Hrvatski sabor raspravio je u srijedu Konačni prijedlog izmjena Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojima se uvodi značajnija transparentnost u toj djelatnosti uz sudjelovanje javnosti, i jasnije definiraju postupci izvođenja naftno-rudarskih aktivnosti.
Miro Bulj (Most) ustvrdio je da je nadležno Ministarstvo prodalo "naš Jadran".
Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji već imamo devet novih istraživačkih područja u Jadranu, u zaštićenim područjima potpisali ste sa stranim izvođačima bušenje Dinarida, to su štetni projekti, izjavio je Bulj, ironično dodavši kako je to 'lijep prilog hrvatskom turizmu'.
Milatić: U Jadranu ne postoji ni jedno polje u zaštićenom području
"Sve što ste rekli je netočno", odgovorio mu je državni tajnik Ministarstva i održivog razvoja Ivo Milatić. Naglašava da u Jadranu ne postoji ni jedno polje u zaštićenom području, a ono što je bilo zaštićeno, nije se moglo davati u koncesiju.
Marijana Petir (NZ) zanimala se je li nakon razornog potresa na Banovnini provjerena sigurnost podzemnog skladišta plina Okoli.
Uvjeren sam da su inspekcije to pregledale nakon potresa, odgovorio joj je Milatić.
Izmjenama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uvodi se značajnija transparentnost tih postupaka, uz uključivanje javnosti. Jasnije se definiraju postupci vezani uz izvođenje svih naftno-rudarskih aktivnosti, onemogućuje preklapanje više investitora na istom prostoru za različite svrhe.
U cilju razvoja i korištenja energije iz obnovljivih izvora promiče se geotermalni potencijal Hrvatske kroz ovlast Agencije za ugljikovodike za provedbu istražnih radova i osnivanje razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenje geotermalnog potencijala.
Zabranjuje se masovno hidrauličko frakturiranje kao rizična i opasna aktivnost.
Hidrauličko frakturiranje je drobljenje stijena uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom. Ta tehnika se koristi za vađenje zaostaloga plina, plina iz škriljevca ili u slojevima ugljena i vrlo je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.
Sandra Benčić (Klub zeleno lijevog bloka) rekla je da zakonski nije predviđen izlazak iz eksploatacije ugljikovodika kao preduvjet za zelenu Europu do 2050. koja predviđa potpuno ukidanje fosilnih goriva. Stoga se založila da se jasno očituje postupno napuštanje eksploatacije ugljikovodika te predložila da se dozvole za njihovu eksploataciju izdaju do 2040.
Benčić kaže da bi se najprije trebalo prekinuti s korištenjem ugljena podsjetivši kako ga termoelektrana Plomin još uvijek koristi.
Miro Totgergeli (klub HDZ-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu podsjetivši da se njime hrvatsko zakonodavstvo uskađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Naglasio je kako se njime definira zabrana hidrauličkog frakturiranja, dodavši da se ugljikovodici koriste ne samo kao gorivo, nego imaju i širu primjenu u kemijskoj industriji.