REPORT GOJKA DRLJAČE

Zašto Hrvatska bilježi veću smrtnost od Austrije i Slovenije? Dva su ključna razloga

Stručnjak Stjepan Orešković upozorio je u na Facebooku kako se razlika u broju smrti u Hrvatskoj i Sloveniji više ne može ignorirati
 Nikolay Doychinov/AFP

Ako pogledamo trend rasta slučajeva u četvrtom valu pandemije u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, mogli bi zaključiti kako u te tri zemlje nema velike razlike jer sve tri imaju vrlo sličnu odnosno jako strmu krivulju rasta slučajeva. Međutim, to nije uopće tako ako se pogleda krivulja smrti od covida. Iako je Hrvatska negdje između Slovenije i Austrije po broju slučajeva, u četvrtom valu ima puno više smrti i u odnosu na Sloveniju i Austriju. Hrvatska je tako prema zadnjim podacima bilježila više od 13 smrti na milijuna stanovnika dnevno, Slovenija upola manje, a Austrija oko 4 puta manje.

Tako ogromna razlika u smrtnosti samo se djelomično može objasniti niskom razinom procijepljenost hrvatskih građana starijih od 80 godina. Baš kao što se čini da strogi sustav covid propusnica u Austriji i Sloveniji ne zaustavlja slučajeve, tako je i dojam kako im viša razina cijepljenosti ali i viša razina kvalitete bolničkih terapija omogućuje da imaju puno nižu razinu smrti nego Hrvatska. O tome problemu visoke smrtnosti zbog kvalitete terapija na svojoj je Facebook stranici prije nekoliko dana progovorio istraživač, profesor, menadžer i poduzetnik Stjepan Orešković.

Ispod su grafikoni (1) koji uspoređuju broj slučajeva u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, a potom (2) i broj smrti

image

Usporedba broja slučajeva u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj,

image

Usporedba broja umrlih u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj

Stjepan Orešković, stručnjak koji je bio uključen u niz važnih međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata u zdravstvu, upozorio je u komentaru na društvenoj mreži kako se razlika u broju smrti u Hrvatskoj i Sloveniji više ne može ignorirati.

Ispod je objava profesora Oreškovića:

U kasnijoj raspravi na svojoj Facebook stranici Orešković se složio kako bi trebalo usporediti sadržaj protokola za liječenje COVID-19 kako bi se utvrdile razlike u pristupu liječenju, te je istodobno konstatirao kako za njega ishodi u Hrvatskoj nisu veliko iznenađenje. Odgovarajući na tezu kako bi trebalo usporediti terapije za COVID-19 u Hrvatskoj s onima u Švedskoj jer Šveđani i uz dosta slučajeva nemaju tako puno smrti, Orešković je prokomentirao:

„Nasuprot herojskih epskih narativa i samoglorifikacija o našem zdravstvenom sustavu uvijek stoji zdrava hladna analitika. Amenable mortality (ili ako ćemo deskriptivnije treatable causes of mortality, ili još izravnije effects of healthcare on moratlity) (smrti koje se mogu spriječiti, op.a.) u Švedskoj je i prije pandemije bio 69 na 100.000. U Sloveniji 80. U Hrvatskoj 140 na 100.000 stanovnika. Prevedeno na jezik 'pametnom dosta' u Hrvatskoj je šansa da ćete umrijeti u bolnici od bolesti koje su izlječive u odnosu na Švedsku i Sloveniju na žalost poprilično veća. Zašto bi očekivali čudo u vezi s covid-19? Za mene sva reforma zdravstva stane u odgovor na dva pitanja: koliko će se točno u pet godina temeljem promjena koje predlažete smanjiti preventable deaths i amenable mortality.“

Inače, Švedska u četvrtom valu pandemije ima osjetno manje smrti od covida ne samo u odnosu na Hrvatsku, nego i u odnosu i na Austriju, kao i Sloveniju.

Ispod je grafikon u kojem je u usporedbu smrti dodana Švedska

image

Usporedba broja slučajeva covida-19 u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, ali je tu dodana i Švedska

Arhitekt švedske epidemiološke politike Anders Tegnell, koji je bio žestoko kritiziran nakon prvog vala pandemije upozorio je kako ih brine brzo širenje broja slučajeva u pojedinim europskim zemljama, pogotovo širenje među onima koji se nisu cijepili. Međutim, isto tako je istakao kako su uspjeli izbjeći lockdown, a imaju jedan od nižih viškova smrtnosti (excess mortality) u Europi, dok su po drugim mjerama pandemije blizu prosjeka.

„Sada, nakon dvije godine u ovome Švedska doista više ne strši. Nismo najbolji, ali definitivno nismo najgori. Ono što sada čujem jest: koliko su dobroga učinile sve te drakonske mjere za sve skupa?“, izjavio je Tegnell. Razliku između nižeg broja smrti u Norveškoj i Finskoj u odnosu na Švedsku Tegnell je objasnio sljedećim riječima:

„Švedsko društvo vrlo je drugačije od društava u Norveškoj i Finskoj, što smo skloni zanemariti zato što dijelimo dugu zajedničku povijest i slične jezike. Covid ne brine za povijest i jezike, brine za socio-ekonomski status ili migrantsko porijeklo ili pretrpane kuće. Tu se Švedska ističe u nordijskom kontekstu, ali ne tako puno u EU kontekstu“.

Ispod je grafikon koji pokazuju kumulativni broj smrti u EU od početka pandemije do danas. Hrvatska je vrlo visoko, Švedska među epidemiološki uspješnijima

image

Kumulativni broj smrti u EU od početka pandemije

U se zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj se uz kvalitetu terapija otvara pitanje proboja zaraze u bolnicama odnosno koliko je slučajeva gdje su pacijenti u bolnicama zaraženi SARS-CoV-2 virusom te su nakon toga premješteni na covid odjele? To je vrlo osjetljivo pitanje jer je moguće da i cijepljeni medicinski radnici, s urednim covid propusnicama, prenose zarazu osobama s vrlo visokim rizicima teških ishoda nakon infekcije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2022 03:41