TRAGEDIJA

ZAŠTO MU NISU SUDILI KAO DJETETU? MOŽDA DO OVOGA NE BI DOŠLO... 8 propusta u slučaju mladića koji je u zatvoru pao u komu, a zatim preminuo u bolnici

    AUTOR:
    • Katarina Marić Banje ,
    • Iva Grubiša

  • OBJAVLJENO:
  • 29.08.2019. u 22:40

Jakov Prkić / CROPIX

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković (treći s desna) u četvrtak je posjetio zatvor u Splitu kako bi ustanovio što se dogodilo; u crvenom pravokutniku: Kristian Vukasović

 

U slučaju Kristiana Vukasovića, 18-godišnjaka s mentalnim i tjelesnim teškoćama koji je preminuo nakon par mjeseci zatvora, u koji je smješten zbog izazivanja požara, u sustavu je, čini se, napravljen cijeli niz propusta. Pokazuje to već osnovna analiza mogućnosti koje su državno odvjetništvo, dječakov odvjetnik po službenoj dužnosti i sud imali na raspolaganju, a njima će se u narednom periodu posebno baviti i pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

- Otvorili smo predmet te započeli ispitni postupak po okončanju kojeg ćemo imati više informacija - poručili su iz njezinog ureda.

Istražni zatvor

Kako proizlazi iz dostupnih informacija, osnovni je problem što se u dječakovu slučaju nije primijenilo maloljetničko pravo te što se o tome nije čak ni raspravljalo. Gotovo je sigurno da Kristian, da je primijenjeno maloljetničko pravo, ne bi završio u istražnom zatvoru niti bi bio osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu: na manje kazne osuđivani su čak i za ubojstvo mlađi od 21 godine, a jedan je 18-godišnji mladić, također osuđen za potpaljivanje požara, u Hrvatskoj osuđen na 60 sati rada za opće dobro!

- U svakom postupku protiv osobe koja je u vrijeme počinjenja djela starija od 18, a mlađa od 21 godinu, moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež. U takvim postupcima uvijek se mora od Centra za socijalnu skrb zatražiti izradu izvješća o osobnom i obiteljskom stanju i prilikama. Centar za socijalnu skrb također treba iznijeti mišljenje koja bi sankcija bila najbolja za konkretan slučaj, odnosno može li se na osobu primijeniti maloljetničko pravo, iako je punoljetna. Uvijek državni odvjetnik i sudac moraju ispitati roditelja ili skrbnika mlađeg punoljetnika. Već u fazi istraživanja o kojem se kaznenom djelu radi, policija i državni odvjetnik moraju prikupiti sve potrebne podatke o mlađem punoljetniku. Poslije se na sudu uključuje stručni suradnik suda, socijalni pedagog koji također daje mišljenje o mlađem punoljetniku. U postupcima za koje sam ja bila nadležna, kada bismo imali mlađeg punoljetnika koji ima ADHD, stručni suradnici bi na glavnoj raspravi procijenili njegovu razinu odrastanja koja je uvijek bila ispod starosne dobi. Primjerice 18-godišnjak s ADHD-om je na razini maloljetnika od 15 ili 16 godina - objašnjava iskusna sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež.

Kristian je imao ADHD.

Nadalje sutkinja ističe kako se istražni zatvor mlađem punoljetniku može izreći prije podizanja optužnice samo iznimno, ako postoji bojazan da će ponovno počiniti kazneno djelo i to pod pretpostavkom da je riječ o teškom kaznenom djelu i da se očekuje kazna zatvora.

- To je stvarno samo iznimno, i uglavnom rijetko. Ako se radi o osobi sa zdravstvenim poteškoćama treba pronaći ustanovu gdje se može zbrinuti. Umjesto istražnog zatvora određuje se privremena mjera tj. mjera opreza smještaja u navedenu ustanovu ili odrediti nadzor obitelji koja mora biti u kontaktu sa psihijatrom u ustanovi. Tek tada, ako se pokaže da mjera opreza ne funkcionira ide se na krajnju mjeru istražnog zatvora - pojašnjava nam stručnjakinja za maloljetničko pravo.

