EVOLUCIJA

iPad. Smeće? Ne! To je magičan stroj

Naš je problem što na iPad gledamo u okvirima trenutno mogućeg. Ali, ako želimo lakšu, jednostavniju, bržu i udobniju konzumaciju sadržaja, već sutra ćemo shvatiti da smo dobili magičan proizvod
Apple Inc. CEO Steve Jobs announces the new iPad as he speaks during an Apple Special Event at Yerba Buena Center for the Arts January 27, 2010 in San Francisco, California. Apple introduced its latest creation, the iPad, a mobile tablet browsing device that is a cross between the iPhone and a MacBook laptop. AFP PHOTO/RYAN ANSON
 AFP

Hans Christian Andersen trebao je napisati nastavak svog velikog hita “Carevo novo ruho”. Dok rulja stoji i viče, “Ha, ha! Gol je!”, neki dječak promotri ga još jednom, okrene se, i kaže: “Ljudi, ali on zaista ima novo odijelo na sebi. Predivno je.” I svi se okupljeni zaustave, pogledaju cara, pljesnu se po čelu i zacrvene, posramljeni što su tako brzo pomislili da se radi o triku i prevari. Koliko je samo lakše biti skeptičan, ciničan, prekrižiti ruke na prsima i kazati: “Ne postoji, ne valja, ne zanima me.”

Ovim je književnim prijedlogom i sociološkom opaskom Stephen Fry, urnebesni britanski glumac i redatelj, na svom blogu komentirao reakcije na Appleovu novu mašinu. Koje su, nakon mjeseci tračeva, nagađanja i nadanja kako se radi o najvećem ljudskom dostignuću nakon kotača, Gutenberga i Apolla 11, uglavnom negativne. “Veliko razočaranje”, kaže Brian Chen, novinar tehnološke Biblije mjesečnog ritma izlaženja, Wired magazina. “J.D. Salinger, 91, preminuo od razočaranja iPadom”, komentirao je sarkastično Chen na svom Twitteru u četvrtak.

Jadan proizvod

Ali nije Stephen Fry iz čista mira predložio da se napiše nastavak poznate dječje bajke. Fry je bio jedan od sretnih bastarda koji su dobili pozivnicu za Appleovu prezentaciju u San Franciscu. I imao priliku, nakon službene ceremonije, dotaknuti mitsku spravu. “Svi nedostaci, sve što se sada piše na blogovima - nema kameru, nema Flash, prevelik je - sve to nije bitno kad primite ovu magičnu stvar u ruke”, kaže. “Vjerujte mi. Ne sudite o iPadu dok ga ne probate koristiti.”

Uvijek sudimo Appleove nove proizvode prije nego ih prstima dotaknemo, proglasimo kako odjeće nema, kako se caru vidi pimpek. Dalekog listopada 2001. godine pokazuju nam seksi bijelu spravu za slušanje muzike. “Nema wireless. Ima manje memorije od konkurencije. Jadno”, kazao je o iPodu portal Slashdot, tada vodeća nerdovska news stranica, dodajući kako za takav MP3 player naprosto nema marketa. Do danas smo kupili 250 milijuna iPoda, ili, 57 komada po minuti od kad je lansiran.

Još je legendarnija bila kritika iMaca, kompaktnog i simpatičnog osobnog kompjutera kojim je Steve Jobs kasnih 90-ih započeo Appleov lazarovski povratak iz umrlih. “Nema otvor za diskete! Nema šanse da uspije.” Godinu dana kasnije, nitko se nije sjećao da smo nešto zvano “disketa” gurali u kompjutere. Danas se čini nevjerojatnim, stupidnim čak, ali i spektakularno uspješni iPhone dobio je, kad smo ga prvi put vidjeli, kvalitetnu količinu kritika i skepse. “Nema fizičku tipkovnicu. Kamera nije dovoljno dobra. Preskup je!” vikali smo. Downloadali smo tri milijarde aplikacija za iPhone u ovih dvije i pol godine - pola milijuna dnevno.

