Što je bitnije za povećanje konkurentnosti neke nacije - preciznije, za stvaranje poslova s visokom plaćom ili za stvaranje proizvoda koji imaju visoku cijenu: filozofija, sociologija i politologija s jedne strane ili inženjerstvo, prirodne znanosti i s njima povezane tehnologije? Slično tome, što je bitnije kad se neka zemlja brani od neprijatelja: inženjeri ili društvenjaci? U vrijeme socijalizma govorilo se kako nas je pjesma održala, ali je sigurno i mitraljez značajno pripomogao. Slično je i u vrijeme Domovinskog rata nekome sigurno pomogla krunica, ali ipak nas je sačuvalo oružje, a zna se tko pravi oružje. Obrana i povećanje konkurentnosti temeljna su pitanja i izazovi velikih naroda. Samo, što poduzeti u tom smislu?
Na službenim stranicama američkoga Ministarstva obrazovanja piše kako su se Sjedinjene Američke Države razvile u globalnog lidera velikim dijelom zbog genijalnog i teškog rada njihovih znanstvenika, inženjera i inovatora, jednom riječju STEM-ovaca. Kako svijet postaje sve kompleksniji, uspjeh u svijetu je određen ne samo time što znate, nego još više time što možete poduzeti sa svojim znanjem. Dakle, premda američko Ministarstvo obrazovanja pokriva sve aspekte obrazovanja, od filozofije i društvenih znanosti do tehničkih i prirodoslovnih znanosti, ono stavlja akcent na ove potonje, samo ne na znanosti per se, nego u konačnici na primjenu tih znanosti. Jer, nešto razumjeti, a ne znati kako to primijeniti u realnoj ekonomiji nije svrha znanosti, barem ne prema američkom Ministarstvu obrazovanja. Drugo jedno ministarstvo, američko Ministarstvo rada, ističe kako samo pet posto američke radne snage, one involvirane u znanosti i inženjerstvu te njima pripadajućim djelatnostima, doprinosi s gotovo 50 posto američkom održivom gospodarskom rastu. Dakle, dva ministarstva, od kojih je jedno gotovo sigurno pod dominacijom ekonomista, priznaje da su upravo STEM discipline odgovorne za američki rast i globalnu dominaciju u politici i gospodarstvu.
Snaga vojske
Sljedeća tablica je ilustrativna jer govori o broju studenata koji su završili STEM smjerove po zemljama koje imaju najveći broj tih diplomanada u tim disciplinama. Na vrhu su Kina i Indija, obje s oko 1,3 - 1,4 milijarde stanovnika, i uočavamo da Kina ima gotovo dvaput više zaposlenih sa STEM diplomom. Nadalje, Kina ima približno četiri puta više stanovnika od Amerike, ali po stanovniku gotovo dvaput više STEM diplomanada. Zanimljivo je da Rusija, koja ima upola manje stanovnika od Amerike, ima sličan broj STEM-ovaca, što djelomično objašnjava zašto je ta zemlja kadra vojno parirati Americi. Taj podatak, dakle, daje jedan važan razlog zašto je STEM bitan, snaga nečije vojske počiva na STEM-u, a ne na razvoju filozofije ili sociologije. Usput, broj STEM-ovaca u Iranu možda najbolje opisuje zašto Izrael u Iranu vidi ozbiljnog suparnika jer to je možda jedina muslimanska zemlja u izraelskom okruženju koja može vojno i znanstveno parirati Izraelu, što je jedan izraelski general javno i priznao. U 2013. godini 40 posto kineskih studenata završilo je neki STEM smjer, što je više nego dvostruko veći postotak nego u Americi. Kina godišnje izbaci na tržište oko 600.000 inženjera, više nego EU i Amerika. Golem rast broja inženjera u Kini posljedica je vladine politike da poveća radnu snagu u tim disciplinama kako bi potaknula rast tehnoloških inovacija. Plan je kineske vlade da do 2025. Kina postane lider u high-tech industrijama kao što su robotika, umjetna inteligencija i napredni IT. Zanimljivo je da Amerika uviđa potrebu za više STEM studenata, ali i nedovoljnu zainteresiranost svojih studenata prema STEM disciplinama, što je posljedica činjenice da u demokraciji svatko ima pravo odlučiti što će upisati. Taj manjak nadoknađuje uvozom STEM-ovaca. Odakle? Ponajviše iz “komunističke” Kine gdje vlada praktički propisuje postotak studenata u STEM područjima. Samo, kako u demokratskoj državi promijeniti navike u obrazovanju i usmjeriti studente prema STEM područjima? Kako nekoga tko bi radije zarađivao za kruh recitirajući pjesme usmjeriti prema tehnologijama i matematici? Teško u kasnijoj fazi života, ali lakše odgojem od najranijeg djetinjstva.
Singapur za mnoge nije zemlja uzor jer je više nalik policijskoj državi, ali neka njegova rješenja su inspirativna. U toj su zemlji davno uočili važnost uvođenja STEM-a još u vrtićkoj dobi pa roditelje pitaju žele li da njihova djeca imaju dodatne sate iz robotike ili Lego slaganja. Brojne studije pokazale su da što se ranije krene s populariziranjem STEM-a, dakle uključivanjem STEM-a u dnevni kurikulum, veća je šansa da će dijete razviti interes prema STEM-u. Djeca dobra u STEM-u poslije su dobra u analitičkom razmišljanju i rješavanju kompleksnih problema, a onda i u pronalaženju rješenja za te probleme. Koliko je, pak, država bitna u buđenju interesa za STEM područja, govore i sami podaci. U 2011. je samo 13 posto Amerikanaca izabralo STEM kao prvu disciplinu, dok je u Singapuru taj postotak oko 50. U Kini je postotak sličniji singapurskom (40), i to sigurno objašnjava strelovit rast Kine, ali i opravdanu bojazan Amerike prema toj zemlji. Dakle, ne treba čuditi da za ekonomiju neke zemlje očito vrijedi što je više STEM-a, veći je i udio visokih plaća, pa je viši i rast. U Kini su plaće inženjera i znanstvenika, ali i ekonomista tri godine od zaposlenja dvostruko veće od plaća diplomanada drugih područja.
