Zdravstveni sustav pred pucanjem: Novo istraživanje s 900 liječnika otkrilo alarmantni problem s kojim se Hrvatska suočava

Hrvatski liječnici imaju premalo vremena za preglede pacijenata, odrađuju nepotrebnu administraciju, kronično ih nedostaje, nisu zadovoljni plaćama i nemaju vremena za preventivu. Ovo su samo neki od rezultata drugog vala longitudinalnog anketnog istraživanja HLK "Studija hrvatskog liječništva za primarnu zdravstvenu zaštitu". Istraživanje se provodilo krajem 2024. godine, u njemu je sudjelovalo skoro 900 liječnika primarne zdravstvene zaštite, a predstavljeno je u Hrvatskoj liječničkoj komori.

- Ovi rezultati nikoga ne iznenađuju - stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kontinuirano se pogoršava. Sustav opstaje zahvaljujući entuzijazmu i žrtvi liječnika, ali taj model više nije održiv - rekla je dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK.

Liječnica Vikica Krolo iz Splita

Jakov Prkic/Cropix

Primjerice, sedam od deset pedijatara i ginekologa također je izrazito nezadovoljno količinom papirologije koju moraju svakodnevno ispunjavati.

Dio tih administrativnih zadataka - umjesto da ih obavljaju službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - prebačen je na liječnike u PZZ-u. Zbog toga se osjećaju preopterećeni, zakinuti za vrijeme s pacijentom i lišeni odgovarajućih mogućnosti stručnog usavršavanja.

Istraživanje je pokazalo i kako je osobito loš odnos HZZO-a s liječnicima u privatnim ordinacijama. Čak 94 posto njih smatra da imaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s državnim osiguravateljem. Na ljestvici od 1 do 10, suradnju s ovom institucijom ocjenjuju s 3 - ili školskim rječnikom: dvojkom.

- Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dnevno pregledaju prosječno 44 mala pacijenta i obave 25 medicinskih konzultacija s roditeljima. Budući da nas kronično nedostaje, često skrbimo za i do 50 posto više djece od propisanog standarda za jednu ordinaciju - izjavila je pedijatrica Ilonka Artuković.

Dodaje kako je posebno zabrinjavajuće to što liječnici nemaju dovoljno vremena za sistematske preventivne preglede, ali ni za temeljno zbrinjavanje bolesne djece. Takva situacija, ističe Artuković, smanjuje kvalitetu zdravstvene zaštite djece i povećava rizik od liječničkog propusta.

Problematičan je i nedostatak liječnika, pa tako u Hrvatskoj trenutačno nedostaju 284 obiteljska liječnika, što čini 12 posto ukupno potrebnih timova, a nedostaje gotovo trećina ginekologa (104) i pedijatara (107). Situacija je najteža u pet županija u kojima nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska.

- Kada je riječ o primarnim ginekolozima, situacija je ozbiljna. U četiri županije nedostaje više od polovice ginekologa, a u svega četiri županije manjak je ispod 20 posto. Smatramo da je kadrovska održivost ginekologije u PZZ-u najveći izazov - upozorava ginekolog Marko Dragić.

Kod pedijatara, najteže je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje nedostaje čak 83 posto propisanog broja.

Radni uvjeti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno narušavaju profesionalno zadovoljstvo liječnika. Gotovo 60 posto liječnika u privatnim ordinacijama ne uspije iskoristiti puni godišnji odmor, a velik broj njih redovito radi i u svoje slobodno vrijeme.

Osim fizičkog preopterećenja, liječnici prijavljuju osjećaj nesigurnosti na radnom mjestu i učestalu izloženost verbalnom nasilju.

S obzirom na gore navedeno, HLK je predložio niz mjera; osim slobodnog izbora između rada u domu zdravlja ili u privatnoj ordinaciji i prijenosa privatne ordinacije na drugog liječnika, predlažu i veću podršku gradova i županija te administrativno rasterećenje.