Nema revolucije

Sve kompanije s vremenom uspore, čak i najbolje. Posebno najbolje. Doista, kad je Jobs ove srijede, još mršav od tumora, ali znatno svježiji nego prije par mjeseci, izvukao svoju umotvorinu pred publiku, u dvoranu kulturnog centra u San Franciscu uvukla se tišina. Slušali smo glasine da će ova naprava odmah riješiti financijske i distribucijske probleme novina i magazina, potamaniti Amazonov e-reader Kindle i izazvati eksploziju elektroničkih knjiga i stripova. Ukratko, za paprinate medije napraviti ono što je iPod učinio za muziku.

A izvukao je nešto što izgleda i ponaša se kao uvećani iPhone koji u hlače ne stane. I nema mogućnost telefonskih poziva. Priznajemo, iznenadio nas je svojedobno uspjeh iPoda i iMaca. Iznenadio nas je iTunes dućan, rasturivši muzičku industriju - singlica je opet važnija od albuma, mladim je bendovima lakše prodavati muziku. Iznenadio nas je iPhone, i pokrenuo revoluciju pametnih i user-friendly mobitela, natjeravši Google, Blackberry i Nokiju da ga bjesomučno kopiraju.

Ali iPad nam izgleda više kao evolucija, popravak postojećeg, nego nešto novo. Apple je, razmišljamo, konačno usporio. “Ne postoji market za ovakav uređaj. Prevelik da glumi mobitel, premalo funkcionalnosti da zamijeni laptop”, kaže jedan od urednika nerdovskog bloga Engadget. “Ekran mu je odličan, ali ima manje memorije nego mali laptopi,” zamijećuje drugi. Također kažu: Nema fizičku tipkovnicu, nema kamere i preskup je.

Neuspjela prezentacija

Nekoliko minuta prije Fryevog mentalnog orgazma u sanfranciškoj dvorani, koji se dogodio dok je na iPadovom predivnom ekranu od 9.7 inča surfao po netu i gledao filmove, na Appleovu pozornicu izlazi mršav i visok tip. Sijede, kratko ošišane kose, okruglih naočala i kockaste čeljusti, šef digitalnih operacija New York Timesa pozicionira se u centar podija i započne prezentaciju. Martin Nisenholtz tek je doletio iz New Yorka, ali ničim ne odaje umor.

Ničim, također, ne odaje da ono što će upravo prikazati, prvu verziju New York Timesa za iPad, nije naročito kvalitetno. Martin je apsolutni boss svih Timesovih digitalnih aktivnosti od 1995. Te je godine pokrenuo NYTimes.com, zatim osnovao tim za video i multimediju, dovodio programere i dizajnere, obučio dobar dio redakcije da barata video kamerom i blogovima. Ujedinio je radne procese weba i printa, i danas je Times najbolji primjer digitalne ekspanzije.

Ukratko, ozbiljan tip poput Martina je morao znati da ono što predstavlja baš i ne valja. A pokazao je verziju Timesa koja ima neke funkcionalnosti weba - video i komentiranje - ali vizualno više podsjeća na novinu. Simpatično, ne i pretjerano inovativno. Identična je stvar, pod imenom Times Reader, čitateljima Timesove stranice dostupna već godinu dana. Možete ga na kompjuter skinuti i koristiti kao bilokoji drugi program. Nije postigao značajan uspjeh.

Digitalno novinarstvo

Dobro je odglumio Martin, kazao kako se radi o novoj generaciji digitalnog novinarstva, ali se onda i pomalo ogradio: “Eh, imali smo svega 2-3 tjedna za ovo napraviti.” To, zapravo, nije do kraja istina. Jedan se izdavač stripova prekjučer izletio i kazao kako im je Apple rani prototip pokazao “prije nešto više od 8 mjeseci.” I glavni urednk Timesa Bill Keller, u obraćanju redakciji ove jeseni, dosta je jasno spomenuo “dolazeći Appleov uređaj”.