Jasno, kad se pitanje što je prvo - kokoš ili jaje, svede na pitanje što je važnije - izmisliti proizvod, što je posao inženjera, ili znati ga prodati, što je posao ekonomista, dolazimo do veze STEM-a i ekonomije. S tim u vezi, kineske kompanije žale se kako nisu u stanju pronaći kadrove koji su dobri ne samo u STEM-u, nego i u takozvanim soft skills u što spadaju poslovne komunikacije, business analytics, ali i uopće poslovne vještine. Sličan je problem i u Hrvatskoj, interdisciplinarnost preko širokog raspona znanosti je relativno slabo razvijena pa završeni studenti znaju ili samo STEM ili samo biznis. Singapur je i u tom povezivanju raznih disciplina opet predvodnik. U toj se zemlji STEM podučava na interdisciplinarni način, a fokus je na primjeni. Dakle, umjesto da se STEM sastavnice, dakle prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika, podučavaju odvojeno, STEM je u Singapuru integriran i njegove sastavnice u sinergiji služe za rješavanje stvarnih životnih problema, primjerice kako koristiti umjetnu inteligenciju u svakodnevnom životu ili kako maksimalno iskoristiti kišnicu.
Tipična korumpirana zemlja
Na kraju, gdje smo mi sa STEM-om? Hvalevrijedna je “singapurska” privatna inicijativa Nenada Bakića oko populariziranja robotike među mladima. Kad je, pak, država u pitanju, kao i u svakoj drugoj tipičnoj korumpiranoj zemlji, stvari se oko STEM-a odvijaju presporo jer ako pitate fakultete i sveučilišta, želite li više STEM-a a manje humanističkih i društvenih znanosti, teško je očekivati da se sebičnost, dakle gledanje partikularnih interesa, zamijeni gledanjem zajedničkog interesa. Upravo stoga naša Vlada i ministarstva moraju nametati STEM područja, a manje tražiti podršku sveučilišta. Jasno, problem je i što naša znanost i matematika nisu dovoljno praktične. Upravo stoga je veliko pitanje koliko bi više novca za te discipline imalo značajniji impakt na rast gospodarstva. Nažalost, sprega znanosti i privrede kod nas je slaba i mi bismo morali uvesti njemački model financiranja znanosti. Ako želiš dobiti neki grant od Ministarstva znanosti, nužno je da imaš financiranje od privrede, kod nas barem u simboličnom iznosu, recimo od dva posto. Država može, primjerice, stimulirati tvrtke za takva financiranja nižim porezima. Država mora motivirati i povezivanje naših znanstvenika u zemlji s našim uspješnim znanstvenicima u svijetu, napose onima koji rade u primijenjenim znanostima.
Kineski primjer
Koliki je značaj STEM-a, govori i to što su mnogi najbogatiji ljudi na svijetu inženjeri. Od 20 najbogatijih prema Forbesovoj listi, njih 13 su inženjeri: elektro, kemijski, građevinski i data science. Najbogatiji Amerikanac, Europljanin, Južnoamerikanac i Azijac - redom Jeff Bezos, Bernard Arnault, Carlos Slim i Ma Huateng - su STEM-ovci. Jasno, u gradnji njihovih tvrtki pomogli su im i ekonomisti, ali je inicijativa, ideja za biznis, krenula od inženjera. Ako se ponovno upitamo što je prije - proizvod ili marketing, više je nego jasno da je to proizvod, i to je razlog što dva velika ministarstva u Americi ističu značaj STEM-a u održavanju moći Amerike. Kineski primjer slično govori da je nužna i dobra sinergija STEM-a i menadžmenta jer dobar proizvod bez dobrog menadžmenta i vještine pregovaranja lako postane propali proizvod. Dakle, nije bitno samo razvijati STEM discipline, nego generalno težiti izvrsnosti u svim disciplinama, ali tako da ne određujemo mi što je kvaliteta i izvrsnost, nego najbolja svjetska sveučilišta. U vrijeme Austro-Ugarske Hrvati su znali što je izvrsno obrazovanje i budući lider hrvatskog naroda Stjepan Radić otišao je u Pariz te završio elitni Sciences Po jer je znao da nema dostatna znanja za uspješno vođenje svog naroda. Koliko danas imamo političara sa STEM-om ili vrhunskim doktoratom ili barem magisterijem postignutim na nekom elitnom stranom sveučilištu? Znamo li ijednog? Problem je kada političari nisu dostatno obrazovani, posebno u STEM disciplinama, kako od njih možemo očekivati da promiču upotrebu vrhunskih tehnologija u financijama, poljoprivredi, turizmu ili telekomunikacijama? Jasno, i društvenjaci i humanisti mogu promicati ideje STEM-a i prihvatiti da se njihov udio mora smanjivati na uštrb STEM područja, samo koliko je takvih kod nas? Vjerojatno toliko da ih sve možemo staviti u herbarij, kao rijetke biljke.