NOVI TERITORIJALNI USTROJ

'ŽUPANIJE TREBA UKINUTI, A ZEMLJU PODIJELITI NA SEDAM REGIJA' Globus otkriva Vladin plan za decentralizaciju države

 Neja Markičević / CROPIX

ZAGREB - Na stol ministra regionalnog razvoja i fondova Europske Unije Branka Grčića nedavno je stigla dugo očekivana studija o lokalnoj samoupravi. Riječ je o velikom istraživanju zagrebačkog Ekonomskog instituta koje bi trebalo biti polazište za regionalnu reformu. Nova ravnateljica Ekonomskog instituta i voditeljica istraživanja Dubravka Jurlina Alibegović za Globus otkriva što sadrži njezino istraživanje.

Ako se Vlada ohrabri i krene u reformu, bit će to najveća promjena teritorijalnog ustroja Hrvatske od njezina osamostaljenja. Globusova sugovornica ne sumnja da će Vlada krenuti u promjene.

Gospođo Jurlina Alibegović, koliko čujem, vi gotovo godinu dana radite na istraživanju o lokalnoj samoupravi. Tko je naručio istraživanje od Ekonomskog instituta u Zagrebu?

- Dva ministarstva Vlade Republike Hrvatske – Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i Ministarstvo uprave.

Što kažu vaši podaci, je li optimalan i financijski održiv ovakav model lokalne samouprave?

- Rekla bih da mi je praćenje lokalne samouprave trajna profesionalna preokupacija. To je sveobuhvatna problematika u okviru koje se stalno nešto događa, koja u sebi sadrži puno dimenzija, niz pitanja koji neprestano traže odgovore i vape za stalnim unapređenjima. Rezultati posljednjeg istraživanja potvrdili su postojeća saznanja po kojima se može zaključiti da je lokalna samouprava ovisna o prihodima od poreza i pomoćima iz državnog proračuna, a općine i gradovi ne mogu utjecati na razinu tih prihoda; da je fiskalna sloboda lokalnih jedinica u ostvarivanju vlastitih prihoda relativno mala; da lokalne jedinice najmanje prihoda ostvaruju od vlastitih poreznih prihoda. Važno je naglasiti da su velike razlike u fiskalnim kapacitetima između pojedinih lokalnih jedinica. Županije imaju najmanje fiskalne kapacitete, što je nespojivo s njihovom ulogom koja je usmjerena na koordiniranje i poticanje regionalnog razvoja.

Tko između lokalnih jedinica ostvaruje najviše prihoda?

- Grad Zagreb ostvaruje 29 posto, 20 županija 16 posto, 126 gradova 39 posto i 429 općina 16 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna u Hrvatskoj. Postoje izrazite razlike u fiskalnim kapacitetima između županija, gradova i općina. Najveći broj županija ostvaruje niže prihode od gradova, te većine općina. Iz naše analize prihoda i rashoda može se zaključiti da su lokalne jedinice visoko ovisne o prihodima od poreza i pomoćima iz proračuna.Općine i gradovi ne mogu utjecati na razinu tih prihoda pa je i fiskalna sloboda lokalnih jedinica u ostvarivanju vlastitih prihoda relativno mala. Lokalne jedinice najmanje prihoda ostvaruju od svojih vlastitih poreznih prihoda.

Kažete da je Hrvatska jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi. Prema vašem istraživanju, kako povećati decentralizaciju?

- Povećanje stupnja decentralizacije trebalo bi značiti da će o većem dijelu ukupnih javnih prihoda i rashoda odlučivati niža razina fiskalne vlasti. Kao ilustraciju navodim samo jedan primjer vlastitih prihoda koji trenutno stoji na raspolaganju gradovima – porez na korištenje javnih površina. To je jedini prihod na koji u potpunosti samostalno utječu gradovi. Problem je u tome što je to prihod od kojeg gradovi ostvaruju manje od jedan posto ukupnog prihoda, dok najveći dio svojih prihoda ostvaruju od poreza i prireza na dohodak na čiju visinu ostvarenih prihoda ne mogu utjecati jer stope, olakšice, izuzeća i dio koji pripada gradovima utvrđuje Porezna uprava. Prava decentralizacija treba rezultirati prijenosom javnih poslova, odgovornosti i sredstava na lokalne jedinice.

(...)

Što bi se trebalo napraviti s županijama?

- Prema postojećoj regulativi, županijama i njihovim razvojnim agencijama pripadaju odgovorne zadaće koordinatora regionalnog razvoja. Na žalost, njihovi administrativni i fiskalni kapaciteti su izuzetno ograničeni te većina postojećih županija ne može kvalitetno udovoljiti postojećim zadaćama. Najveći dio proračunskih prihoda županija dolazi od poreza na dohodak i pomoći središnje države, dok je u njihovim proračunima samo 12-13 posto ukupnih rashoda usmjereno razvojnim rashodima.

Dobro, što onda predlažete?

- Kako bi postale koordinatori i aktivni kreatori regionalnog razvoja regionalnu razinu lokalnih jedinica treba ojačati vodeći računa o postojećoj, ali i faktički potrebnoj mreži institucija i infrastrukture važne u provođenju javnih poslova i ostvarivanju javnih potreba na regionalnoj razini. Kad se uz to uzme broj stanovnika, gustoća naseljenosti, postojeći stupanj razvoja, fiskalni, organizacijski i stručni kapaciteti za strateško planiranje, provedbu i praćenje održivog razvoja na regionalnoj razini, jasno je da postojeća organizacija županija nije optimalna. Potrebno je u okviru sveobuhvatne reforme sustava uspostaviti manji broj snažnih regionalnih jedinica (regija) koje će upravo imati sve te navedene kvalitete koji će osigurati dostizanje utvrđenih ciljeva regionalnog razvoja. Naši uvjeti ukazuju na to da bi se postojeći broj regionalnih jedinica trebao svesti na maksimalno trećinu postojećeg broja kako bi se povećala efikasnost i ciljevi regionalnog razvoja.

Koje ovlasti bi imale te regije?

- Postojeći Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi propisuje da županija obavlja poslove koji se odnose na: obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada i ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Naglašavam da bi u budućnosti zadaća regije trebala biti, uz financiranje administrativne funkcije regije, financiranje dijela javnih poslova koje su do sada obavljali uredi državne uprave u županiji, ali bi se njihove aktivnosti trebale usmjeriti na poticanje i koordiniranje lokalnog i regionalnog razvoja, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, financiranje sekundarne zdravstvene zaštite i slično.

Kako bi se te regije financirale?

- Vlastitim sredstvima, zajedničkim prihodima, pomoćima, zaduženjima za financiranje razvojnih projekata, s naglaskom na snažnoj apsorpciji EU sredstava...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. siječanj 2021 14:20