Listopad je na kampusu sveučilišta Stanford u sjevernoj Kaliforniji. Predzadnji je vikend listopada, ali još uvijek toplo. Sunce taman zalazi i šara po narančasto-smećkastim zidovima škole. Odsjek novinarstva inače izgleda dosta industrijski, golih zidova, s puno kompjutera i općeg nereda. Danas su međutim u hali u prizemlju postavili stolove, bijele stolnjake, ugodnu ambijentnu rasvjetu i dugački švedski stol. Nije ovo, dakako, za studente.

Izdavač Timesa, Arthur Sulzberger, nije mogao doći na Stanfordov forum o budućnosti novina. Razbolio se kao pas dan prije puta. Poslao je jednog od svojih direktora, najkompetentnijeg da priča o budućnosti njegove kompanije i izdavaštva općenito. Sjedi tako Martin Nisenholtz oko 7 navečer u dvorani škole za komunikacije, večera, i ćaska sa profesorima. “Bit će uzbudljivih promjena u idućih par mjeseci”, kazuje im u privatnosti večere. Malo kasnije, sjedi na pozornici velike predavaonici u obližnjoj zgradi, i ćaska sa okupljenim studentima.

“Nije bitno na kojoj ćemo platformi biti - Kindleu, Blackberryjima ili webu - bitno je da osmislimo model kojim ćemo maksimalno puno zaraditi. Jer jedino tako možemo nastaviti producirati novinarstvo kakvo želimo”, kazao je okupljenima. Do njega je sjedilo još nešto urednika i izdavača, i nekoliko predstavnika raznih neprofitnih udruga koje se bave novinarstvom a financiraju donacijama.

Cijena sadržaja

Ovi zadnji su na Martinove komentare frktali nosom.

“Hoćemo li naplaćivati sadržaj online? Vjerojatno, ali ne znam još kako.” Par mjeseci nakon ovog foruma, Times je objavio da će iduće godine zatvoriti pristup svojem webu. Na koji način, zapravo još uvijek ne znaju. Martin je tada rekao kako misli da je najbolji model napraviti “digitalni pasoš” kojim bi korisnik mogao pristupati i webu i telefonima i tabletima, bez da za svaki mora zasebno plaćati.

S obzirom da je još te tople listopadske večeri raspravljao o detaljima naplaćivanja i distribucije, Appleov ga tablet baš i nije mogao brutalno iznenaditi.

Ogorčeni korisnici

A ipak, na predstavljanju iPada nismo vidjeli ništa zanimljivog od New York Timesa, kao ni jedne druge novine ili magazina.

Niti izdavača knjiga, stripova, ili TV postaja. Od Applea su nas tog dana jedino proizvođači contenta više razočarali.

No, sami smo si krivi. Mi, koji piskaramo po novinama, čitamo magazine, volimo knjige, gutamo stripove, što smo sve svoje nade za spas paprinatih medija sveli na jednu igračku. A onda, kad se spasitelj pojavio i nije iste sekunde riješio sve nedaće, nadurili smo se i otvorili paljbu. “iPad neće spasiti novine”, kaže John Arthur, nekadašnji urednik LA Times-a. “Ne vidim kako ovo pomaže printu”, smatra Richard Ginras, koji je iz novina utekao na web i sad je šef portala Salon.com

Cijeli internet, od Twittera do blogova, implodirao je od korisničke ogorčenosti. Ljubitelji magazina, koji su se nadali vidjeti interaktivne video naslovnice, bili su naprosto tužni. Strip-frikovi, trenutno zakinuti za bilokakvu digitalnu konzumaciju sadržaja, otvoreno su ridali. “Debakl”, kazao je u prvi mah na Twitteru i autor ovih rečenica. Apple je usporio, jer svi, pa i najbolji, posebno najbolji, s vremenom uspore.

