Hrvatska preslabo koristi novac iz fondova EU, kasni u provedbi velikih projekata i postoji velik rizik da znatan dio novca koji nam je Bruxelles stavio na raspolaganje neće biti iskorišten. Zaključci su to koji proizlaze iz nalaza Državne revizije za prošlu godinu, a u kojima se upozorava da je provedba programa vezanih uz fondove Unije u Hrvatskoj samo djelomično učinkovita te su potrebna znatna poboljšanja.
Revizija je obuhvatila analizu provedbe Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020. godine, naravno zaključno s krajem 2017. godine. Riječ je o najvećem programu iz fondova Unije koji se provodi u Hrvatskoj, s obzirom da on obuhvaća 64,4 posto ukupno raspoloživih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Nalazi Državne revizije su zabrinjavajući. Oni, naime, pokazuju da se ne ostvaruju planirani ciljevi ugovaranja, odobravanja troškova i plaćanja krajnjim korisnicima, pa je tako do kraja prošle godine ugovoreno 7,8 posto novca manje od plana, te je odobreno 39,8 posto manje troškova od planiranih. Državna je revizija utvrdila i kašnjenje u provedbi velikih projekata, i to do tri godine, te je istakla da preko polovine projekata ukupne vrijednosti veće od 1,3 milijarde eura nije ni započela do kraja prošle godine. Završetak provedbe pet projekata, ukupne vrijednosti, veće od 600 milijuna eura, planiran je u posljednjoj godini programskog razdoblja i postoji rizik da ta sredstva neće ni biti iskorištenja, upozorili su iz Državnog ureda za reviziju.
"Od ukupno raspoloživih 8.036.770.938 eura za ovaj program, do konca 2017. ugovoreno je 47,1 posto navedene vrijednosti, dok je kranjim korisnicima isplaćeno 6,2 posto raspoloživih sredstava", upozoravaju državni revizori.
Dodaju i kako novac za program nisu realno planirana u državnom proračunu, što ilustriraju podatkom da je od 2014. do 2017. iz proračuna utrošeno 23,7 posto manje od planiranog iznosa. Upozoravaju i na nedovoljan broj zaposlenih na programima EU u nas, kao i na odljev kadrova iz državnog sektora.
"Prema usporedbni podataka za 15 država članica EU, Hrvatska koristi navedena sredstva ispod prosjeka. Prema podacima o ugovorenim sredstvima zauzima 11. mjesto, a prema podacima o odobrenim sredstvima 14. mjesto", zaključuju u Državnoj reviziji.