O Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu u petak će glasati Sabor, a Vlada bi se na sutrašnjoj sjednici trebala odrediti o amandmanima. SDP i manjinci svoj glas uvjetuju usvajanjem amandmana koje su Saboru uputili i Hrvatski pravni centar i pučka pravobraniteljica. Cilj je, tumače, ispraviti dvadesetak godina staru nepravdu i građanima, koje je hrvatska administracija greškom i diskrecijskim procjenama službenika izbrisala raspadom bivše države, priznati status hrvatskih državljana. Procjenjuje se da takvih koji u Hrvatskoj imaju status samo gosta s pravom boravka, ne duljim od tri mjeseca, ima oko pet tisuća.
Jedan od nepriznatih hrvatskih državljana je i Milan Škorić, kojemu Hrvatska već desetljećima osporava to pravo, zbog čega je koncem prošle godine pokrenuo tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Njegova su oba roditelja rođena u Hrvatskoj, a sedamdesetih godina prošlog stoljeća u tadašnjoj Jugoslaviji otišli su živjeti u okolicu Beograda. On je tamo rođen 1983. godine, ali umjesto da bude upisan u matične knjige u Hrvatskoj, upisano mu je državljanstvo SR Srbije. I tadašnji zakon je propisivao da "dijete čiji su roditelji hrvatski državljani podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo".
Njegova sestra rođena četiri godine kasnije, također u Beogradu, u istom matičnom uredu upisana je kao hrvatska državljanka upravo po toj osnovi. Njihovi se roditelji tada nisu obazirali na tu razliku jer nije ni bila sudbinska - građani bivše države imali su jednaka prava bez obzira na republičko državljanstvo. Nakon raspada bivše države svi su u obitelji Škorić, osim Milana, dobili nove hrvatske dokumente. Milan Škorić u prometnoj nesreći postao je invalid, majka mu je otišla u mirovinu i obitelj želi živjeti u Hrvatskoj. U hrvatskom konzulatu tumačili su da se njemu ne može utvrditi državljanstvo zato što je u matičnoj knjizi rođenih pogrešno upisan.
U matičnom uredu tvrdili su da je greška nepopravljiva jer bi u tom slučaju ostao bez državljanstva u Srbiji. I prvostupanjski i drugostupanjski Upravni sud dali su MUP-u za pravo i odbili su Škorićeve žalbe, a tužbu je odbacio i Ustavni sud. Upravni sud u Rijeci lopticu je prebacio na Srbiju, što pravni stručnjaci smatraju apsurdnim, "jer bi Hrvatska valjda sama trebala odlučiti tko su njezini državljani".
Predloženim amandmanima trebali bi se riješiti takvi slučajevi. Ali i spriječiti da građani postanu apatridi suprotno Konvenciji o smanjenju slučajeva osoba bez državljanstva. "Hrvatska postavlja pravno nemoguć zahtjev tim ljudima. Kada bi ispravljali državljanstvo u Srbiji, postali bi apatridi i njihova prava bi bila ugrožena", upozoravaju pravnici.
Frane Staničić, član HPC-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, tvrdi kako potreba za amandmanima ne bi ni postojala da MUP uvažava greške upisa, ali on to nikako ne želi. "Zato su amandmani nužni kako bi se to ispravilo", tumači Staničić i objašnjava da se radi o dodatku članka 30. zakona.
Njime bi se definiralo da "nije od utjecaja što su takve osobe upisane pogrešno u knjige državljana drugih republika, odnosno da se hrvatskim državljanima smatraju sve osobe koje su stekle hrvatsko republičko državljanstvo prema važećim propisima prije stupanja na snagu Zakona o državljanstvu RH iz 1991. godine".
On smatra da MUP radi grešku kada odbija nekome upisati hrvatsko državljanstvo zato što je upisan u knjigu državljana drugih bivših republika SFRJ: "To uopće nije relevantno, jer je Zakon o hrvatskom državljanstvu propisivao, a propisuje i danas, da se hrvatskim državljaninom smatra osoba koja je do 8. 10. 1991. stekla hrvatsko republičko državljanstvo. Sve te osobe su ga stekle jer su im roditelji bili hrvatski državljani".
SDSS-ov Boris Milošević upozorio je da je to nepravedno i diskriminirajuće, tim više što novi zakon olakšava i oslobađa dio iseljenih etničkih Hrvata i njihovih potomaka ranijih uvjeta za stjecanje državljanstva. I pritom ne moraju ni poznavati ni hrvatski jezik niti kulturu.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović također predlaže da se regulira hrvatsko državljanstvo i potomcima hrvatskih državljana rođenima izvan Hrvatske, starijima od 21 godine, i zalaže se za jednostavniju proceduru za pripadnike manjinskih naroda navedenih u Ustavu, "kad je utvrđena njihova neposredna povezanost s Hrvatskom".
Amandman koji je na tragu toga da izbrisani budu priznati uputio je i HDZ; traži da se iz prijedloga zakona briše odredba koja predviđa mogućnost poništenja, odnosno ukidanja rješenja o stjecanju državljanstva prirođenjem u određenim slučajevima jer ne uzima u obzir dosegnute pravne standarde.