Maloljetničko pravo

Nakon što je taj postupak u potpunosti proveden odlučuje se hoće li se mlađeg punoljetnika tretirati prema maloljetničkom pravu i propisivati mu maloljetničke sankcije, ili će se zaključiti da je riječ o osobi koja je postupala kao odrasla punoljetna osoba. Pritom, primjenu maloljetničkog prava može predložiti državni odvjetnik za mladež, branitelj optuženika, ali i sud mora o tome voditi računa.

Koliko nam je poznato, to nije učinio nitko od navedenih. U četvrtak se reagiranjem oglasila općinska državna odvjetnica Biljana Puharić, čija je institucija zatražila istražni zatvor i kaznu bezuvjetnog zatvora, no nije se očitovala o tome zašto nije razmatrala primjenu maloljetničkog prava. Međutim istaknula je da se dječakov odvjetnik, imenovan po službenoj dužnosti, suglasio s takvom kaznom! Također, navela je kako državno odvjetništvo nikad nije ni od koga zaprimilo obavijest da boravak u zatvoru negativno utječe na zdravstveno stanje dječaka.

S druge strane, Kristianov cimer iz zatvorske ćelije otkrio je za RTL da se Kristian ponašao kao malo dijete, da je cijelo vrijeme umirao od straha, zbog čega su ga drugi ismijavali, a nadležni mu davali tablete.

- Meni ga je jako bilo žao jer je bio bolesno dijete na kojem se sustav iživljavao. Vjerujte mi, tamo stvarno ima ljudi koji zaslužuju biti ondje, ali ima i onih koji ondje nikako ne bi smjeli biti baš kao što Kristian nije smio biti ondje - zaključio je.

Sporna je, prema stručnjacima, i dječakova ubrojivost.

- Ako se za optuženika utvrdi sumnja u ubrojivost, sudski vještak mora nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjene maloljetničke sankcije. Bitno smanjena ubrojivost se cijeni kao olakotna okolnost i ima vrlo velik utjecaj na izbor kaznene sankcije. S mladim osobama se postupa s izuzetnom pažljivošću kako je zakonom i propisano. U ovom konkretnom slučaju u Splitu nisu imali što utvrđivati oko kaznenog djela jer je mladić izjavio da se osjeća krivim. Jedino oko čega su imali raditi je utvrditi sve vezano za njegovu osobnost i sukladno tome postupati. Nadalje, ni u kom slučaju se ne smije prilikom vještačenja angažirati psihijatar za odrasle već to mora biti psihijatar za djecu i mladež - nastavila je sutkinja Petö Kujundžić.

Ako se procijeni da se treba tretirati punoljetnika prema maloljetničkom pravu, u sudskoj praksi im se često kao sankcija izriče mjera pridržaja maloljetničkog zatvora. To je svojevrsna uvjetna kazna zatvora s rokom kušnje, ali za maloljetnike. Riječ je o sankciji iz Zakona o sudovima za mladež kojom se optuženiku izriču obveze kojih se mora pridržavati tijekom određenog razdoblja, kako ne bi morao odslužiti kaznu u maloljetničkom zatvoru. U navedene obveze kojih se moraju pridržavati spada redoviti tretman kod liječnika, psihoterapija i, primjerice, zadržavanje radnog odnosa, ako je zaposlen. Rijetko se dogodi da ta mjera preraste u izdržavanje maloljetničkog zatvora zbog neispunjavanja zadanih obveza - kaže sutkinja s bogatom praksom.

Osvrnula se i na boravak u zatvoru i činjenicu da je Kristian Vukasović više puta bio smješten na Odjel psihijatrije Bolnice za osobe lišene slobode u Zagrebu zbog suicidalnih misli.

