ZAGREB - Unajmiti pristojan stan, popiti kavu, kupiti dnevne novine ili neki CD u Zagrebu jeftinije je nego u velikim europskim gradovima, ali je mnogo skuplje nego u gradovima iz susjedstva.
New York kao baza
Tako pokazuje istraživanje Mercera, američke konzultantske kuće koja svake godine objavljuje rang-listu oko 200 svjetskih gradova po skupoći.
Prema metodologiji te kuće, Zagreb je zauzeo 71. mjesto, Varšava je, primjerice, na 96. mjestu, Ljubljana na 137., a samo dno ljestvice zauzeli su Skoplje (197), Sarajevo (196) i Tirana (200). Istraživanje troškova života koje provodi Mercers obuhvaća 200 proizvoda ili usluga, uključujući stanovanje, prijevoz, hranu, odjeću, kućne potrepštine i zabavu. New York je uzet kao baza za formiranje samog indeksa, a cijene se preračunate u dolare.
- To je najobuhvatnije istraživanje troškova života na svijetu i koristi se kao pomoć međunarodnim tvrtkama i vladama da utvrde troškove za svoje zaposlenike koje šalju u druge zemlje - objašnjava Mercer u svom izvješću. Sudeći prema usporedbi cijena odabranih proizvoda i usluga pretvorenih u funte, kako donosi britanski Guardian, Zagreb je konkurentan jedino po cijeni karte za kino.
Skuplja hrana i piće
Upola je jeftinija nego u vodećim svjetskim gradovima, a oko 30 posto niža nego u Varšavi ili Pragu. Po cijeni najma stana slična je glavnim gradovima Češke i Poljske, ali od njih ima znatno skuplju hranu i piće. Kako bilo, u zbiru ispada da je Zagreb skup grad i njegovi stanovnici s nekoliko puta manjom plaćom kupuju proizvode koji su po cijeni sličnije onima u velikim europskim gradovima, nego u gradovima iz regije.
To da je hrvatska metropola skuplja od Sarajeva, Skoplja ili Tirane i nije iznenađenje, ali neobičnim se čini da su cijene u njoj mnogo veće nego u Ljubljani.
- Općenito, što je zemlja bogatija, to je i skuplja jer sve ovisi o cijeni radne snage koja je u razvijenijim zemljama veća, a to znači i platežno sposobna potražnja. Unutar toga, naravno, ima mnogo specifičnosti, poput visine porezne opterećenosti ili tržišne konkurentnosti - objašnjava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.
Na pitanje zašto je Zagreb mnogo skuplji od Ljubljane kaže da je teško naći konkretan odgovor, ali pretpostavlja da je riječ o nizu troškova koji se ‘skupe po putu’.
Režije, komunalije, PDV...
- S obzirom na to da je Zagreb puno veći, veći je i u pritisak na gradsku infrastrukturu. Tomu treba dodati ukupno porezno opterećenje, od raznih komunalija, vode, struje, rente za turizam, pa na koncu do samog PDV-a - kaže Nestić. U Sloveniji je, primjerice, opća stopa PDV-a 20 posto, a u Hrvatskoj 23 posto. Na koncu, treba uzeti u obzir i cijenu građenja nekog trgovačkog centra i ukupnu konkurentnost ekonomije, odnosno efikasnost i produktivnost. No, Zagreb i Ljubljana nisu jedino ‘iznenađenje’ Mercerove rang-liste. Mnogi pretpostavljaju da su gradovi u zemljama u razvoju jeftiniji, navodi Mercer, ali to često nije tako. Da bi zaposlenicima u svijetu osigurali isti standard kao kod kuće, u manje razvijenim zemljama nerijetko moraju platiti više.
- U nekim afričkim gradovima cijena svakodnevnog života može biti iznimno visoka, osobito hrana i smještaj - kaže u priopćenju Nathalie Constantin-Metral, istraživačica koja je odgovorna za formiranje liste. Doista, najskuplji grad na svijetu, ispred japanskog Tokija je Luanda iz Angole, a na visokom trećem mjestu je glavni grad Čada N’Djamen. Na četvrtom je mjestu Moskva, a na petom Ženeva.
Utjecaj slabljenja dolara
Na cijenu nekog proizvoda utječe cijeli niz faktora, od razvijenosti infrastrukture, transporta, visine poreze, konkurentnosti proizvođača, razvijenosti tržišta, pa do tečaja. Slabljenje američkog dolara u odnosu na većinu valuta, primjerice, kao i pad cijena najma nekretnina, znatno su smanjili troškova života u američkim gradovima. Najskuplji je New York koji je na 27. mjestu, Los Angeles je na 55, mjestu, ali prilično jeftin grad za život ispada Washington koji je zauzeo 111. mjesto.