Zaustavite Miru Bulja - poruka je u koju bi se moglo sažeti stajalište teleoperatera o nastojanjima saborskog zastupnika iz redova Mosta da isposluje promjenu propisa i u hrvatsku praksu uvede obvezu ishođenja građevinske i lokacijske dozvole za postavljanje baznih stanica za mobilnu telefoniju te javnu raspravu o izboru lokacija u kojoj bi lokalno stanovništvo moglo sudjelovati u odlučivanju o lokacijama.
Preraste li inicijativa Mire Bulja u političku stvarnost, telekomi smatraju da će biti ugrožen razvoj mobilne telefonije i brzog interneta.
Bulj svoje zahtjeve, koji još nisu pretočeni u službenu politiku Mosta pa tako ni Vlade, argumentira tvrdnjama da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj se antenski stupovi na tlu i antene na krovovima postavljaju bez građevinske i lokacijske dozvole.
Praksa u svijetu
Bulj surađuje i s Hrvatskom udrugom za zaštitu od elektromagnetskog zračenja, a zajedno tvrde, pozivajući se na studiju Svjetske asocijacije mobilnih operatera, da je Hrvatska uz Rumunjsku, Slovačku i Portugal jedna od samo četiri članice EU u kojima javna rasprava i informiranje lokalne zajednice o lokacijama za bazne stanice nisu obvezne. Bulj domaćoj praksi prigovara i to što upitnim smatra zaštitu ljudi od potencijalno štetnog elektromagnetskog zračenja.
Telekom operateri koji posluju u Hrvatskoj, a među njima su najveći Hrvatski Telekom, Vipnet i Tele 2, ali i ostali okupljeni u Udrugu pokretnih komunikacija Hrvatske, u zajedničkom su komentaru na aktivnosti zastupnika Bulja poručili: “Vjerujemo da je riječ o pojedinačnom razmišljanju, a ne o službenome stajalištu stručne javnosti i državnih tijela!” No, kad bi se ostvarilo ono što Bulj zahtijeva, telekom operateri smatraju da bi za posljedicu imali znatno složeniju i vremenski dulju gradnju infrastrukture te, svakako, skuplju.
- To bi uvelike moglo dovesti do nemogućnosti pa i zaustavljanja gradnje infrastrukture - stajalište je teleoperatera koje prenosi predsjednik njihove udruge Sandro Baričević. Telekomi smatraju da treba zadržati postojeće propise jer budu li se oni mijenjali, to će, smatraju, biti u izravnoj koliziji s europskim inicijativama usvojenim u nacionalnom gospodarstvu u dosadašnjim sazivima Vlade i Sabora, kao i sa Strategijom razvoja usluga širokopojasnog pristupa Internetu.
- Postojeći propisi su preduvjet za održive investicije nužne za ostvarenje ciljeva tzv. Digitalne agende 2020. i pružanje usluga velikih brzina krajnjim korisnicima, što je bilo moguće upravo zahvaljujući uklanjanju administrativnih prepreka i smanjenju troškova gradnje mreže - tumači Baričević stajalište telekoma.
Cilj Digitalne agende
Uvjereni su da bi promjena propisa čak i onemogućila nalaženje lokacija za bazne stanice, a tada operateri ne bi mogli ispuniti ono na što su se državi obvezali, odnosno na temelju čega su im dodijeljene koncesije za upotrebu radiofrekvencijskog spektra.
- Ukratko, gradnja mobilne infrastrukture bila bi znatno otežana i usporena, a u pojedinim segmentima gotovo zaustavljena. Republika Hrvatska ne bi bila u stanju ispuniti obveze i zadane ciljeve razvoja širokopojasnog pristupa internetu, sukladno strategiji razvoja širokopojasnoga interneta od 2016. do 2020., a upitno je i ostvarenje ciljeva Digitalne agende 2020. Europske unije. Sve to za sobom povlači brojne druge neželjene posljedice - zaključio je Baričević.
Građani RH zaštićeniji nego u EU
Što se tiče zaštite od elektromagnetskog zračenja, telekomi ističu da su hrvatski građani zaštićeniji od onih u EU.
- Hrvatski pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja uključuje načelo opreza i propisuje znatno stroža (do 6,25 puta) ograničenja od Direktive EU i smjernica relevantnoga tijela na koje se referira EU - smatra Baričević. Dodao je kako u većini europskih zemalja rasprava u javnosti o elektromagnetskim poljima prošla fazu u kojoj se neargumentirano i neznanstveno razgovaralo o njihovoj navodnoj štetnosti te je ušla u fazu kako pokriti što veći broj točaka s kvalitetnijim signalom.