Kad je s mikrofonom u ruci na nogometnom travnjaku pred punim tribinama maksimirskog stadiona uzviknuo “Za dom!”, a publika mu uzvratila “Spremni”, bivši nogometni reprezentativac Josip Šimunić prekršio je zakon.
Zaključio je to Visoki prekršajni sud RH u pravomoćnoj presudi donesenoj 2016. te novčanu kaznu od 5000 kuna, koju mu je izrekao prvostupanjski Prekršajni sud u Zagrebu, povećao na 15.000 kuna.
Visoki prekršajni sud u presudi Šimuniću istaknuo je da je uzvik “Za dom spremni” korišten kao službeni pozdrav ustaškog pokreta i totalitarnog režima NDH, da taj pozdrav simbolizira mržnju prema ljudima drukčije vjerske i etničke pripadnosti, predstavlja manifestaciju rasističke ideologije i podcjenjivanje žrtava zločina protiv čovječnosti. Ustavni sud Šimunićevu je tužbu protiv ovakve presude odbio.
Policijska odluka
Međutim, kad Marko Perković Thompson uzme mikrofon i kad se iz velikih zvučnika preko okupljenih glava prolomi “Za dom spremni” kao uvod u njegovu budnicu “Bojna Čavoglave”, onda to po presudi Prekršajnog suda u Slunju donesenoj u proljeće ove godine - nije prekršaj, niti simbolizira mržnju. Thompsona je lani policija prekršajno prijavila zbog izvikivanja pokliča “Za dom spremni” na koncertu u Slunju. Ovih je dana policija, međutim, najavila da neće prekršajno prijavljivati toga pjevača zbog njegova usklika “Za dom spremni” na ovogodišnjem koncertu u povodu obljetnice “Oluje” održanom u Glini. Policija se pritom pozvala upravo na ovogodišnju presudu Prekršajnog suda u Slunju
Policija je, prema Prekršajnom zakonu, jedna od ovlaštenih tužitelja u slučaju sumnje da je netko počinio prekršaj i kao stranka u postupku može se žaliti na prvostupanjsku presudu. Kako se policija na prvostupanjsku presudu suda u Slunju nije žalila, ona je postala pravomoćna i Visoki prekršajni sud nije dobio priliku o njoj se izjasniti A, da se policija na presudu slunjskog suda žalila Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, s priličnom se izvjesnošću može zaključiti da bi Marko Perković Thompson, kao i nogometaš Šimunić za uzvik “Za dom spremni” bio osuđen.
Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu uputili smo decidirano pitanje - što za taj sud predstavlja pozdrav “Za dom spremni” kad se on ističe ili izvikuje u javnosti. Od glasnogovornice toga suda, sutkinje Gordane Korotaj, dobili smo odgovor: “Stajalište Visokog prekršajnog suda izraženo kroz dosadašnje odluke je da se u situaciji koju ste opisali u pitanju o pokliču ‘Za dom spremni’ koji se ističe ili izriče na javnom mjestu radi o prekršaju”. Navedenu sintagmu, navela je u odgovoru Korotaj, Visoki prekršajni sud u svojoj je praksi osudio u više presuda, i to na temelju nekoliko zakona: o prekršajima protiv javnog reda i mira, o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, o javnom okupljanju....
Dakle, u slučaju Marka Perkovića Thompsona i njegova pozdrava “Za dom spremni”, policija igra neobičnu ulogu - najnoviju odluku da neće prekršajno prijaviti toga pjevača temelji na presudi slunjskog prekršajnog suda koja je postala pravomoćna upravo zato što se na nju ta ista policija nije žalila. Zanimljivo je također da se policija uopće poziva na presudu prvostupanjskog prekršajnog suda, iako je Ustavni sud odbacujući ustavnu tužbu Josipa Šimunića naglasio da se nitko ne može pozivati na prvostupanjske sudske odluke kao na stabilnu i ujednačenu sudsku praksu ako one nisu verificirane pred Visokim prekršajnim sudom.
Zaštićeni podaci
Zanimljivo je da, potvrdila je glasnogovornica Gordana Korotaj, Visoki prekršajni sud nikad nije imao priliku odlučivati o presudama nižih prekršajnih sudova protiv Marka Perkovića Thompsona zbog poklika “Za dom spremni”.
Taj poklik spomenuti pjevač redovito uzvikuje na svojim koncertima koji se održavaju na obljetnicu operacije Oluja, a policija je svaki put tvrdila da ga je prekršajno prijavila.Pokušali smo provjeriti kakva je sudbina prekršajnih postupaka koji su prethodnih godina protiv Thompsona pokretani pred Prekršajnim sudom u Šibeniku zbog istog poklika na njegovim koncertima u Kninu i Čavoglavama te je li policija i tamo propustila žaliti se na oslobađajuće prvostupanjske presude.
