‘VELIKA ŠKRTICA‘

Zašto Toplana gasi grijanje već u 22 sata i, još važnije, znate li da to možete promijeniti?

Grijanje može početi ranije ili kasnije, po želji stanara, ali takve će promjene donijeti i veće ili manje račune
 Krajac Damir/Cropix

Ne osjećam neku veliku sjetu kad u pamćenje pozovem razdoblje života kada sam živjela u zgradi koja se grijala putem sustava Toplane, a iz razgovora s nekim poznanicima čini mi se da ima dosta onih koji dijele to mišljenje.

Zamjerke su više-manje iste - po cijele dane “hajca” bez nekih velikih mogućnosti da time upravljaš, prerano se pali, ali onda i prerano gasi grijanje, a s obzirom na to da su cijene posljednjih godina rapidno porasle, nerijetko baš i nema velike razlike u računima u odnosu na centralno plinsko grijanje iako se grijanje putem Toplane uobičajeno smatra jeftinijim.

Doduše, tada kad sam Toplani zamjerala, nisam, zapravo, znala da zgrade, barem one koje su zainteresirane uvjete prilagoditi svojim potrebama, imaju mogućnost u dogovoru s HEP Toplinarstvom izmijeniti i režim dnevnog i noćnog rada grijanja (čitaj: utjecati na dnevni početak i prekid isporuke energije), kao i prosječnu temperaturu po kojoj će im se isporučivati energent.

To, naravno, za stanare može značiti i značajnije izmjene u njihovim mjesečnim računima koji, ovisno o odabiru, mogu biti viši ili znatnije pasti, ovisno o tome koju su opciju odabrali. Usluga je, kažu iz HEP Toplinarstva, za stanare besplatna, odnosno HEP zgradi neće naplatiti izmjene u režimu i načinu grijanja, ali će za svaku takvu odluku, logično, tražiti dokaz da su za promjenu glasali suvlasnici koji “drže” više od 50 posto suvlasništva u objektima u kojima žive, kako to nalažu i propisi. Prema podacima koje su nam poslali iz HEP-a, dnevni režim rada Toplane traje u periodu od 6 do 22 sata, nakon čega se isporuka prebacuje u takozvani noćni režim, prilikom kojeg temperatura u prostoru ne smije pasti ispod 15 Celzijevih stupnjeva.

Zanimljivo je da je odluka o tome da dnevni režim rada traje od 6 do 22 sata za područje Zagreba donesena najkasnije 1992. godine - dakle, stara je najmanje 28 godina, a izgledno je da je i starija, iako nam iz HEP-a nisu uspjeli dostaviti podatak kada je prvi put definirana na ovaj način. Za potrebe suvremenog stanara moguće je da je sada već i prilično zastarjela, no iz HEP- a nam pojašnjavaju kako ne mogu suditi o tome je li taj režim potrebno mijenjati s obzirom na to da je prema današnjim propisima za donošenje takvih izmjena zapravo zadužena Hrvatska energetska regulatorna agencija.

Bilo kako bilo, stanari koji smatraju da bi im dnevni režim rada trebalo produljiti - ili možda skratiti - Toplani mogu poslati takav zahtjev putem svojeg predstavnika suvlasnika, ali samo i isključivo ako im tu opciju omogućavaju tehnički uvjeti - odnosno ako njihova toplinska stanica podržava automatski sustav upravljanja, što zadovoljava većina stanica spojenih na sustav Toplinarstva. Ipak, iako ova mogućnost postoji, izgleda da stanari za nju većinski nisu zainteresirani, a možda niti dovoljno informirani da sami mogu utjecati na način na koji će se njihovi stanovi grijati putem sustava Toplane.

Dapače, kako ispada prema statistici koju smo dobili od HEP-a, ova je državna kompanija u 2019. godini zaprimila samo 70 zahtjeva ovlaštenih predstavnika suvlasnika zgrade za promjenu režima grijanja (od ukupno 2845 obračunskih mjernih mjesta u Zagrebu).

Zanimljivo, od tog broja zahtjeva, većina se odnosila na kratkoročne izmjene režima rada u smislu produljenja dnevnog režima, i to uglavnom u vrijeme blagdana, točnije Badnjaka, kao i za potrebe proslave Nove godine. “Nakon toga režim bi se vratio na prethodni termin. U većini zahtjeva riječ bi bila o produljenju trajanja dnevnog režima rada na period između 5 i 23 sata”, saznajemo iz HEP Toplinarstva.

Koliko je njih tražilo da im se poveća ili smanji prosječna temperatura zagrijavanja u dnevnom radu, nije poznato jer HEP ne vodi takvu statistiku, ali za kupce je važno znati da povećanje temperature od jednog stupnja za sobom povlači potrošnju uvećanu za šest posto, što se može značajno odraziti na mjesečne račune. Iz HEP-a također pojašnjavaju kako kupci koji su na radijatore postavili termostatske radijatorske ventile imaju mogućnost samostalno kontrolirati temperaturu svake prostorije u stanu, kao i oni krajnji kupci koji imaju ugrađene individualne toplinske podstanice.

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.


U deset mjeseci stiglo 7% više prigovora na rad banaka nego prošle godine

Iako je cijele prošle godine Hrvatska narodna banka zaprimila ukupno 796 prigovora potrošača, samo u prvih deset mjeseci ove godine ta brojka već iznosi 853 prigovora, što je sedam posto više od cijele 2019. godine. Kako su nam iz HNB-a odgovorili na naš upit, potrošači su se centralnoj banci ponajviše žalili na rad banaka i društva kojima su banke prodale svoja potraživanja, iako ova druga nisu u nadležnosti HNB-a. “Pritom je najviše prigovora vezano uz ugovorne odnose poput neodobravanja moratorija, na rokove izdavanja dokumenata - recimo brisovnog očitovanja, na uvjete reprograma, odnosno refinanciranja kredita, na nepriznavanje ili izdavanje punomoći, na uvjete određivanja kreditne sposobnosti ili na rokove odobrenja kredita, kao i na prava jamca i založnog dužnika na temelju ugovora. Slijede prigovori na provedbu ovrhe i blokadu računa, prigovori na kartične transakcije, nerazumljive informacije i nedostavljanje obavijesti te visine bankovnih naknada”, otkrivaju u HNB-u te dodaju kako praksa pokazuje da većina potrošača svoj prigovor na kraju uspješno riješi s institucijom. Također, HNB je u kontekstu zaštite potrošača tijekom ove godine bankama poslao nekoliko preporuka, među kojima su preporuka za privremeno ukidanje naknada za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže, preporuka za izdavanje debitnih kartica za najugroženije potrošače, kao i za izdvojeno vrijeme rada poslovnica za umirovljenike te preporuka povećanja maksimalnog iznosa beskontaktne platne transakcije bez upotrebe PIN-a sa 100 na 250 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. ožujak 2024 23:06