ZAGREB - Zsolt Hernádi odlazi iz MOL-a - vijest je odjeknula u petak ujutro svjetskim medijima, da bi je tek za nekoliko sati poništio demanti iz same kompanije.
Hernádi je na čelu najjače mađarske kompanije od 11. srpnja 2001. godine.
- Zsolt Hernádi, predsjednik i glavni direktor MOL-a, ostaje na čelu kompanije, nastavlja provoditi strategiju koju su prihvatili dioničari i nema ni govora o njegovoj ostavci - poručila je putem priopćenja Dóra Somlyai, potpredsjednica Korporativnih komunikacija MOL grupe.
Prema tom priopćenju, Hernadi ostaje na čelu grupe najmanje do veljače 2014. dokad mu traje mandat koji je dobio prije dvije godine.
Naš izvor u Upravi MOL-a potvrdio je točnost demantija. Odbio je, međutim, bilo kakav komentar o poslovanju kompanije. - Nema nikakvih izvanrednih događaja - rekao nam je, ali i to pod uvjetom da sve ostane na neslužbenoj razini.
Izvanredne događaje, međutim, nanjušili su u investicijskoj kući Goldman Sachs čiji su analitičari dan prije, u četvrtak, smanjili rejting MOL-ovim dionicama kojima se trguje na Budimpeštanskoj burzi, mijenjajući njihov status s “kupi” na “neutralno”, što ne sugerira katastrofu, ali poziva na oprez.
Hrvatski internetski portali strelovito su jučer reagirali na vijest o navodnoj Hernadijevoj ostavci, koju je prvi objavio mađarski poslovni dnevnik Vilaggazsdag, pozivajući se na neimenovane izvore. Domaći komentatori najavljenu su smjenu odmah povezali s događajima u Ini i nedavnim iskazom bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca za kojega se zna da se nekoliko puta, zajedno s bivšim premijerom, sastao s predsjednikom MOL-a.
Jednako tako, Hernadi je vrlo blizak sa Sandorom Csanyjem, predsjednikom Uprave OTP banke (značajnog MOL-ova dioničara) koja je sa svojim akcijama bila uključena u aferu Spice i navodni pokušaj menadžerskog protuzakonitog preuzimanja Podravke.
Csany je član Nadzornog odbora MOL-a, a s Hernadijem ga povezuje niz zajedničkih poslova iz vremena kad je i Hernadi bio istaknuti mađarski bankar. Baš Csany je, kao šef OTP-a, omogućio Polančecu i Hernadiju da izvedu financijsku akrobaciju s Podravkinim dionicama za što je MOL zauzvrat dobio pojačana prava upravljanja nad Inom.
Pitanje je, međutim, jesu li potresi u dvije hrvatske kompanije dovoljno snažni da bi mogli uzdrmati poziciju prvog čovjeka najjače mađarske kompanije, kojega je još proljetos londonski Financial Times uvrstio na popis najuspješnijih menadžera regije.
Članak objavljen jučer u Vilaggazsdagu spominje, međutim, mogući razdor između dvojice prijatelja i navodnu Csanyjevu sklonost predloženom nasljedniku za čelnu poziciju MOL-a, Istvánu Kocsisu koji je do 1997. bio na čelu mađarske državne privatizacijske agencije.
I Hernadi i Csany doveli su prije tri godine mađarsku vladu u neugodan položaj pred Europskom komisijom, proguravši kroz mađarski parlament zakon o MOL-u koji je eksplicitno zabranjivao bilo kakav pokušaj stranih kompanija da preuzmu značajan udio u najvećoj mađarskoj naftnoj kompaniji. Bivši mađarski ministar financija (i svojedobno nesuđeni eknomski savjetnik Ivice Račana) Lajos Bokros tada je taj zakon ocijenio kao “skandaloznu i ni sa čim opravdanu državnu zaštitu nekolicine najjačih mađarskih oligarha”.
Financijski analitičari zainteresirani za poslovanje na Budimpeštanskoj burzi reagirali su i na nekoliko većih rasprodaja MOL-ovih dionica u koje su se proteklih dana upustili čelnici kompanije. Pojačan oprez izazvali su paketi dionica kojih su se odrekli Gábor Horváth, član Nadzornog odbora, financijski direktor grupe József Molnár i Ferenc Horváth, potpredsjednik MOL-ove divizije Goriva.
I mađarski internetski poslovni portal Portfolio.hu upozorio je na pojačan ritam rasprodaje “insajderskih” dionica, ali i da se gotovo identična priča dogodila i prošle godine, bez posljedica na MOL-ovu dionicu. Još nije vrijeme za rasprodaju, tvrdi Portfolio.