Doista, nisam mogao očekivati prijem u Royal Society u Edinburghu, u kojem su prije mene bili velikani poput Jamesa Watta, Adama Smitha, Davida Humea i Alexandera Fleminga, a danas su to svjetski poznate osobe poput J. K. Rowling, Davida Attenborougha i nobelovca Petera Higgsa, kaže mi prof. Igor Rudan (44), prvi hrvatski znanstvenik koji je nakon Ruđera Boškovića 1763. godine postao redovni član Royal Society (Kraljevsko društvo). Riječ je o jednoj od najprestižnijih znanstvenih institucija na svijetu čiji su članovi poput Isaaca Newtona, Charlesa Darwina, Alberta Einsteina i Stephena Hawkinga svojim teorijama oblikovali svijet u kojemu živimo. Royal Society utemeljen je 1660. godine u Londonu, a u Edinburghu 1783. godine.
- Još više me iznenadila činjenica da sam primljen u članstvo u svojoj sadašnjoj dobi, tj. barem dvadesetak godina ranije, no što sam se tome mogao nadati, i uz to kao doseljenik prve generacije u Veliku Britaniju. No već dvadeset godina radim bez prestanka, taj je rad vremenom doveo do konkretnih rezultata u unaprjeđenju zdravlja djece i trudnica diljem svijeta, pa veseli vidjeti da je taj napredak prepoznat na ovaj način - dodao je Igor Rudan, sveučilišni profesor i direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu, gdje radi i kao direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zasut čestitkama
Od ponedjeljka navečer kada je Royal Society u Edinburghu objavio vijest o prijemu novih članova, prof. Rudan zasut je čestitkama kolega, prijatelja i poznanika, ali i brojnim pozivima novinara. - Nemoguće je odjednom, i u isto vrijeme, odgovoriti na silan interes medija, osim ako ne prestanem jesti ili spavati. Naime, ovdje u Edinburghu moram voditi tri znanstvene ustanove, a svaki radni dan mi traje između 12 i 16 sati. Stoga sam nastavio sa svojim uhodanim dnevnim ritmom, a interes medija sam nastojao zadovoljiti u vremenu koje sam uspijevao osloboditi. Čestitke su, naravno, stizale sa svih strana, a obitelj je vrlo sretna. No mojoj obitelji su ipak najvažniji moje zdravlje i osobni mir, te se nadaju da će ovo neobično razdoblje velikog pritiska na moje vrijeme ubrzo završiti, a ja se opet moći potpuno posvetiti svom poslu - priznao je Igor Rudan.
Rođen je u Zagrebu, a potječe iz liječničke obitelji. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu te magistrirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu, a zatim i na sveučilištima u Paviji i Edinburghu. U Hrvatskoj je najpoznatiji kao pokretač projekta “10.001 Dalmatinac” koji traje više od 15 godina. Cilj toga projekta jest provesti populacijsku studiju na 10.001 osobi s hrvatskih otoka kako bi se njihova genetska svojstva povezala s njihovim zdravljem i bolesti. Dosad je u sklopu terenskih istraživanja u studiju bilo uključeno oko 7500 osoba s Visa, Lastova, Mljeta i Korčule.
- Izolirane otočne populacije jadranskih otoka najpoželjniji su mogući resurs za istraživanja genetskih uzroka ljudskih bolesti. Među tim populacijama smanjena je genetska raznolikost zbog srođivanja, a one k tome žive u vrlo jednostavnim i ujednačenim uvjetima okoliša. Osim toga, raspolažemo njihovim rodoslovljima - objasnio je Rudan.
Projekt “10.001 Dalmatinac” jedan je od najuspješnijih u našoj znanosti i dosad je rezultirao s više od 1000 otkrivenih gena povezanih s nizom bolesti te više od 200 objavljenih znanstvenih radova, od kojih četrdesetak u prestižnima Nature, Science i Nature Genetics. Nadalje, u proteklih 15-ak godina projekt “10.001 Dalmatinac” pribavio je i 30 milijuna eura podrške putem međunarodnih natječaja te omogućio i znanstveno usavršavanje više od 40 mladih hrvatskih znanstvenika na Sveučilištu Edinburgh.
Globalno zdravlje
Osim zanimljivim istraživanjima iz populacijske genetike, Igor Rudan se u svojoj dinamičnoj znanstvenoj karijeri bavio i problemima globalnog zdravlja. Tako je posebno prepoznat njegov doprinos smanjenju smrtnosti djece u svijetu u 21. stoljeću, što je jedan od definiranih “Milenijskih razvojnih ciljeva” Ujedinjenih naroda.