Radikalna oklada

Naš problem s Appleom je da na stvari gledamo u okvirima trenutno mogućeg. Mi, konzumenti, podjednako kao i analitičari, konzultanti, profesori, i svi Appleovi konkurenti. Naravno da je davne 2001. ideja prodavanja muzike u online dućanu zvučala imbecilno. Svi dotadašnji pokušaji da se tako zaradi ijedna lipa veličanstveno su propadali. Po svim zakonima realnog, i Appleov je trebao. Do danas smo u iTunes dućanu kupili 10 milijardi pjesama.

Apple nije usporio. Steve Jobs nije stajao gol u dvorani ove srijede. iPad je fantastičan stroj: za pristojnu cijenu dobijemo magično brzi iPhone, nekoliko puta većeg ekrana, s baterijom dužeg trajanja. Čak će i pozivi, ispada, biti mogući, putem Skypea. iPad je, više od toga, radikalna oklada o budućnosti kompjutera, oklada da želimo lakšu, jednostavniju, udobniju konzumaciju sadržaja. Ne treba nam cijeli laptop kako bismo pročitali knjigu, gostima pokazali fotke s mora, ili pogledali utakmicu u krevetu. Štoviše, dosta je nepraktično.

Vrijeme hrabrosti

Sad je na izdavačima knjiga, magazina i stripova da budu hrabri, kreativni i neočekivani. Zamislite elektronsku knjigu koja ima video intervju s autorom, audio komentare, i mogućnost da dijelite omiljene pasuse i kritike s prijateljima na Facebooku. Ili strip Iron Man, koji se prodaje i gleda u paketu s filmom. Red je i na svima nama. Aplikacije za iPhone, kojih je danas više od 140 tisuća, lansirali su, i na njima zaradili, desetine tisuća klinaca, frikova i novih kompanija. Uključujući mnoge iz Hrvatske.

Martin Nisenhotlz razumije Appleovu okladu. Nakon prezentacije odjurio je nazad u New York, gdje njegovi timovi kao manijaci rade na novoj verziji Timesove aplikacije.

U hramu Applea u New Yorku kažu: Budućnost je ovdje

Na početku prezentacije u San Franciscu u kojoj je gradu i svijetu objavio iPad, Steve Jobs pohvalio se da je Apple upravo otvorio svoju 284. ovlaštenu trgovinu i da je u njima u posljednja tri mjeseca prošle godine kupovalo čak 50 milijuna ljudi. U priči o svim Appleovim zanosno lijepim proizvodima treba uzeti u obzir magiju jednog Apple Storea. Tako je i s iPadom. Naravno da mnogim ljudima koji su ga gledali preko loše internetske veze izgleda savim obično i nedovoljno revolucionarno za ono što su očekivali. Ali čekajte da ga vidite u Apple Storeu u New Yorku ili Londonu, u trgovinama koje izgledaju kao Appleove crkve.

Iskustvo kupnje u velikom, ovlaštenom Apple Storeu (kakvi su još uvijek rijetkost u Europi) potpuno je drukčije od svega što postoji. Ljudi tu dolaze ne samo kupovati nego i surfati, učiti o programima na nekoj od svakodnevnih radionica, slušati muziku... - ukratko, dolaze po dozu svoje dnevne tehnološke meditacije. A za one koji kupuju, iskustvo kupnje u ovakvom okruženju toliko je drukčije od iskustva kupnje PC-ja kod nekog trgovca preprodavača u dućanu u kojem usput prodaje i čarape, tranzistore i čarobne krpe.

Svaki Apple Store izgleda kao moderni hram, ali jedan među njima je kao prvostolnica. Appleova podzemna “katedrala” na Petoj aveniji u New Yorku najbolje je mjesto za anketu o tome što kupci misle o iPadu. OK, možda nije najbolje mjesto što se tiče objektivnosti, jer pitati ljude u Apple Storeu što misle o novom revolucionarnom proizvodu Stevea Jobsa je kao da pitate ljude u zagrebačkoj katedrali što misle ima li Boga. Stoga treba razumjeti ljude poput Briana Blaira koji kaže: - Naravno da ću kupiti iPad kad se pojavi u trgovinama. Pitanje je samo hoću li kupiti jedan ili dva!

