NOVE RESTRIKCIJE

Zatvaraju se kafići, restorani i teretane, uvode ograničenja za crkve, sprovode, trgovine...

Ako ih se nećemo pridržavati, ove mjere možda neće biti dovoljne, rekao je premijer Andrej Plenković
Zagreb, 261120.
NSK.
Hrvatske Bratske Zajednice 4.
Predstavljanje epidemioloskih mjera koje traju od 28.11.do 21.12.2020 g.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic.
 Goran Mehkek/Cropix

Premijer Andrej Plenković predstavio je u četvrtak nove epidemiološke mjere po kojima se zatvaraju kafići i restorani, uz omogućenu dostavu, zatvaraju se i teretane, a crkve, škole, trgovine i kulturno-zabavne ustanove mogu raditi s posebnim ograničenjima.

- Broj dnevno zaraženih je nažalost premašio 4000 i zbog toga ćemo nakon konzultacija s epidemiolozima i stručnjacima predstaviti novi paket mjera za suzbijanje širenja zaraze covidom-19. Nakon što nam se dnevni broj zaraženih gotovo pa prepolovio od početka do kraja rujna, od početka listopada je taj broj počeo rasti po visokim stopama. Kad sam upozorio da je virus opasna prijetnja istaknuvši da dolazak jeseni pogoduje širenju virusa, onom drugom valu o kojem smo govorili na proljeće, pozvao sam sve da odgovornim ponašanjem štitimo jedni druge jer nam možda dolaze teški dani, a nitko ne zna koliko će pandemija trajati.

Kontinuirano smo upozoravali na privatna okupljanja i pozivali na smanjivanje nepotrebnih druženja jer su to glavni izvori zaraze, a 25. listopada postrožili smo mjere što je pridonijelo usporavanju rasta, ali nedovoljno. Znali smo da je teško sa sigurnošću davati procjene i da neće doći do smanjenja brojeva ako se ne budemo pridržavali mjera. Neprestano smo pozivali na osobnu odgovornost kako bismo izbjegli zaoštravanje mjera. U više navrata sam naglasio da o svima nama ovisi hoćemo li spasiti tuđe živote, radna mjesta i gospodarsku aktivnost.

Pozivali smo sve na maksimalnu odgovornost i solidarnost i upozoravali da se situacija može pogoršati. U tome nismo uspjeli i primorani smo dodatnim ograničenjima pokušati suzbiti širenje epidemije. Bez obzira na mjere koje ćemo predstaviti danas, a stupaju na snagu u subotu, daljnja dinamika virusa ovisi o svakome od nas. Ako se mali broj okupljenih osoba ne bude pridržavao mjera, zaraza će se nastaviti širiti, pa ni ove mjere neće biti dovoljne - rekao je Plenković. 

Nove epidemiološke mjere:

- Jedna od 58 zaraženih osoba će preminuti - izjavio je čitajući podatke o koronavirusu.

- Na 9 hospitaliziranih jedna osoba će preminuti. Neki koji su ga preboljeli imaju trajne posljedice. Pridržavajmo se mjera - apelirao je Plenković.

Pozvao je na prozračivanje prostora, držanje distance, na suzdržavanje okupljanja i na nošenje maski. 

- Naš je cilj da vodimo računa o četiri aspekta. Prvi je da provodimo mjere o kojima govorimo, dva - da proširimo krug testiranja, tri - da održimo zdravstveni sustav i četiri - da se učinkovito pripremimo za distribuciju cjepiva - istaknuo je premijer. 

- Na temelju preporuka epidemiološke struke, na temelju konzultacija s ministarstvima pripremili smo mjere: 

Zabranjuju se javni događaji i okupljanja na kojima je više od 25 osoba na jednome mjestu. Na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno 10 osoba. Obavezno je korištenje maski na otvorenom kad nije moguće držati distancu od 1,5 metar. Javna događanja mogu trajati do 22 sata. Obustavlja se održavanje svadbenih svečanosti. Na pogrebima može biti prisutno najviše 25 osoba, sućut se ne smije izražavati bliskim kontaktom.