- U penalnom sustavu, kada se osoba, pogotovo te dobi, požali na suicidalne misli te zbog toga bude i hospitalizirana, dužnost je zatvorske uprave napraviti procjenu rizika. Da ne govorim u situaciji kada je došlo do samoranjavanja te kada imamo 18-godišnjaka s njegovim dijagnozama - navodi sutkinja za mladež.

Sumnja u ubrojivost

Iz svega navedenog možemo zaključiti kako se tijekom postupanja nad sada pokojnim Kristianom Vukasovićem izbjeglo postupanje s izuzetnom pažljivošću koje zakon propisuje. Naime, odmah u startu mu je određen istražni zatvor koji bi trebao biti krajnja mjera i određivati se tek ako se ostale mjere pokažu neučinkovite. Zatim, kada je utvrđena sumnja u ubrojivost, sudski vještak je morao nakon vještačenja u nalazu i mišljenju iznijeti zaključak o kakvoj osobi se radi i ima li mjesta primjene maloljetničke sankcije, što nije napravljeno. U svakom postupku protiv mlađeg punoljetnika, moraju se primjenjivati posebna pravila propisana Zakonom o sudovima za mladež koja nisu ispoštovana. Ni državno odvjetništvo, ni sud ni branitelj nisu predložili primjenu maloljetničkog prava. Nisu zatražena mišljenja stručnih suradnika i CZSS-a vezano za sankciju koja je određena. Ne samo što je primijenjena sankcija koja ne spada u maloljetničko pravo već se odmah išlo na najtežu - bezuvjetni zatvor.

Osam ključnih propusta u ovom slučaju

1) nije kontaktiran Centar za socijalnu skrb kako bi iznio mišljenje može li se na Kristiana, koji je tek bio navršio 18 godina, primijeniti maloljetničko pravo

2) državni odvjetnik i sudac nisu ispitali Kristianove roditelje kako bi utvrdili ukupno stanje mladog okrivljenika

3) na glavnoj raspravi nije kontaktiran stručni suradnik koji bi procijenio koja je njegova razina odraslosti: kod osoba s njegovim dijagnozama gotovo uvijek je ispod kronološke dobi

4) ni državni odvjetnik, ni dječakov odvjetnik, ni sud nisu razmotrili primjenu maloljetničkog prava

5) nije angažiran psihijatar za djecu i mladež

6) izrečen mu je odmah istražni zatvor umjesto mjere opreza smještaja u adekvatnu ustanovu

7) izrečena mu je najteža kazna - bezuvjetni zatvor

8) nije napravljena procjena rizika nakon što je Kristian smješten u zatvor i počeo se samoozljeđivati

Bošnjaković u Bilicama: Službeni nalaz obdukcije pokazat će uzrok smrti Kristiana Vukasovića

Izražavajući žaljenje zbog smrti Kristiana Vukasovića (18) koji je umro u splitskom KBC-u gdje je dovezen u komatoznom stanju iz istražnog zatvora Bilice, ministar Dražen Bošnjaković rekao je u četvrtak u Splitu da je razgovarao sa zaposlenicima i zatvorenicima u Bilicama, a kompletni službeni nalaz obdukcije pokazat će što je točan uzrok smrti.

U izjavi novinarima ispred istražnog zatvora Bilice ministar pravosuđa Bošnjaković kazao je kako je razgovarao s upraviteljem istražnog zatvora, s liječnicom i s Kristianovim "cimerima" iz ćelije da bi i tako dobio uvod što se dogodilo.

Dodao je kako su nadležni u Bilicama u okviru sustava poduzeli sve mjere koje su bile potrebne, no službeni obdukcijski nalaz trebao bi pokazati je li bilo nekakve uzročno-posljedične veze između toga što je bilo u zatvoru, tretmana i smrtne posljedice koja je nastupila.

"Radi se o mladoj osobi koja je imala problem s piromanijom. Kod nas je bio u sustavu u travnju, svibnju, lipnju i srpnju, a od 1. kolovoza je bio u bolnici. U četiri mjeseca koliko je bio u našem sustavu, bio je 47 dana u zatvorskoj bolnici u Zagrebu. Uz to je imao 18 puta kontakte s našom zatvorskom liječnicom, išao je i na tretmane u KBC Split tako da mu je u tom smislu pruženo doista sve", rekao je novinarima ministar Bošnjaković.