- Razvio sam metode koje su unaprijedile pristupe ulaganju međunarodnih organizacija u pomoć djeci u svijetu, koje su zatim vrlo brzo prepoznate kao korisne, te su ušle u široku primjenu i počele davati rezultate. Smrtnost djece u svijetu smanjena je u 21. stoljeću za više od 50 posto, sa 11 milijuna na manje od šest milijuna, i to je jedan od najvećih napredaka medicine u ovom stoljeću - rekao je Rudan. Problemima globalnog zdravlja Igor Rudan je posvetio i nedavno objavljenu knjigu “Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century” (Zdrave ideje: Unaprjeđivanje globalnog zdravlja i razvoja u 21. stoljeću) koju je napisao u suradnji s američko-britanskom znanstvenicom indijskog podrijetla, prof. Devi Sridhar sa Sveučilišta u Oxfordu.
K tome, Igor Rudan je autor i koautor više od 400 znanstvenih radova i sedam znanstvenih knjiga citiranih više od 30.000 puta. Za svoj znanstveni rad nagrađen je sa 20-ak nagrada i priznanja, uglavnom međunarodnih, koje uključuju i prestižne Chancellor’s Award i Wellcome Trust Development Award. Stalni je savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke za pitanja globalnog zdravlja. Američki Institut za znanstvene informacije i vodeća izdavačka kompanija Thomson Reuters uvrstili su ga nedavno u publikaciju “Vodećih svjetskih znanstvenih umova u 2015.”
Igor Rudan je oženjen i otac dvoje djece te živi između Edinburgha i Zagreba, gdje mu je obitelj.
- U Edinburghu radim s velikim brojem mladih znanstvenika, koji neprekidno ulaze u moj ured inspirirani nekom novom idejom, ili mi šalju zanimljive materijale koje su negdje pronašli pretražujući internet. Uz to, surađujemo s grupama iz cijelog svijeta, te nam e-mail nikad ne miruje: kada se budimo, već nas čekaju novosti od kolega iz Australije, Japana, Kine i Indije, a duboko u noć zatrpavaju nas svojim idejama i vijestima kolege iz SAD-a, Kanade, Brazila ili Perua - kaže Rudan.
- Nekoga bi taj stalni kaos izluđivao, no ja se njime svakodnevno hranim, osjećam kao da vrijeme stoji dok sam mu izložen, a da starim samo dok spavam. Volio bih reći da se u Zagreb dolazim samo odmarati i da vrijeme provodim drugačije. No iako znatno više vremena tijekom dana uspijevam provesti s obitelji, obično zbog toga ostanem budan dobar dio noći kako bih održao korak sa svojim timovima mladih znanstvenika i dao im upute za idući dan - dodao je Rudan.
Najbolje ideje
Priznaje kako je u njegovoj karijeri bilo razdoblja kada bi proveo nekoliko godina u nizu putujući bez prestanka.
- Sjećam se da između 2005. i 2010. nikada nisam bio na istom mjestu dulje od 10 dana. U to vrijeme shvatio sam nešto vrlo važno, što mi je kasnije odredilo karijeru, a to je da i najbolje ideje same po sebi vrlo malo vrijede bez prave primjene. Tih sam godina nakratko prestao biti znanstvenik, a postao nalik trgovačkom putniku, obilazeći brojne zemlje u razvoju i međunarodne organizacije, ukazujući im na dokaze o tome gdje leže stvarni problemi u dječjem zdravlju danas, te ih savjetujući kako racionalnije ulagati sredstva koja imaju u zdravlje svoje djece i trudnica - prisjetio se Rudan svojih napora da smanji smrtnost djece u svijetu koji su urodili plodom.
- To je vjerojatno jedan od najvećih napredaka koje je medicina postigla u ovom stoljeću. No bilo bi lijepo dočekati svijet u kojem samo stari ljudi umiru, a nepotrebne smrti djece i trudnica postanu dio naše prošlosti - naglasio je Rudan. Ponovno se osvrnuo na svoje članstvo u Royal Societyju, gdje je jedan od najmlađih akademika.
Interes čovječanstva
- Moj izbor u Royal Society pokazuje kako danas živimo u svijetu koji je potpuno globaliziran te interesi cijelog čovječanstva i briga za njegovu sve sigurniju budućnost i opstanak postaju prioriteti nad uskim regionalnim ili lokalnim interesima, te se sve više cijene - rekao je Rudan. Prisjetio se riječi genijalnog Alberta Einsteina koji je jednom rekao kako ne treba težiti tome da se postane čovjek od uspjeha, već treba nastojati biti čovjek od vrijednosti.
- Dugo nisam razumio što je time htio reći jer mladi ljudi žele osjetiti nekakav uspjeh više od svega. No s vremenom mi je postalo sve jasnije da je uspjeh nešto trenutno, privremeno, i pomalo sebično, a obično uključuje i tuđi neuspjeh. Posvećenost stalnom stvaranju vrijednosti u svijetu, na bilo koji način - kroz stvaranje znanja, unaprjeđivanje vlastite zajednice, pomaganje drugima - način je da se postigne znatno veći i trajniji ‘uspjeh’, a da se pritom ne mora osjećati nikakvo opterećenje - zaključio je Igor Rudan.