Obaveza je stanara, upravitelja zgrada i poslodavaca redovito dezinficiranje zajedničkih površina. Na okupljanja koja su dopuštena za svaku osobu mora biti osigurano najmanje 4 kvadratna metra površine. Organizatori okupljanja moraju osigurati da se prostori provjetravaju, da ne bude više od dopuštenog broja osoba i da se svi pridržavaju mjera.

U javnom prijevozu popunjenost ne smije premašiti 40 posto mjesta. Vozači, zaposlenici i putnici obavezni su imati maske na licu. Kontrolu će provoditi inspektori ministarstva prometa, policijski službenici. Kad je riječ o prodavaonicama i trgovačkim centrima, na ulazu se mora istaknuti obavijest o najvećem broju kupaca koji istovremeno mogu biti u prostoru. Obavezna je primjena pojačane higijene i svakodnevno čišćenje prostora. Ograničenje radnog vremena za pekarnice je do 22 sata, zabrana prodaje alkohola od 22 do 6 sati.

Obustavlja se rad kasina, automat klubova, kladionica, sajmova, drugih oblika turističkih i gospodarskih događanja. Obustavlja se rad ugostiteljskih objekata, restorana i kafića osim hotela i kampova koji mogu usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja - rekao je te dodao da je restoranima dozvoljena priprema i dostava hrane koja će biti uz pridržavanje svih mjera ili osobnim preuzimanjem, dostavom i drive-in uslugama. 

Obustavlja se rad teretana, sportski događaji, kazao je premijer. Obustavljaju se treninzi osim za najviše stupnjeve natjecanja. 

Nema proba amaterskih zborova, odnosi se i na crkvene zborove. Nema dječjih igraonica, nema plesnih škola. U kinu nema konzumacije hrane.

Škole stranih jezika djelatnost mogu obavljati online. 

Autoškole, teoretski dio online, vožnja uz pridržavanje mjera. Misna slavlja, preporuka je da se prenose preko TV programa ili preko radija, za njih vrijedi jednako ograničenje od 25 vjernika koji mogu prisustvovati. 

Što se tiče poslodavaca, zabrana dolaska radnika na radno mjesto koji imaju povišenu temperaturu, kratak dah, suhi kašalj, kad god je to moguće uvođenje rada od kuće, u smjenama, smanjivanje fizičkih sastanaka. 

Sve mjere će biti na snazi najmanje do 21. prosinca - rekao je premijer.

- Protiv smo policijskog sata, ovo radimo u svrhu zaštite zdravlja - istaknuo je Plenković. 

Capak: 'Situacija je zabrinjavajuća'

- Ovo je trenutak gdje se osobna odgovornost mjeri načelom solidarnosti prema drugima. Moramo se u ovom trenutku odreći određenih navika, komoditeta, svega što predstavlja naš životni stil da bismo zaštitili zdravlje. Mjere u drugim zemljama su većeg obima i duljeg vremenskog trajanja. Ovo sad radimo jer smatramo da smo u fazi jer je to nužno - rekao je premijer. 

Riječ je nakon Plenkovića preuzeo ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

- Mi smo u ovom tjednu od 16.11. do 22.11. imali 15-postotni porast novooboljelih. U tjednu prije toga je bilo 7,7, a tjedan prije toga 4,4 posto. Rast se ubrzava. Naša incidencija je jedna od najviših u Europi, veća od 900 na sto tisuća u dva tjedna. Što se tiče mortaliteta, tu se održavamo na sredini ljestvice EU, na 13. smo mjestu. Kao što znate, broj hospitalizacija i onih na respiratoru raste kao posljedica rasta kojeg smo imali u zadnjih mjesec dana, a imamo i veliki broj umrlih. Danas je on 51. Naša epidemiološka situacija je u ovom trenu zabrinjavajuća, krenulo se u razgovore o pooštravanju mjera.

