Četrdeseti dan štrajka sudskih službenika i namještenika unosi sve veći nemir među odvjetnike, ali i njihove klijente. I dok kazneni sudovi nešto bolje funkcioniraju, ostatak pravosuđa je u potpunom kolapsu, a stranke ne mogu na sudovima ostvariti svoja osnovna prava od, primjerice, upisa vlasništva na nekretninu, upisa hipoteke, osnivanja trgovačkog društva ili promjene direktora...
Odvjetnica i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt kaže da je sve stalo te da su joj u lipnju i srpnju sve rasprave bile otkazane, a da se nove ne zakazuju za jesen ili početak iduće godine jer su termini već popunjeni, nego za drugu polovicu iduće godine.
- Time smo već izgubili godinu dana. I sve stoji, nema upisa vlasništva, nema upisa založnih prava, od danas će pravni promet nekretnina potpuno stati jer koja će banka dati novac bez upisa založnog prava, a da ne govorim o kreditima koji se dobivaju na određeni rok. Nema pravne sigurnosti. Tko će to objasniti hrvatskim građanima, ali i strancima koji kupuju nekretnine? A mislim da se problemi već počinju nazirati i u građevinskom sektoru - kaže odvjetnica Škare Ožbolt.
Dodaje da je imala slučaj građevinskog poduzetnika koji je trebao početi graditi nakon što se formira parcela i upiše u zemljišne knjige tako da na nju upiše založno pravo, ali to se zbog ove situacije nije provelo, pa je radnike poslao na godišnji odmor.
U pitanju radna mjesta
- Ako se to nastavi, problem bi mogao postati znatno veći, a puno ljudi bi moglo ostati i bez posla. A radnike koji štrajkaju nije baš toliko lako zamijeniti, to ne može raditi uvezena radna snaga niti tko želi za tu plaću doći raditi. Osobno podržavam te ljude i želim da se ova agonija odmah zaustavi. Samo je jedan način da se to riješi, a to je da Vlada popusti i osigura novce za povećanje plaća tih ljudi za 400 eura - kaže odvjetnica Škare Ožbolt.
Odvjetnik Anto Nobilo, koji se bavi kaznenim pravom, kaže da on zastupa stranke kojima svako odugovlačenje ide u korist.
- Kod mojih stranaka nema drame, oni su zadovoljniji jer svako odugovlačenje ide u korist okrivljenika u kaznenom pravu - kaže.
Odvjetnik Ismar Avdagić, pak, smatra da bi nekim odvjetnicima sigurno pomogla inicijativa HOK-a da ih se dva mjeseca oslobodi doprinosa, o čemu s Ministarstvom financija pregovara Hrvatska odvjetnička komora.
- Dvije stranke imaju pravomoćne presude za isplatu potraživanja i od početka lipnja čekaju da se te presude službeno dostave kako bi se poslale na provedbu, tj. kako bi se mogle naplatiti od protustranke - kaže odvjetnik Avdagić.
Predao je u zadnjih mjesec dana, dodaje, 15-ak tužbi koje još nisu formirane kao spisi, te još nemaju ni broj predmeta.
- Imao sam i slučaj da je jedna stranka na temelju rješenja o nasljeđivanju naslijedila nekretninu, ali se to rješenje već tjednima na provodi na Gruntovnici pa stranka i dalje nije upisana kao vlasnik, tako da ne može naknadno kao vlasnik ni pokrenuti brisanje jedne zabilježbe - kaže Avdagić koji bez obzira na sve poteškoće u radu podržava štrajk pravosudnih službenika jer smatra da se ti ljudi bore za egzistencijalni minimum.
Na kaznenim je sudovima situacija nešto drugačija, no odvjetnik Neven Gotal platio je preko interneta pristojbu i zabunom umjesto 16 eura upisao 1600 pa drugi dan pokušao napraviti povrat.
- Ali rekli su mi da ništa od toga jer ne radi računovodstvo - kaže Gotal.
Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš kaže da je teško sada reći koliko je štete napravio ovaj štrajk, ali ona je, smatra, "ogromna i osjeća se u svim sferama i dijelovima društva".
Propadaju veliki poslovi
- Jednom odvjetniku je propao veliki posao jer se inozemni investitor nije mogao uknjižiti kao vlasnik, pa je odustao od cijelog projekta. Ali problem je jer građani ne mogu ostvariti svoja prava, npr. realizirati kupnju stana uz kredit, stoje predmeti koji uključuju uređenje odnosa roditelja i djece, razvode brakova, uzdržavanje djece, upise osnivanja novih trgovačkih društava, promjene upisa odgovornih osoba trgovačkih društava u sudskom registru, radne sporove itd.
U gospodarstvu se ne mogu realizirati ugovori velikih vrijednosti, osnivati nova trgovačka društva, a probleme imaju i strani ulagači koji teško mogu razumjeti zašto ne mogu ostvariti svoje investicije s provođenjem radnji i osiguranja ulaganja kako je ugovoreno - navodi čelnik HOK-a Travaš. Dodaje da bi problem mogao nastati i kada se štrajk završi te sudovi nastave s radom uz nagomilane zaostatke i nove predmete.
- Ministru pravosuđa HOK je predložio izmjene i dopune Pravilnika o e-komunikaciji i Pravilnika o e-komunikaciji u kaznenom postupku kako bi se spriječile poteškoće. Opasnost je da odvjetnici, zbog kratkih procesnih rokova, neće moći pravovremeno postupati po svim zaprimljenim pismenima, pa prijeti opasnost od nastanka štete za stranke. Zato smo predložili da se taj rok produlji sa sadašnjih 15 na 30 dana - kaže Travaš.