Njegova dilema je treba li kupiti prvi, najjeftiniji iPad (499 dolara) koji stiže u trgovine krajem ožujka ili treba pričekati još mjesec dana da se pojave i skuplje, bolje verzije koje se na internet spajaju i preko 3G mreže, a ne samo preko bežične (wireless) internetske veze.

- Ovaj prvi model želim imati jer je jeftin i u prodaji će biti puno ranije, ali ovaj drugi želim imati jer je stalno spojen na internet. Možda kupim oba: jedan za kuću, gdje ga i ja i moja djeca možemo koristiti na wirelessu, a drugi za izvan kuće. Mislim da će iPad biti odličan za poslovne ljude. Zamislite, s baterijom koja traje 10 sati možete gledati filmove cijelim putem u avionu od New Yorka do Moskve - kaže Brian Blair, koji živi u gradu New Canaan u Connecticutu i svaki radni dan putuje sat i pol do New Yorka.

Blair vjeruje da iPad neće “ubiti” Kindle, Amazonov elektronički čitač knjiga, već da će pomoći da naraste tržište elektronskih knjiga. On je uvjeren da će Appleova on-line knjižara iBooks biti uspješna kao on-line glazbena trgovina iTunes.

- Ni diskografske kuće u početku se nisu željele priključiti iTunesu, ali kad su vidjele koliko su iPodi popularni, pohrlile su jer ne bi preživjele drugačije. Mislim da su izdavači tu lekciju naučili i da će pohrliti u iBooks puno brže. iPad će brzo postati platforma za čitanje tekstova - vjeruje Blair.

Još jedan od kupaca u Apple Storeu na Petoj Aveniji, Steve Yadav, voli čitati knjige i voli ideju čitanja na tankom elektronskom čitaču, ali nije dosad kupovao Kindle upravo zato što je čekao da izađe nešto bolje.

- iPad bi mogao izgurati Kindle s tržišta elektronskih čitača. Svi će htjeti kupiti čitač u boji. Kindle, doduše, koristi tehnologiju “elektronske tinte” koja je bolja za čitanje nego LCD ekran, ali, opet, Kindleov ekran nije u boji i nema sve mogućnosti surfanja koje ima iPad. Ne znam, možda kupim iPad. A možda pričekam da vidim kako radi HP-ovo “tablet” računalo - kaže Steve Yadav.

S obzirom na to da iPada još nema nigdje gdje bi ga ljudi mogli vidjeti i držati u rukama, mnogi kupci u Apple Storeu ne znaju što bi mislili o njemu. Mnogi i nagađaju u kojim sve dijelovima svakodnevnog života može biti najkorisniji. Neki kažu u učenju u školama, neki u kućnoj zabavi za cijelu obitelj, neki kažu na putovanjima i u javnom prijevozu, a Carly Erin O’Neil, freelance novinarka koja živi u New Yorku, smatra da će iPad biti vrlo koristan kompanijama.

Za veliku korporaciju, u kojoj zaposlenik na ulasku zaduži iPad, radi na njemu, i vrati ga na kraju dana, to može biti od velike koristi. Mislim da će iPad promijeniti i način na koji se čitaju novine - kaže Carly O’Neil.

U sceni iz filma “Minority Report” Tom Cruise u vlaku lista novine na elektronskom čitaču budućnosti i odjednom se, pred njegovim očima, mijenja glavna vijest na naslovnici. Kao u televizijskoj špici, pojavljuje se naslov “breaking news” koji titra u šarenim bojama dok se ispod njega ispisuje tekst i mijenja slika. Takav uređaj upravo je sišao s platna znanstveno-fantastičnog filma i ulazi u naše živote pod imenom iPad. ( Tomislav Krasnec)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. prosinac 2021 10:55