U subotu smo donijeli jedan paket mjera, a kako brojevi rastu ove nove mjere su rezultat toga. Epidemiološki trenutak opravdava snagu i težinu mjera. Epidemiološka struka je dala prijedloge oko pojedinih mjera i njihovih učinkovitosti vezano uz smanjenje broja novooboljelih. Ono što je najvažnije je da se smanje kontakti, da mobilnost stanovništva bude što niža. Pojačavamo paket brzih antigenskih testova. HZJZ je objavio dokument o brzim antigenskim testovima koji je omogućio da se brzo primjenjuju na mjestima gdje postoje zdravstveni djelatnici s validiranim testovima uz uvjet da se sve javi HZJZ. To će nam omogućiti visoku dostupnost testiranja u populaciji i izolaciju pozitivnih te stavljanje u samoizolaciju njihovih kontakata. Smatramo da će ove mjere u kombinaciji s tim dati rezultat i da će broj novooboljelih početi padati - rekao je Capak.

- Što se tiče svrhe mjera, cilj je promjena trenda od rasta. Mjere od prije nekoliko tjedana su pokazale rezultate, smanjio se intenzitet gdje smo u odnosu tjedan na tjedan po danu imali mali rast, ali nismo spustili trend prema dolje. Proteklih dana vidimo povećani rast u odnosu tjedan na tjedan i mjere imaju cilj da okrenemo to u korist smanjenja dinamike zaraze - izjavio je Plenković.

Antigenski testovi kao epidemiološka mjera

Na pitanje je li se zakasnilo s mjerama, premijer kaže da su mjere od prije pet tjedana pokazale rezultate, da trend nije otišao da krivulju okrene prema dolje te da se zato donose nove mjere.

- Postoje ljudi s teškom kliničkom slikom koji se bore za život. Treba naći balans između zdravlja i društvenog i gospodarskog života. Mjere koje donosimo imaju taj cilj. Podaci za Vukovarsko-srijemsku, pročitao sam danas stav epidemiologa u toj županiji da ne vidi da to ima veze s Kolonom sjećanja koja je bila na otvorenom, ali i tamo smo vidjeli da se dio ljudi ne pridržava mjera, da ne nose maske. To je problem u kojem nastojimo apelirati da svi osvijeste da svojim potezima ne utječu samo na svoje, nego i na zdravlje drugih - rekao je premijer.

- Što se tiče antigenskih testova, oni imaju svoje prednosti. Prije svega lakoća i brzina izvođenja u odnosu na PCR, jeftinoća, ali imaju i neke mane. Imaju visoki broj lažno negativnih rezultata. Kad dobijete negativan, niste sigurni da ste negativni, nego taj test potvrđujete PCR testom ili za dva dana ponoviti brzi antigenski test. U definiciji bolesti WHO-a i ECDC-a nema brzog antigenskog testa, nego isključivo PCR-a i zato svjedočimo činjenici da u Slovačkoj kad su bile rađene akcije gdje je dvije trećine populacije pregledano brzim testom, brojevi koji su prijavljivali WHO-u i ECDC-u su bili samo oni od PCR-a. One rađene s brzim nisu prijavljivani jer WHO i ECDC to ne priznaju - objasnio je Capak.

- Svaki negativan na antigenskom testu kod nas je išao na PCR i zato smo ih prijavljivali. Sad kad imamo ovu situaciju to koristimo za otkrivanje kao epidemiološku mjeru. Ne prijavljujemo ih, ali ih pratimo posebno i te rezultate ćemo prijavljivati - dodao je Capak.

Plenković je odgovorio na pitanje postoji li podatak koji nije podijeljen s javnošću s obzirom da se nakon pet dana uvođenja mjera opet uvode nove mjere.

