I DALJE NEMA NASTAVE

ZABARIKADIRAN ULAZ NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U PULI Ako ste pomislili da se fakultet na taj način bori protiv koronavirusa, varate se...

 

Na pulskom je Filozofskom fakultetu itekako vidljivo da već dva mjeseca nema nastave, a i da je neće biti do jeseni. Sve je stalo. Visoka trava, zapušten okoliš, zabarikadirana glavna ulazna vrata u ovu predivnu austrougarsku palaču koja je pod zaštitom konzervatora. Ako ste pomislili da se fakultet na taj način bori protiv COVID-19, varate se. Ovakva je situacija na fakultetu još prije izbijanja epidemije. Narušena je statika balkona iznad ulaznih vratiju na zgradi koja je arhitektonski dragulj Pule.

Ulaz je najprije bio okružen samo željeznim  stupovima s obaviješću da se truda ne smije ući u zgradu gdje se nastava odvija za Filozofski fakultet, Fakultet za odgojne i obrazovne djelatnosti te Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije. Nakon toga su željezne stupove zamijenile visoke drvene ploče koje su pričvršćene za tlo, a obavijest je ostala ista - oprez jer postoji opasnost od urušavanja balkona. Inače, u zgradu, kada je nastava uobičajena, gravitira tisuću ljudi - što studenata, što profesora koji su se morali koristiti drugim, sporednim ulazom u zgradu. 

Osim same sigurnosti studenata i profesora, koja je naravno prioritet, pa bi takav balkon trebalo čim prije sanirati, činjenica je da se radi i o arhitektonskom blagu. Baš je zato velika šteta da se čim prije ne krene sa sanacijom tog oštećenog dijela. Naime, ova je zgrada izgrađena 1907. godine te predstavlja jedan od najljepših primjera secesijskih građevina u Puli.

Arhitekt Rodolfo Barri projektirao ju je za potrebe tadašnjega Ženskog liceja na talijanskome jeziku (Liceo femminile), a gradnja je započela 1904. godine. Posebna je i baš zbog svog pročelja koji je ukrašen bogatim reljefnim motivima, a na kojemu su i dva alegorijska reljefa - „Stablo“ i „Izvor Života“.

Jutarnji list
 

Budući da situacija traje već neko vrijeme, pitali smo čelništvo Filozofskog fakulteta i rektorata Sveučilišta Jurja Dobrile u čemu je problem i zašto je potrebno pola godine da bi se sanirao balkon iznad ulaznih vratiju. Odgovor je bio – čekamo da nam stručnjaci daju smjernice.

- Na glavnom balkonu zgrade je primijećeno oštećenje i kada stručne službe nam daju daljnje upute i mi ćemo znati što i kako dalje. Već neko vrijeme je tako, poručio nam je Ante Matan, prodekan Filozofskog fakulteta u Puli. Budući da se radi o zaštićenoj arhitekturi, vrlo vjerojatno se čeka riječ konzervatora, no Matan nam to nije znao reći. Detaljnije odgovore dala nam je prodekanica za upravljanje resursima pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile Lorena Mošnja-Škare koja nam kaže da će konzervatori idućeg tjedna izaći na teren.

Jutarnji list
 

- Koordinatora zaštite na radu je preporučio da se taj ulaz na fakultet ogradi zbog sigurnosnih razloga. Sada smo od konzervatora dobili informaciju da će idućeg tjedna izaći na teren. Ne znamo trenutno je li se radi o ozbiljnijem zahvatu ili je to nešto što možemo brzo i jednostavno riješiti, kazala nam je Mošnja-Škare.  No, ono čega se pribojava je činjenica da bi se možda moglo raditi o skupljim radovima za koje trenutno sveučilište neće imati dovoljno novaca.

Veli da zbog epidemije nije izašao javni državni poziv za kapitalno održavanje, pa će pulsko sveučilište za takav zahvat morati tražiti druge oblike financiranja. A obnove starih zgrada koje su pod konzervatorskom zaštitom su poprilično skupe i komplicirane. I to ne samo u Puli. Veli da bi se već bili javili na pozove za obnovu ove zgrade da su postojali jer se u nju redovito ulaže, ali, kako veli, „na kapaljku“.

Jutarnji list
 

- Ulažemo u njenu unutrašnjost, pa smo ulagali i nešto vani. Svake godine nešto, ali nije bilo novaca za cjelovitu obnovu zgrade što bi bilo poželjno. Razmišljali smo i da se javimo na natječaje za energetsku obnovu, ali kako se radi o staroj zgradi čijom obnovom se možda ne bi postigli visoki učinci energetske uštede, vidjeli smo da ne bismo prošli na tom natječaju. Tražimo daljnje izvore financiranja i naravno da bi bilo najbolje kada bi se kompletno obnovila cijela zgrada, kazala nam je.

Zato dodaje kako bi bilo odlično kada bi za takvu nastavnu infrastrukturu, ali postojali izvori financiranja u fondovima Europske unije. Dosad ih nije bilo. Novac iz Europe mogao se dobiti za gradnju studentskog doma, i popratne infrastrukture za znanost poput laboratorija za tehničku, biomedicinsku i informatičku i prirodnu znanost. Međutim, sada bi bilo dobro da na red dođu i zgrade gdje se održava redovna nastava. I to ne samo u Puli.

- Predlažemo da se u sljedećem programskom razdoblju strateški osmisle linije financiranja korištenjem EU fondova za obnovu nastavne infrastrukture. Naime, mnoga visoka učilišta djeluju upravo u starim objektima značajne arhitektonske vrijednosti i kulturne baštine, ali se u prethodnom razdoblju EU fondove moglo koristiti za znanstvenu infrastrukturu, ne i nastavnu.

Jutarnji list
 

Takve linije financiranja iz EU fondova bile bi zaista od izuzetne važnosti za sveučilišne objekte koji se mogu bez sustavne obnove održavati u mjeri samo koliko dopuštaju skromna sredstva po pozivima za kapitalno održavanje iz proračuna, a koji će očito ove godine izostati zbog krizne situacije, kazala nam je. Drugačije se višemilijunska investicija u ovu zgradu neće moći realizirati.

S druge strane, svjesna je da je epidemija zaustavila i redovno održavanje javnih površina oko njihovih objekata, pa tako i ove zgrade. Objasnila nam je i da će ubrzo njihovo održavanje nakon što su dva mjeseca bili u zastoju zbog epidemije izaći na teren i srediti okoliš zgrade.

- Ovo s epidemijom nas je zaustavilo pa su nam proljetni radovi malo odgođeni. Vrlo brzo ćemo riješiti i to, a sada trenutno čistimo naše objekte koji su nekad bili sastavni dio stare bolnice i gdje planiramo nove investicije. Tako da će i okoliš oko zgrade Filozofskog fakulteta doći na red, zaključila je.

Izdvajamo