Međutim, predsjednik šibenskog prekršajnog suda Mirko Škarica odbio nam je dati te informacije. Pred tim se sudom, kazao je, vode ukupno tri prekršajna postupka protiv Marka Perkovića vezana uz poklik “Za dom spremni”, ali nam je, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka odbio reći jesu li oni okončani i kakve su presude donesene. Ostao je ustrajan i nakon što smo ga podsjetili da je rad sudova javan i da javnost ima pravo znati kakve presude sudovi donose. “Tako nam je rečeno i ja stojim iza toga”, kazao je.
Uloga DORH-a
Općinsko državno odvjetništvo u Sisku, u čijoj je nadležnosti područje Gline, nije nam odgovorilo na decidirano pitanje hoće li oni kao ovlašteni tužitelji, nakon što je policija otvoreno najavila da neće prijavljivati Thompsona, podnijeti prekršajnu prijavu protiv njega. I u sjedište DORH-a uputili smo pitanje zašto se nadležna državna odvjetništva u slučaju Thompsonova opetovanog javnog uzvika “Za dom spremni” ponašaju pasivno. Podsjetili smo ih da je upravo DORH (a ne policija) 2013. za isti pozdrav prekršajno prijavio nogometaša Josipa Šimunića.
Iz DORH-a smo dobili opširan odgovor, u kojem stoji da se oni bave progonom kaznenih djela koja se vode po službenoj dužnosti, a kad je riječ o prekršajima, “državno odvjetništvo” je, tvrde “tek univerzalni supsidijarni tužitelj”. U odgovoru se ističe i da je Šimunića DORH prekršajno prijavio nakon što je ustanovio da u njegovu postupku nema elemenata kaznenog djela. Kad je posrijedi usklik “Za dom spremni” koji je na stadionu uzviknuo Šimunić i onaj koji uporno na koncertima i kamerama izvikuje Thompson, u DORH-u kažu: “Načelno možemo reći da se radi o istom izgovorenom sadržaju, ali su sve ostale okolnosti drugačije”. Nisu, međutim, pojasnili u čemu je razlika.
Na DORH-ovu tvrdnju, prema kojoj je to tijelo kad su posrijedi prekršaji tek “supsidijarni univerzalni tužitelj”, više iskusnih prekršajnih sudaca takvo objašnjenje opisalo je kao “izmotavanje”.
Prekršajni zakon, naime, jasan je u članku 109., u kojem se navodi tko su ovlašteni tužitelji za prekršaje, na prvom je mjestu državno odvjetništvo, a u članku 110. toga zakona stoji da “državni odvjetnik može podnijeti prijedlog za sve prekršaje”.
“Počinjenje kažnjivog djela utvrđuje sud, a ne policija”
Pučku pravobraniteljicu Loru Vidović pitali smo kako gleda na najavu policije da neće podnositi prijavu zbog usklika “Za dom spremni” u Glini. Ovo je njezin odgovor: “Prema praksi Visokog prekršajnog suda, uzvik ‘Za dom spremni’ proizašao je iz ustaškog pokreta i NDH, a prema stajalištu Ustavnog suda, karakter NDH negira temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Kod isticanja simbola NDH važno je reagirati sustavno, dosljedno i žurno, što znači da je neophodno i prijaviti svaku osnovanu sumnju u počinjenje kažnjivih djela. No, na sudovima je, a ne na tijelima progona, utvrđivanje je li do počinjenja kažnjivog djela zaista i došlo.
Zato je zaobilaženje redovnog pravnog puta, odnosno što se o ovim konkretnim događajima nije mogao očitovati Visoki prekršajni sud, jako loša poruka. Policija je učinila propust jer se nije žalila na prvostupanjsku oslobađajuću presudu Marku Perkoviću Thompsonu, odnosno što nije koristila sva pravna sredstva koja su joj bila na raspolaganju, te je time onemogućila da svoj stav iznese Visoki prekršajni sud, koji je i nadležan za ujednačavanje sudske prakse. Dodatno, posljednju odluku da ne podnese novu prekršajnu prijavu policija opravdava upravo presudom prvostupanjskog suda, koja je postala pravomoćna samo zbog njezina propusta. Zbog svega, ostaje dojam da se radi o političkim, a ne o pravno utemeljenim odlukama”.