HNB načelno podržava formiranje sekundarnog tržišta potraživanja po kreditima kao koristan dio financijskog sustava - odgovorila je Hrvatska narodna banka na upit Jutarnjeg lista kako gleda na potez Hypo Alpe-Adria banke da dio svojih djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita prenese na posebno trgovačko društvo u vlasništvu banke majke.
Provjera naplate
Kako je Jutarnji list jučer objavio, HAAB je sredinom prosinca prošle godine osnovao posebno poduzeće kojemu je povjerio naplatu čak 5,6 milijardi kuna vrijednih problematičnih potraživanja, pri čemu je podnio “utjecaj na imovinu banke”, dakle gubitak, od 3,7 milijardi kuna. Tako je HAAB prvi u Hrvatskoj formirao takozvanu “lošu banku” ili eng. bad bank, po uzoru na druge zemlje i bankovne grupacije koje su se našle u sličnim financijskim problemima.
Iznošenjem nenaplativih i teško naplativih kredita iz svoje bilance Hypo banka je smanjila troškove rezervacija za svoje promašene plasmane i u prošloj godini znatno povećala dobit. Prijenos se odrazio i na statistiku cjelokupnog hrvatskog bankovnog sustava pa se ukupni iznos jalovih kredita u Hrvatskoj u zadnjem kvartalu prošle godine neznatno smanjio.
Bez manipulacija
U svom odgovoru na upit Jutarnjeg lista, HNB ističe da je 3. prosinca prošle godine izdao Smjernice za postupak kupoprodaje plasmana kreditnih institucija, kojima je detaljno obrađeno to područje. U osnovi, HNB podržava formiranje bad bank “pod uvjetom da prijenos potraživanja unutar iste grupe povezanih osoba ne služi manipulaciji izvještajnim veličinama bez promjene stvarnog stanja” te da “prijenos potraživanja nema utjecaja na zakonsku zaštitu potrošača” financijskih usluga.
Financijsko tržište
Da osnivanje bad banks ne bi služilo umjetnom i lažnom popravljanju bankovnih bilanci, i da bančini dužnici prenošenjem i prodajom njihovih dugova ne bi bili dovedeni u lošiji položaj, HNB će, “sukladno navedenim Smjernicama, s inicijatorima raspraviti transakcije kod kojih može postojati dvojba o sukladnosti ovim načelima”. Naime, jednom kada potraživanja budu prenesena na trgovačko društvo, ona prestaju biti pod nadzorom HNB-a, ali zato HNB očito može spriječiti njihovo manipulativno iznošenje.
“Koristimo priliku istaknuti da uspostava sekundarnog tržišta poboljšava likvidnost potraživanja i daje im objektivnu valorizaciju”, kažu u hrvatskoj središnjoj banci. “Time se povećava dubina i robusnost financijskog tržišta i bankarskog sustava. Također, čišćenje bilanci od djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih plasmana, između ostaloga i ovakvim postupcima, bankama olakšava pokretanje novog kreditnog ciklusa, što ocjenjujemo vrlo važnim u ovom trenutku.”
Za sada, međutim, “ta vrsta tržišta je u nastajanju i ne možemo govoriti o učestalim transakcijama”, zaključuje HNB. Tome bi samo valjalo dodati da će hrvatske “loše banke” svakako povećati ponudu promašenih bankovnih plasmana i nekretnina u vlasništvu banaka, no koliko će biti jaka potražnja za njima (“tržište” u smislu kupaca), to će tek pokazati vrijeme.