- Nemamo nikakav podatak koji javnost nema. U pogledu transparentnosti i ažurne objave smo u potpunosti transparentni. Što se tiče ocjena o smanjenju rasta, imali smo visoki rast pa se onda taj rast smanjio. Ako nešto raste 100 posto tjedan na tjedan, a onda raste 5 posto, to znači da smo polučili cilj mjera. Vidimo da nije došlo do novog smanjenja, nego novog rasta pa zato ove mjere. Prisjetimo se strategije od proljeća, govorili smo o čekiću i plesu, mjera koja bi sad reflektirala čekić bi bilo kompletno zatvaranje. S ovim mjerama se fokusiramo na ono što je bitno, rad, posao, proizvodnja, radna mjesta, škola, obrazovanje i upravo na tom tragu nastojimo održati one društvene aktivnosti koje su esencijalne.

O obrazovanju vodimo računa, taj sustav ima režim koji nema veze s mjerama stožera osim okvirnih epidemioloških preporuka. Za visoko obrazovanje preporuka je da se ide na online, osim studija koji imaju laboratorijske vježbe, nešto što zahtijeva dolaske na fakultete. Što se tiče srednjih škola, po modelima koje imamo inicijativa za eventualni prelazak na online je na ravnateljima i osnivačima, a to su jedinice lokalne i područne samouprave. Na temelju njihove inicijative, dogovorima sa Stožerom, može se proći i na online nastavu. Ministar obrazovanja u suradnji s HZJZ-om i ministrom Berošem predlaže da se trajanje školskih praznika produži još jedan tjedan kako bismo nakon eventualnih druženja za blagdane osigurali dodatni tjedan što je s epidemiološkoga aspekta dobro - rekao je premijer. 

O kažnjavanju: 'To radimo nerado'

Plenković je otkrio razmišlja li se o novčanim kaznama za pridržavanje mjera.

- Razmišljamo o tome. To je aktivnost koju ćemo poduzeti. To radimo nerado zato što cijela ova bitka protiv covida-19, koji je problem s kojim se nitko nije susreo u ovakvim razmjerima od španjolske gripe. Mi kao Vlada nismo sretni ako moramo ići s tim kažnjavanjem. Imamo povjerenja u naše sugrađane. Ako će se neki među nama ponašati na način da je bezobziran prema drugima i ponašanjem će ugroziti druge, onda moramo posegnuti za mjerama koje će imati sankcije. To radimo nerado, meni osobno je to problem jer znam koliko vremena svi ljudi koji su ovdje, a osobito zdravstveni djelatnici ulažu i riskiraju svoj život da bi spasili drugoga u odnosu na one koji se ponašaju kao da ih to nije briga. Tu ćemo morati napraviti distinkciju, između odgovornih i neodgovornih, to je idući korak. Mjere imaju cilj da se malo okrenemo i saberemo kakva je ova godina bila i što možemo učiniti jedni za druge da se malo više čuvamo. Iznaći ćemo način da očuvamo radna mjesta, jer ne radimo zato što nismo znali što bismo drugo činili pa da nekom neomogućimo njegovu egzistenciju - kaže premijer. 

Capak je otkrio i postoji li mogućnost izuzeća nekih županija od mjera. 

- U razgovoru s EK forsirali smo da to kod nas bude regionalno, ali čitava Europa i Hrvatska je u crvenom pa nema primjene narančaste, zelene zone, a u ovom trenutku je Istra debelo u crvenoj zoni. Incidencija je 12 puta više od predviđenog, a to je 50 na 100 tisuća u dva tjedna. Incidencija je toliko visoka da nema potrebe da razgovaramo o tome da negdje mjere s nacionalne razine budu ublažene. Načelo je mjera da se donose na teritorij čitave RH i na lokalnoj razini one mogu biti samo strože - izjavio je Capak.

- Zatvoriti sve nije realno, ni ekonomski ni politički. Hrvatska nije najrazvijenija zemlja u svijetu i mora se boriti da očuva zdravlje i održi financijsku stabilnsot. Mjere koje donosimo su na tom tragu. Konzultiramo struku, imamo znanstveni savjet, Stožer civilne zaštite. Sve odluke donosimo na temelju podataka, kao i ove o mjerama danas koje su donesene na temelju podataka i struke - rekao je premijer. 