Napominje da je Vukasoviću, prije nego je prevezen u bolnicu, pozlilo tijekom noći, a u razgovoru sa zatvorenicima iz njegove sobe je doznao kako su tijekom noći čuli nekakve glasne zvukove. Pozvali su pravosudne policajce nakon čega je stigla Hitna pomoć koja je mladića prevezla u splitski KBC.

Ministar Bošnjaković ponovio je da se čeka kompletan službeni obdukcijski nalaz kako bi vidjeli što se točno dogodilo. Dodao je kako  se on danas u zatvoru nije uvjerio da je Vukasović bio maltretiran, da se prema njemu neljudski postupalo ili da su zatvorenici prema njemu bili grubi.

Svi zaposlenici zatvora su jako vodili brigu o njemu, promijenio je više ćelija, a oni koji su bili zajedno s njim u ćeliji o njemu su brinuli kako ne bi došao u situaciju da si nešto učini.

Bošnjaković je također potvrdio da je 18-godišnji Vukasović imao svaki dan tretman medicinske sestre, koja mu je ujutro i navečer donosila terapiju, te da je na nadzornim kamerama vidio kako se ponašao, odnosno dan prije nego što se sve dogodilo.

Upitan da komentira neujednačenost sudske prakse u sličnim slučajevima ministar Bošnjaković je kazao da su odlukama prethodila mišljenja i nalazi stručnih osoba. Dodaje kako ne može negirati da postoje određene stvari gdje se na različitim sudovima različito sudi.

U ovom konkretnom slučaju sud je izrekao takvu mjeru kakva je; da ovoga nije bilo taj bi mladi čovjek već u prosincu imao uvjete za izaći na slobodu, a uz prijevremeni otpust možda i ranije, ali ovdje mu je pruženo ono što mu je moglo biti pruženo i što mu je bilo potrebno, dodao je  Bošnjaković.

Upitan je li unutar sustava napravljena procjena rizika vezana za Vukasovićev smještaj, ministar je odgovorio potvrdno. Dodao je da je Kristijanu Vukasoviću više puta mijenjana ćelija, pa je bio smješten s različitim ljudima koji su s njim imali dobar odnos, pa su čak pazili na njega da si ne napravi nešto loše.

Istaknuo je da se Vukasović nije žalio na druge zatvorenike u ćeliji, niti su se žalili njegovi roditelji, ali ni branitelj.

Sa zatvorskom liječnicom ministar pravosuđa je razgovarao i o podljevima koje je Kristian imao na donjem dijelu trbuha i prepona.

Napomenuo je da prema liječničkim nalazima hematomi nisu takvog karaktera da bi bili dubinski, odnosno da se ne radi o modricama koje bi bile posljedica udaranja, a Kristijan je imao suicidalne misli. Modrice su nastale samoozljeđivanjem, štipanjem ili udarom o nešto, objasnio je ministar.

Osamnaestogodišnji Kristijan Vukasović je u travnju osuđen na osam mjeseci zatvora zbog izazivanja nekoliko požara na omiškom području u kojima su izgorjele masline, stabla i trava. Sam se prijavio policiji, a usprkos što je ima određenih psihičkih problema smješten je u istražni zatvor Bilice u Splitu.

Protiv njega se kazneni postupak vodio redovito, a sudilo mu se kao zdravoj osobi jer je, kako je utvrđeno, u trenutku počinjenja djela bio je ubrojiv.

Nakon što je završio u istražnom zatvoru bio je u teškom psihičkom stanju i nekoliko je puta bio prevezen u zatvorsku bolnicu u Zagrebu gdje mu je dijagnosticiran suicidalni poriv. Usprkos tome vraćen je u zatvorsku ćeliju na splitskim Bilicama odakle je 1. kolovoza u komi prebačen u splitsku bolnicu gdje je i umro. (Hina)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo