Pohod bivšeg sisačko moslavačkog župana i bivšeg dugogodišnjeg šefa županijskog HDZ-a Ive Žinića na državne nekretnine napokon je, čini se, završio. Nije dobio baš sve državne nekretnine koje je htio, ali je dobio dosta - jednu od najljepših obiteljskih kuća u Glini, u središtu toga gradića u Runjaninovoj 7 koja mu je dana na korištenje neposredno nakon Oluje u kolovozu 1995. Kuća je bila u vlasništvu glinske obitelji Paspalj koja je u Oluji izbjegla u Srbiju, a država je nekretninu otkupila krajem 1999.
Naime, 18. siječnja ove godine država je tu kuću dodijelila na trajno korištenje bivšem sisačko moslavačkom županu Ivi Žiniću čime je uklonjena i zadnja prepreka da podnese zahtjev da mu je država daruje.
Najam: 1 kuna
"Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu Sisačko-moslavačke županije donio je Rješenje kojim se utvrđuje da Ivo Žinić ostvaruje pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam obiteljske kuće u državnom vlasništvu na adresi Glina, Runjaninova 7", napisala nam je odgovoru Blanka Bobetko Majstorović, privremena voditeljica toga odjela.
Rješenje mu je, tvrdi, dodijeljeno kao branitelju temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, nakon što je utvrđeno da Žinić nema u vlasništvu ni jednu drugu nekretninu. Za sve druge detalje uputila nas je na Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u Zagrebu koji upravlja nekretninama otkupljenim od izbjeglih Srba.
Na pitanje koliki će najam obitelj bivšeg župana sada plaćati te je li Žinić već podnio zahtjev da mu se kuća daruje, u Središnjem uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje su odgovorili da mjesečni najam za obiteljsku kuću na potpomogutom području iznosu jednu kunu, a zahtjev za darovanje još nisu dobili (što i ne čudi jer je rješenje o stambenom zbrinjavanju mlađe od mjesec dana).
Zahtjev za darovanje kuće u Glini u kojoj je živio od kolovoza 1995. Žinić je podnio još 2008. Od 1995. do podnošenja zahtjeva mjesečni mu je najam bio 100 kuna, a od podnošenja zahtjeva za darovanje prema zakonu nije morao plaćati ni taj skromni najam. Kako je, dakle, moguće da mu je zahtjev riješen tek u siječnju ove godine? Zato što je godinama uporno odbijao vratiti novac koji je država uložila u obnovu njegove roditeljske kuće u Marinbrodu.
U drugoj polovici devedesetih dok je Žinić bio vodeći inženjer za poratnu obnovu Banije, država je Žinićevu ocu obnovila kuću i imanje u Marinbrodu.
Otac je dobio obnovu u puno većem opsegu nego što mu pripada jer je izjavio da će u obiteljskoj kući s njim živjeti i četveročlana obitelj njegova sina Ive.
Međutim, da bi ostvario pravo na darovanje bivše kuće Paspaljevih u Glini, država je od Ive Žinića tražila da državi vrati dio novca uložen u obnovu njegove trećine obiteljske kuće u Marinbrodu, ali je te zahtjeve ignorirao.
Na pitanje je li taj novac napokon vratio i o kojem iznosu je riječ, iz Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje su odgovorili da je vratio 90.980,05 kuna koliko je iznosio trošak obnove njegove trećine obiteljske kuće u Marinbrodu. Podsjećamo da je kuću Paspaljevih u Glini u koju je Žinić uselio prvim danima nakon Oluje, država od vlasnika otkupila za 291.000 kuna.
Ne odgovara na pozive
Nejasno je međutim, zbog čega je država godinama tolerirala Žinićevo ignoriranje višekratnih zahtjeva da vrati novac uložen u obnovu obiteljske kuće u Marinbrodu dopuštajući mu da besplatno koristi kuću u Glini.
Žinić je također bespravno 26 godina koristio trosoban stan od 82 četvorna metra u Zagrebu koji je njegova obitelj dobila na korištenje tijekom rata. Stan je njegova obitelj nastavila bespravno koristiti i nakon što su u kolovozu 1995. dobili na korištenje kuću u Glini. U 2018. je Žinić podnio zahtjev za otkup toga stana temeljem Zakona o pravima branitelja, ali je u studenom prošle godine odbijen, nakon čega je sudskom odlukom iz toga stana deložiran.
Od Žinića smo danas pokušali dobiti odgovor na pitanje kad će podnijeti zahtjev za darovanje kuće u Glini, ali nije odgovarao na naše pozive.