SANKCIJA ZA BANKU

Zaba kažnjena s 33 milijuna kuna zbog cijelog niza propusta u sprječavanju pranja novca

Zaba je nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za sprječavanje pranja novca
 Davor Pongracic/Cropix

Financijski inspektorat RH kaznio je Zagrebačku banku zbog cijelog niza propusta u sprečavanju pranja novca s 33 milijuna kuna. Ovo je do sada najviša kazna za bilo koju našu banku. Banka je kažnjena po jedanaest različitih osnova temeljem članka 39. Prekršajnog zakona.

Najveća pojedinačna kazna od 10 milijuna kuna, iz spomenutog ukupnog iznosa, Zagrebačkoj banci razrezana je zbog neprijavljivanja Uredu za sprečavanje pranja novca velikog broj transakcija talijanskih državljana s jednim ili više punomoćnika. Po toj „talijanskog tipologiji“ aplikacija Zabe za otkrivanje pokušaja pranja novca generirala je indikatore za svih 1088 spornih transakcija te uputila 2925 upozorenja, ali Zaba to ipak nije prijavila Uredu za sprečavanje pranja novca.

Zagrebačka banka kažnjena je temeljem odluke Financijskog inspektorata koja je postala pravomoćna 30. listopada 2020. Ova je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija. U ovom je slučaju Hrvatska narodna banka, kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu, navodi se u priopćenju HNB-a.

„Banka je odlučno provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa. Cjelokupni set mjera (75) koje je Banka identificirala, a HNB naložila u svom Rješenju, u potpunosti je proveden tri mjeseca prije roka zadanog od strane HNB-a“, odgovorili su iz Zagrebačke banke na zamolbu da komentiraju kaznu.

Valja podsjetiti da je svojedobna istraga HNB-a o kršenju pravila sprečavanja pranja novca u Zagrebačkoj banci glavni razlog odlaska dotadašnje predsjednika Uprave, Miljenka Živaljića, iako je Banka ustrajala u tome da je on podnio ostavku iz „osobnih razloga“.

Jutarnji list objavio je u ožujku ove godine nalaze Zaključka Zapisnika Hrvatske narodne banke o propustima najveće hrvatske banke u sprečavanju pranja novca. Iz tog Zaključka bilo je razvidno kako su „nezakonitosti i nedostaci utvrđeni u svim revidiranim poslovnim područjima na sve tri 'linije obrane'“.

U Zaključku HNB-a tada su pažnju privlačile gotovinske isplate po računima nerezidenata koje su dosegle visokih 1,79 milijardi kuna, a HNB ih je kvalificirao kao tzv. talijansku tipologiju.

Valja pojasniti da se izraz talijanska tipologija koristi kao stručni termin kod organiziranja borbe protiv pranja novca. Radi se o jednoj od karakterističnih shema koje su prepoznate kao pokušaji pranja novca i(ili) porezne utaje. U ožujku su kružile brojne pretpostavke o prirodi navodno sumnjivih transakcija vrijednih 1,79 milijardi kuna kod 88 klijenata. Iz Zapisnika HNB-a bilo je jasno da su klijenti podigli svih tih 1,79 milijardi kuna u gotovini kroz 4848 transakcija, dok je sigurnosni sustav Zagrebačke banke Siron AML generirao samo 2925 upozorenja. Inače, Siron AML (Anti Money Laundering) jest vrlo sofisticirani sustav koji banci omogućuje što lakši monitoring sumnjivih transakcija i aktivnosti te provedbu nacionalnih i internacionalnih pravila.

U obrazloženju Financijskog inspektorata spominju se i inicijali cijelog niza fizičkih osoba za koje je Zagrebačka banka propustila provesti mjere sprečavanja pranja novca u velikom broju transakcija i vrlo značajnim iznosima.

 Zagrebačka banka očitovale se i Burzi zbog razrezane kazne. Donosimo ga u cijelosti:

„Hrvatska narodna banka je slijedom izravnog nadzora provedenog tijekom 2019. godine izdala prijedlog za sporazumijevanje po kojem je Zagrebačka banka d.d. (u daljnjem tekstu: „Banka“) dužna platiti ukupnu novčanu kaznu od 33 milijuna kuna za određene povrede Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine br. 108/17 i 39/19).

Banka je prihvatila prijedlog za sporazumijevanje Hrvatske narodne banke. Financijski inspektorat Ministarstva financija je prihvatio sporazum stranaka o čemu je Banka obaviještena 2. studenog 2020. Plaćanje u roku od 30 dana od odluke Financijskog inspektorata rezultira odljevom u iznosu 22 milijuna kuna već odraženom u našim financijskim izvještajima na 30. rujan 2020.

Banka je odlučno provela sve dospjele regulatorne mjere u bliskoj suradnji s nadležnim tijelima i ostaje snažno posvećena kontinuiranom jačanju sustava i procesa. Cjelokupni set mjera (75) koje je Banka identificirala, a HNB naložila u svom Rješenju, u potpunosti je proveden tri mjeseca prije roka zadanog od strane HNB-a.“

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2020 10:27