Prigodnom konferencijom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u ponedjeljak su prezentirani rezultati projekta "Osnaživanje žena i podrška u vojnim snagama i mirovnim misijama RH" sufinanciranim sredstvima vlade SAD-a. Rezultati su, usprkos činjenici da je riječ o pretežno muškoj profesiji, vojnim snagama, zabrinjavajući. Hrvatska, naime, u zadnjih pet godina nije dobila niti jednu generalicu, pa je ostala na samo jednoj.
U MORH-u i HV-u je samo 13 posto zaposlenih žena, od kojih je 19,19 posto časnica, 10,84 dočasnica i 11,49 posto vojnikinja, odnosno mornarki. Usprkos tome, riječ je o jednoj od većih zastupljenosti žena usporede li se ti podaci s ostalim članicama NATO saveza. Jedna brigadna generalica među 30 generala čini 3,33 posto, dok je među visokim časnicima na razini brigadira 6,73 posto žena.
Projekt je vodila državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović, u čijem su timu bile Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, inače nositeljica čina satnice, i Anamarija Tkalčec iz CESI-ja, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Na konferenciji su govorili i Caitlin S. Piper, zamjenica otpravnika poslova u američkom veleposlanstvu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Siniša Jurković kao izaslanik ministra obrane, akademik Željko Reiner kao izaslanik Sabora te Dragan Lozančić kao izaslanik predsjednika Republike Hrvatske.
Iznesen je i podatak da je u MUP-u zastupljenost žena na razini 30 posto zaposlenih, ali je samo 10 posto na rukovodećim položajima.
Ispitivanje provedeno u sklopu projekta uključivalo je 37,33 posto muškaraca i 62,66 posto žena, ukupno 150 pripadnika Oružanih snaga. Gotovo trećina, njih 31,1 posto, bilo je izloženo nekom obliku spolne diskriminacije, a više od polovice, njih 57 posto, trpjelo je i neki oblik seksualnog uznemiravanja, mobbinga i nasilja. Točno polovica, 50 posto, muškaraca bilo je izloženo nekom obliku nasilja i mobbinga, uključujući i seksualno uznemiravanje. Među počiniteljima diskriminacije, uznemiravanja i nasilja je dvije trećine muškaraca. Problematično je da je samo 11 posto njih prijavilo ovakve incidente, najčešće zbog nepovjerenja u sustav.
Iako većina vjeruje da su dobro obaviješteni o mogućnosti informiranja o takvim situacijama, među ispitanicima prevladava nezadovoljstvo radom osoba, institucija, službi ili organizacija nakon prijave. Dio problema ilustrirala je i mini-predstava prikazana na kraju u kojoj djevojku na akademiji nadređena časnica nagovara da otvoreno prijavi problem, što često nije najsretniji pristup promjeni seksističke kulture koja vlada prema ženama, ne samo u vojnim snagama nego u mnogim sredinama gdje su muškarci pretežno zastupljeni.