OBNOVA NAKON POTRESA

Zbog krive raspodjele novca Hrvatska gubi milijardu kuna iz Fonda solidarnosti?

Sada se shvatilo i da je u Zagrebu potpuno krivo procijenjena šteta na javnim objektima

Ilustracija, obnova

 Damjan Tadic/Cropix

Hrvatska do lipnja iduće godine mora potrošiti 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti namijenjenu za konstrukcijsku obnovu javnih zgrada nakon potresa, a uz utrku s vremenom zbog novca koji se gotovo uopće ne troši, godinu dana od dobivanja bespovratnih sredstava iz EU, sada se shvatilo i da je u Zagrebu potpuno krivo procijenjena šteta na javnim objektima.

Zbog toga prijeti opasnost da će Hrvatska morati vratiti najmanje milijardu kuna u Fond jer se sredstva neće moći potrošiti u roku od šest mjeseci.

Sada se od Ministarstva graditeljstva traži da preraspodjeli ta sredstva tamo gdje će se moći potrošiti, u području kulture i zdravstva.

Gradu Zagrebu, kako smo istražili, alocirane su 2,2 milijarde kuna iz Fonda, no objektivno ne postoji potreba za tolikim novcem, pa od ukupno namijenjenih sredstava, kako smo već pisali, metropola će imati projekata u vrijednosti tek od oko polovine predviđenih sredstava.

image

Od Ministarstva graditeljstva se traži da se sredstva pokušaju spasiti preraspodjelom.

Tomislav Kristo/Cropix

Posebno je to vidljivo kod projekata u prometnoj infrastrukturi, ali i u segmentu obrazovanja. Zagrebu je za vraćanje u prvobitno stanje prometne infrastrukture prije potresa namijenjeno čak 820 milijuna kuna, a poznato je da zagrebačke prometnice i infrastruktura nisu ni stradale u potresu, pa je Grad zasad prijavio samo obnovu dijelova mostova za potresno jačanje, i to u iznosu od tek oko 40 milijuna kuna. Procjenjuju da bi tu mogli "navući" tek oko 200 milijuna kuna projekata, koji obuhvaćaju i čišćenje grada od ruševina nakon katastrofe.

Kad je riječ o obrazovanju, planirani su projekti od oko 700 milijuna kuna, a na raspolaganju imaju 1,2 milijardi kuna.

S druge strane, Ministarstvu kulture i medija alocirano je za obnovu kulturne baštine samo oko 870 milijuna kuna, odnosno tek 50 milijuna kuna više nego Zagrebu za prometnu infrastrukturu koja nije ni stradala u potresu, dok je svima vidljivo i jasno da su upravo kulturni i sakralni objekti najviše nastradali u zagrebačkom potresu.

Zato nije neko iznenađenje da je Ministarstvo kulture nedavno zatvorilo javni poziv na dostavu prijedloga za obnovu jer im je stiglo projekata u iznosu većem od 3,5 milijarde kuna, odnosno 400 posto više od predviđenih sredstava.

Ministarstvu zdravstva za sanaciju bolnica bilo je namijenjeno nešto više milijardu kuna, a potpisali su ugovore u vrijednosti 1,9 milijardi kuna, dok je Ministarstvu znanosti i obrazovanja alocirano 953 milijuna kuna, a potpisali su ugovora za sanaciju visokoškolskih i znanstvenih objekata za 2,2 milijarde kuna.

Iz svega vidljivog jasno je da je puno više sredstava trebalo biti alocirano za kulturnu baštinu, bolnice i znanstvene institucije, a puno manje za gradske škole, vrtiće i prometnu infrastrukturu.

U segmentu kulturne baštine, pojasnili su nam iz resornog ministarstva, prvotno je bila planirana obnova 119 zgrada koje imaju status kulturnog dobra. Međutim, s obzirom na velik opseg oštećenja kulturne baštine ostale javne namjene, u poziv koji je bio raspisan u siječnju uvršteni su i brojni drugi korisnici, poput tijela državne uprave i drugih državnih tijela (Vlada i Sabor), lokalnih jedinica, ustanova kojima je osnivač država, a obavljaju djelatnost u području kulture i medija, vjerskih zajednica, udruga koje djeluju u području kulture, umjetnosti i medija, te državnih i lokalnih tvrtki koje djeluju u zgradama koje su kulturno dobro.

- Napominjemo da su Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija zatražili da Ministarstvo kulture i medija preuzme njihove obveze u obnovi zgrada javne namjene koje imaju status kulturnog dobra, što je Ministarstvo prihvatilo i kao moguće korisnike uvrstilo ih u poziv. To je značajno povećalo potrebna financijska sredstva za obnovu, te je Ministarstvo uputilo zahtjev odgovornim tijelima za preraspodjelu sredstava Fonda solidarnosti - pojašnjavaju u Ministarstvu kulture.

I zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević prošli petak je na N1 rekao kako su na nedavnom sastanku s premijerom i ministrima tražili da se sredstva koja su alocirana na prometnu infrastrukturu i škole preraspodjele za kulturne i zdravstvene objekte u Zagrebu kako novac ne bi propao.

image

U Gradu Zagrebu kažu da su procjene štete na obrazovnim objektima očito bile prenapuhane.

Ronald Gorsic/Cropix

- Jasno smo rekli Vladi na sastanku da mi sigurno nešto manje od polovine alociranih sredstava za obrazovne objekte, nažalost, ne možemo potrošiti ni za 10 godina, jer nema te štete koja je nastala na školama, a prema pravilima Fonda, sredstva možemo trošiti samo za konstrukcijsku, ne i za cjelovitu obnovu. Procjene su, očito, bile krive i prenapuhane, a situacija je još gora u segmentu prometa što se tiče procjene i stvarne štete koja je nastala - rekao je Tomašević.

Od ukupno ugovorenih 150 projekata u segmentu obnove kulturne baštine zasad je isplaćeno tek 37 milijuna kuna za 88 zahtjeva za naknadu štete. U postupku rješavanje je 69 zahtjeva u vrijednosti 57,6 milijuna kuna, a očekuju se i zahtjevi za projektiranje i izvođenje radova, pa se do kraja ove godine, napominju u Ministarstvu, očekuje značajno povećanje ukupno isplaćenog iznosa.

Za sakralne objekte stiže 1,2 milijardi kuna

Dva su pojedinačno najveća projekta u okviru kulturne
obnove, i to muzej Mimara, koji će dobiti 194,9 milijuna kuna, te
Zagrebačka katedrala, za koju je predviđen isti iznos. Crkva je,
inače, najveći dobitnik kada se gledaju ukupno ugovorena
sredstva. Tako će se za sanaciju crkvi i drugih vjerskih objekata
izdvojiti čak 1,2 milijarde kuna, odnosno trećina, a oko 800
milijuna kuna namijenjeno je za državne objekte, poput Vlade, Sabora i zgrada ministarstava. Ostatak otpada na kulturne objekte. Zagrebački će dobiti preko 400 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. prosinac 2021 22:17