HUMANO PRESELJENJE

I vojvođanski Hrvat u Slavoniji i slavonski Srbin u Vojvodini: Sanjaju svoj zavičaj koji se nalazi na krivoj strani granice

Iznuđena zamjena kuća, ne može se nazvati humanim preseljenjem, tom čudnom političkom oksimoronskom floskulom, no u odnosu na one čije su kuće i imanja u ratu spaljeni i uništeni, ratna priča stanovnika Hrtkovaca i Kule ipak se doima ponešto ‘humanijom’.
 Kos/CROPIX
Iznuđena zamjena kuća, ne može se nazvati humanim preseljenjem, tom čudnom političkom oksimoronskom floskulom, no u odnosu na one čije su kuće i imanja u ratu spaljeni i uništeni, ratna priča stanovnika Hrtkovaca i Kule ipak se doima ponešto ‘humanijom’.

I nakon 18 godina Vladimiru Doganu još se u snovima znaju vrati slike Hrtkovaca, sela u vojvođanskom dijelu Srijema, odakle je krajem lipnja 1992. bio prisiljen otići u Kulu, slavonsko seoce na sjevernim obroncima Krndije. Dražen Knežević i danas, nakon 18 godina, u Hrtkovcima s nostalgijom gleda fotografije snimljene u Kuli, gdje je u dresu NK Mladost igrao veznjaka u tadašnjoj međuopćinskoj ligi, prije nego što je početkom ljeta 1992. napustio to slavonsko selo.

Anđa Pravdić, svakoga dana u podne i nedjeljom prije mise, zvoni na improviziranom zvoniku nadomak crkve u gradnji i svima će reći kako je njena kuća koju je ostavila u Hrtkovcima, kad je odatle morala otići, bila puno bolja od one u koju se ljeti 1992. uselila u Kuli. Radenko Crnić žali se kako je krov njegov...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. siječanj 2026 18:33