NE RADI APLIKACIJA

‘Zbog sustava Porezne može se dogoditi da ljudi dobiju manje plaće, a ne znam ni kako će riješiti to s napojnicama!‘

Računovođe navode da ne radi sustav putem kojega oni i poslodavci vode evidenciju mjesečne osnovice doprinosa za I. mirovinski stup

Sjedište Porezne uprave u Zagrebu

 Tomislav Kristo/Cropix

Nakon što je početkom godine na snagu stupio Zakon o doprinosima, s kojim je Vlada osigurala olakšice za uplatu doprinosa u I. mirovinski stup, za računovođe su počeli problemi.

Konkretno, tvrde, ne radi informacijski sustav Porezne uprave putem kojega računovođe i poslodavci vode evidenciju mjesečne osnovice doprinosa za I. mirovinski stup. Zbog tih tehničkih poteškoća poslodavci nisu sigurni jesu li dobro obračunali olakšicu za doprinos svojih zaposlenika.

"Budući da aplikacija nije radila, može se dogoditi da radnik dobije manju plaću ili da dođe do poreznih nepravilnosti. Računovodstvo sada ima više koraka za odraditi, stalno skupljamo neku dokumentaciju. Prevelika je to birokratska komplikacija za tako mala povećanja plaća", kaže Mirela Relković, vlasnica računovodstvene tvrtke Kontoar i predsjednica Udruženja računovođa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Olakšica

Riječ je, podsjetimo, o novom Zakonu o doprinosima, točnije Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima prema kojem radnik s bruto plaćom manjom od 1300 eura ima pravo na olakšicu za prvi stup obaveznog mirovinskog osiguranja. Olakšicu umjesto poslodavca uplaćuje država, razmjerno visini plaće do 1300 eura bruto.

Ovisno o jedinicama lokalne samouprave i stopama poreza na dohodak, plaće bi porasle između 13 i 50 eura, a najviše bi dobili oni na ‘minimalcu‘ od 700 eura bruto.

Relković veli da po novom zakonu država umjesto poslodavca uplaćuje razliku olakšice za mirovinsko osiguranje za prvi stup, ukupno će dotirati oko tri milijarde eura godišnje, a računovodstvo mora za svakog radnika utvrditi kolika mu je bruto plaća.

Nepovezani sustavi

"Nevjerojatno je to da danas, kada svi pričamo o digitalizaciji, računovodstva i poslodavci moraju skupljati dodatne obrasce. Sve se to moglo riješiti samo da su mirovinski sustav i Porezna bolje povezani, kao što je to primjerice slučaj s povratom poreza", prepričava računovotkinja.

Osim toga, dodatni problem je ako radnik radi kod dva poslodavca jer u tom slučaju knjigovodstva moraju uzimati izjavu od radnika o tome kolika mu je bruto plaća kod drugog poslodavca kako bi mu se mogao utvrditi iznos olakšice, i to koliki postotak pripada jednom poslodavcu, a koliki drugom.

Bez kašnjenja plaća

Radnik onda mora poslodavcu dostaviti izjavu, a je li ona dobro ispunjena, moralo bi se moći provjeriti preko spomenute usluge Porezne uprave koja bi trebala pokazati na koliku olakšicu svatko ima pravo.

"Ta aplikacija jednostavno nije radila. A mi imamo rok od 24 sata da dostavimo te obrasce nakon isplate plaće", govori Relković.

Iz Porezne uprave kažu da ne očekuju kašnjenje isplate plaća zbog izmjena Pravilnika o doprinosima, kao i to da su tijekom savjetovanja zaprimljeni komentari i primjedbe te da im "nije jasno kako se u javnosti izvode zaključci da komentari i primjedbe, prije svega računovođa, nisu uvaženi".

"Poslodavci dostavljaju Obrasce JOPPD bez većih poteškoća osim u sporadičnim slučajevima u kojima se pojedinačne pogreške uglavnom odnose na pogrešne prijave u osiguranju, pogrešno obračunane plaće te pogrešno popunjen Obrazac JOPPD, a koje se rješavaju u vrlo kratkom roku", kažu iz Porezne dodajući da su dosad uspješno zaprimili 894.553 Obrazaca JOPPD.

Sve napojnice se moraju staviti na račun

Po novom zakonu, velike promjene čekaju napojnice. Konobari, frizeri, taksisti, svi koji pružaju usluge, a kojima se ostavljaju napojnice, sada ih moraju prijaviti i fiskalizirati.

Konobar sada mora dobivenu napojnicu "kucati" uz redovni račun, a onda poslodavac donosi internu odluku kako će i kojem radniku te napojnice isplatiti te računovodstva moraju Poreznoj upravi za to slati obrazac.

Utvrđen je neoporezivi iznos od 3360 eura godišnje po osobi, a iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezivat će se po stopi poreza na dohodak. Napojnice se od 1. siječnja 2024. mogu ostavljati i bezgotovinski, to jest pri plaćanju karticama.

"Ako ne fiskalizirate napojnicu, to će se smatrati neprijavljenim prometom. No, veliki je problem kako to fer urediti u jednom restoranu", govori Relković.

Primjerice, ako gost ostavi napojnicu konobaru za dobru uslugu, on bi sada tu napojnicu morao prijaviti uz račun, kao promet lokala, a poslodavac će odlučiti hoće li konobar tu napojnicu dobiti ili će se ona dijeliti na cijeli lokal.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. srpanj 2024 18:43