RIJEČ STRUČNJAKA

Život s fantomskim potresima: Što učiniti kada imate osjećaj da vas trese, a nema potresa

Andreja Bogdan je predsjednica Hrvatske psihološke komore, a našem novinaru odgovara na pitanja o psihološkim posljedicama potresa
Potres kod Siska
 Emsc Screenshot

1. Gospođo Bogdan, koji su problemi bili u žarištu rada Hrvatske psihološke komore (HPK) u 2020. godini?

- HPK je uz podršku Hrvatskog psihološkog društva organizirao Mrežu telefona za psihološku pomoć, objavio dva priručnika o telefonskom savjetovanju te priručnik Povezani: telefonsko i e-savjetovanje u suočavanju s pandemijom covid-19 i njezinim posljedicama. Petim, nadopunjenim online izdanjem obilježili smo Svjetski dan mentalnog zdravlja, a u pripremi je i tiskano izdanje priručnika koji je sa stranica www.psiholoska-komora.hr preuzelo više od 28.000 građana.

2. Koja su najčešća pitanja građana?

- O poteškoćama u kontroli emocija, straha koji ih je preplavio i otežao obavljanje svakodnevnih poslova, potrebe za savjetima u organizaciji života u promijenjenim životnim okolnostima ili kako pomoći djeci u situacijama koje oni proživljavaju. Zdravstveni radnici nas zovu jer se nose s velikim opterećenjem i odgovornošću na radnom mjestu, boje se da će zarazu prenijeti ukućanima, pa je i njima potrebna psihološka podrška.

3. Koji savjeti mogu pomoći kada se u uvjetima stalne pandemije i izmjene potresa ljudi osjećaju sve nesigurnije?

- Naše je tijelo već dugo u fazi alarma, što je izuzetno iscrpljujuće. Strah, bespomoćnost i nesigurnost koje osjećamo nisu ugodni, ali su prirodni i nemamo drugih emocija primjerenih ovakvim situacijama. Ako teškoće traju dulje od tri mjeseca, uputno je potražiti savjet psihologa i psihijatara.

4. I što savjetujete?

- Spavanje i kretanje većini pomaže u otpuštanju stresa, a svatko ima neke svoje načine koji mu mogu pomoći da defokusiraju svoje misli od problema s kojima se nose.

image
Andreja Bogdan

5. Koliko drukčiji način života, rad od kuće, samoizolacija utječu na psihološku i radnu stabilnost?

- Život se svima promijenio. Mnogi su poslodavci organizirali da njihovi zaposlenici rade od kuće. Kako vrijeme više odmiče, to je veća nesigurnost da će se vratiti na svoja radna mjesta. Sve ove okolnosti imaju i svoje psihičke posljedice. Stalna zabrinutost, egzistencijalna ugroženost i neizvjesnost za mnoge predstavljaju veći problem od mogućnosti zaraze.

6. Veliki stres i traume zbog podrhtavanja tla mogu prouzročiti fantomske potrese. Kako se to stanje manifestira?

- Nakon stresa visokog intenziteta nalazimo se u stanju pojačane pobudljivosti, odnosno burno regiramo na podražaje koje prije stresnog događaja nismo niti primjećivali. Opasnost još nije prošla, tlo još podrhtava, pa i dalje funkcioniramo u 'modu' za preživljavanje.

7. I tu nastaju fantomski potresi?

- Da, zbog očekivanja ponovne ugroženosti i stresa visokog intenziteta, koji će za neke imati i kvalitetu traume, imamo osjećaj da tlo podrhtava i kad ne podrhtava. Bez obzira na to što nema podrhtavanja tla, doživljaj fantomskog potresa praćen je istim neugodnim emocijama i potrebom da se zaštitimo.

8. I sam imam osjećaj kao da se trese, kada trese, ali i kada ne trese. Što mi je činiti?

- Možete se podsjetiti da ste u fazi kad burno reagirate na zvukove i vibracije, pokušati zaustaviti misli koje dodatno pojačavaju strah i bespomoćnost, brinuti se o sebi i osigurati si dovoljno sna i naći aktivnost u kojoj se možete opustiti. Ako to ne prestane, možete potražiti telefonski savjet, on je svima u ovom trenutku najdostupnija psihološka pomoć.

9. Bilježite li veće zahtjeve za sredstvima za smirenje, kada ta ovisnost postaje opasna i kako se pripremiti za normalan život?

- Odgovor na ovo pitanje treba tražiti od psihijatara. Upotreba psihofarmaka vjerojatno će porasti. Takva pomoć je mnogo bolja nego neki drugi oblici samopomoći, poput pijenja alkohola ili pušenja.

10. Što savjetujete ljudima koji su sada na Banovini?

- Za velik broj ljudi ova je situacija mnogostruko teška. Ostali su bez domova, mnogi moraju razmišljati o tome kako u ovoj situaciji riješiti brojne probleme

. Uz to, tlo još podrhtava, situacija je neizvjesna, nitko ne zna što će se dogoditi u kojem vremenu. Određenom broju ljudi bit će potrebna dugotrajna psihološka i psihijatrijska podrška.

A da ja vas nešto pitam...

BOGDAN: Kako se novinari nose sa stresom, vi osobno? Što vama pomaže u stresnim situacijama?

ŠIMIĆ: - Najčešće mi pomaže dobar savjet prijatelja. Njima se uvijek javim prije nego što posegnem za raznim medikamentima iz ljekarni, koji su danas daleko dostupniji nego neko obično piće sa šankova koji su zatvoreni, za razliku od apoteka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 10:29