Na pitanje zašto uz mjere nije predočen ni plan popuštanja, premijer je odgovorio:

- Imali smo puno normalniji život nego druge zemlje. Što je meni kao predsjedniku Vlade važno? Obrazovanje, rad i proizvodnja. Uz okvirni cilj zaštite zdravlja građana. To su prioriteti. Na temelju njih stavljamo fokus na ono što je bitno. Svaki kontakt, socijalni kontakt, to znači biti s nekim na večeri, u kafiću, u ovom trenutku je luksuz koji je irelevantan. Svaki luksuz društvenog kontakta koji nije nužan je nebitan. Sve što možete izbjeći, a da nije posao, obrazovanje, u ovom trenutku je nebitno - rekao je premijer.

- Važno je da mjerama promjenimo trend da možemo ići s popuštanjem mjera - dodao je. 

- Od početka smo uzeli strategiju da dnevno pratimo situaciju i dnevno donosimo odluke. Neke zemlje su odnijele semafor da ako brojka pređe 45 da zatvaraju kafiće, a mi smo odabrali strategiju da dnevno pratimo situaciju i raspravljamo o dodatnim mjerama. Kad za to dođe vrijeme, raspravljat ćemo o mjerama koje ćemo popuštati - izjavio je Capak. 

Odredba o obustavi sajmova odnosi se i na Advent

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je govorio o aktivaciji zagrebačke Arene. 

- Kad će se staviti u operativnu funkciju to je procjena zdravstvene struke. To što znam da je ona predviđena za bolesnike koji su u fazi kad prođu najteže razdoblje bolesti, svojevrsna regresija, a kad će to biti, to ćemo vidjeti. Na prijedlog ministra zdravstva, odnosno Kriznog stožera zdravstva, ali razmišlja se o tome. Primali bi se pacijenti iz bolnica koji nisu za potpuni otpust doma, ali da neko vrijeme provedu pod liječničkim nadzorom. Kad bi ih primali, ne znam točno, ali se razmišlja da to može krenuti skoro - rekao je Božinović. 

- Odredba o obustavi sajmova se odnosi i na Advent - dodao je ministar. 

- Dvanaesti mjesec je mjesec u kojem je pojačana potrošnja. Kad gledamo prošlu godinu, 12. mjesec je u smislu izdašnosti, govorim o fiskaliziranim računima, bio šesti po redu unutar cijele godine. Najizdašniji su ljetni mjeseci, a prosinac je bio prošle godine šesti po redu. U zadnjih 6 godina, 180 milijun računa prosječno je stalan broj, ali se vrijednost fiskaliziranih računa povećava. Očekivali smo da će u prosincu trend biti manji. Bilo je najavljeno da razgovaramo i probamo svi skupa mogli procijeniti eventualni efekt, a kakav bi bio set mjera koji bi dio toga mogao kompenzirati. Pratimo druge zemlje, najave i preporuke udruženja iz ugostiteljskog sektora, moramo definirati pojmove i metodologiju jer gledajući primjer Njemačke i kišobran modela nije baš shvaćeno što on kao takav znači. Razgovor će sutra početi - rekao je ministar Zdravko Marić govoreći o potrošnji u 12. mjesecu s obzirom na nove mjere.

- Ono što je bilo u medijima prisutno kao dijagnoza je suspektan slučaj koji liječnici obiteljske medicine upisuju kao posjet pacijenta prije nego što ga se šalje na testiranje i postavlja dijagnoza. Pričalo se o broju 1500, naš podatak je da je to negdje između 2 i 3 tisuće. Što se tiče vjerojatnih slučajeva, kad netko dobije simptome u samoizolaciji da ga se ne pošalje na testiranje, taj broj je mali, rekao bih da ne prelazi brojku 200 u zadnja tri mjeseca. Za antigenske testove smo rekli da je to epidemiološka mjera i da ih bez backupa PCR-a ne možemo voditi - rekao je Capak odgovarajući imamo li realan prikaz epidemiološke situacije. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2020 19:07