi potrebnog broja smještajnih kapaciteta i s procijenjenom vrijednosti od 350 kuna po osobi dnevno za puni pansion. Sklopljeni bi bili Okvirni sporazumi sa zainteresiranim subjektima te bi se nakon toga ovisno o potrebama osobe smještale u dogovorene objekte - kažu.

Država bi, kako sada stvari stoje, s hotelijerima u šest hrvatskih županija, uključujući Osječko-baranjsku, Ličko-senjsku i Karlovačku, potpisala okvirne sporazume za zbrinjavanje ukupno 10.698 izbjeglica.

Budući da je riječ o visokim iznosima koje država mora podmirivati, usporedbe radi, iznos za izbjeglice čini četvrtinu Fonda solidarnosti (5,1 milijardi kuna), MUP se pouzdaje u financijsku pomoć iz EU.

- U ovom trenutku nemamo na raspolaganju europska sredstva kojima bismo mogli financirati prihvat izbjeglica iz Ukrajine. Financiranje izbjegličke krize jedno je od pitanja o kojemu se u prethodna dva dana raspravljalo i na Europskom vijeću, a to će svakako biti i tema predstojećeg Vijeća ministara unutarnjih poslova u Bruxellesu - kažu.

Inače, iz Ukrajine je u Europu dosad ušlo 3,5 milijuna izbjeglica, najviše u Poljsku, njih dva milijuna.

'Mala je vjerojatnost da će ostati u Hrvatskoj

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska svake godine prirodnim putem gubi 20.000 stanovnika. Točnije, toliko ih više umre nego što se rodi djece. Pitanje je stoga, može li primanje i ostanak 20.000 Ukrajinca u Hrvatskoj preokrenuti taj negativni demografski saldo.

Demograf Ivo Turk, suradnik Instituta Ivo Pilar, smatra da, ipak, ne može. - Bojim se da ostanak tih ljudi, iako su mlade obitelji, ne bi znatno utjecao na demografsku sliku.

U posljednjih deset godina izgubili smo oko 400.000 stanovnika, a to je nemoguće nadoknaditi s brojem ljudi koje sada primamo. Naravno, kada bi svi ti prognanici došli u neko selo u Lici, ono bi se revitaliziralo, ali ionako je malo vjerojatno da se to dogodi - napominje demograf Turk dodajući da je također mala vjerojatnost da će većina izbjeglica koje sada primimo uopće ostati u Hrvatskoj.

Napominje isto da je to prvenstveno humanitarno pitanje, pa na trošak države ionako ne bi trebalo gledati. - I naše su izbjeglice bježale u Njemačku i druge zemlje. Život nema cijenu i treba ga pošto-poto sačuvati - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. ožujak 2022 09:53