Sudac Ustavnog suda Andrej Abramović reagirao je na članak objavljen prije nekoliko dana u Jutarnjem o tome da će se u Odvjetničkoj komori dodjeljivati nagrada za najbolju prvostupanjsku pravomoćnu presudu te da će se iz neformalnog fonda "Sanja Đanović", nazvanog po sutkinji Općinskog građanskog suda u Zagrebu, dodijeliti nagrada od 700 eura sucu koji je najbolje presudio.
Abramović u svojoj reakciji, sažetoj u šest točaka, otkriva kako je on, zapravo, idejni začetnik izbora i nagrađivanja najbolje presude te da stoji iza neformalnog fonda iz kojeg će se isplaćivati nagrada, a Hrvatska odvjetnička komora u funkciji je realizatora ideje.
Abramović u svojoj reakciji kaže da suci ne mogu prepoznati najbolju presudu i zato se obratio odvjetnicima, optužio suce da su zatvoreni i "zagledani u vlastiti pupak" te da se "dirigira" odlukama o napredovanju sudaca. Smatra i da je zato sutkinja Đanović, po kojoj će se zvati nagrada, nepravedno 30 godina ostala "samo" općinska sutkinja.
- Nagrada 'Sanja Đanović' zamišljena je kao jedno od sredstava stalnog unapređivanja suđenja u RH, što bi trebao biti nesporni cilj i pravne struke i svih građana - kaže Abramović.
U drugoj točki navodi da se ideja zasniva na prvoj pretpostavci - da je pravo znanost, pa stoga svaki oblik primjene te znanosti, a posebno presude, može i mora biti predmet kritičke ocjene struke. Vrijednosni sudovi o presudama ne moraju, kaže, nužno biti negativni, jer takvih imamo već i previše.
No, kaže da nije moguće da pravosuđe proizvodi samo "bofl", da se negdje mora potkrasti i nešto kvalitetno. A kvalitetne presude do sada nisu bile dovoljno prepoznate u javnosti niti adekvatno honorirane od struke, a trebale bi biti.
- Sljedeća pretpostavka na kojoj se ideja nagrade zasniva je da stvarnu kvalitetu prvostupanjskih sudaca najbolje mogu prepoznati i ocijeniti odvjetnici, a ne suci. Odvjetnici su po pravnim kvalifikacijama jednaki sucima. Po prirodi posla imaju uvid u rad mnogih prvostupanjskih sudaca na više sudova, što drugi suci nemaju. Sudačka struka zatvorena sama u sebe, zagledana u vlastiti pupak, ne može odgovoriti na zahtjev javnosti i vremena da između sebe odvoji dobre od loših, žito od kukolja. To može samo uz pomoć i sudjelovanje (prvenstveno) struke i stručne, pa onda i šire javnosti - kaže Abramović.
U četvrtoj točki kaže da nagrada želi dati na značaju činjenici da je prvostupanjski sudski postupak najkreativniji dio postupka te u velikom dijelu njegov ključni dio.
- U prvom stupnju postupak se mora usmjeriti u pravom smjeru kako bi se proveo zakonito. Inicijalne greške teško se kasnije ispravljaju. Prvostupanjske presude odmah se objavljuju, za njih javnost odmah saznaje i na njih reagira - kaže ustavni sudac i nastavlja da su te presude ključne za ugled sudstva, a on je nužan preduvjet za povjerenje u pravosuđe, bez čega ono ne može ispuniti ni pola svoje funkcije.
- Objektivno vrednovanje prvostupanjskih sudaca nužno je radi donošenja pravilnih, kontrolabilnih i transparentnih odluka prilikom njihova napredovanja na sudove višeg ranga. Sadašnji sustav bodovanja sudaca ne daje pravu sliku niti jednog od kandidata, što ostavlja prostora slučajnom ili - još gore - dirigiranom odabiru. Čini se samo po sebi razumljivim da bi svaka pomoć u takvoj situaciji bila dobrodošla, napisao je Abramović u petoj točki.
U šestoj kaže da je zato nagrada nazvana po Sanji Đanović.
- Ne samo radi čuvanja uspomene, zato što je ona umrla 2018. godine kao aktivni sudac, već i radi ispravljanja nepravde što je kao nesporno i široko priznato izvanredan sudac, nakon 30 godina sudačkog staža umrla kao sutkinja Općinskog suda. Njezina kvaliteta nije bila adekvatno honorirana od sudačke struke - smatra Abramović i dodaje da je cilj nagrade "Sanja Đanović" upozoriti na takve slučajeve kako bi mogli biti korigirani.
Hrvatska odvjetnička komora (HOK) također je reagirala na naš tekst, u kojem demantira da stoji iza ideje i organizacije da se sucima dodjeljuje nagrada za najbolju presudu.
- HOK je podržao inicijativu Zaklade 'Sanja Đanović' za najbolju prvostupanjsku presudu s ciljem stalnog unapređenja prvostupanjskog suđenja u RH. HOK surađuje sa spomenutom zakladom, ali nije osnovao bilo kakvu zakladu. Budući da se radi o izboru u organizaciji Zaklade, HOK ne formira komisiju, niti ne određuje kriterije za odabir najbolje presude, navodi se u HOK-ovu priopćenju i dodaje kako smatraju da je svaka aktivnost koja može pridonijeti unapređenju kvalitete suđenja, napose suđenja prvog stupnja, te ako promovira dobre primjere sudske prakse u interesu stručne i opće javnosti.