Gotovo svakog dana poneki liječnik ‘ispadne’ iz sustava jer test pokaže da je zaražen koronavirusom, a najnoviji je slučaj zaraženog ravnatelja i još troje zaposlenika Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u zagrebačkoj Kukuljevićevoj ulici te liječnika u OB Zabok.
No, kako naglašavaju u Nacionalnom stožeru civilne zaštite, zasad zbog zaraze koronavirusom u hrvatskom zdravstvenom sustavu nema većih problema jer ‘rezervi još ima’. Naime, prve analize zdravstvenih sustava koji su doživjeli kolaps, poput onog u Italiji i Španjolskoj, govore da je kobni trenutak pandemije Covida-19 bio upravo onaj kad je koronavirus ušao u bolnice i desetkovao broj zdravstvenih djelatnika, odnosno bitno smanjio dostupnost zdravstvene skrbi teško bolesnima.
Svi kontakti
Prema najnovijim brojkama, na koronavirus je u Hrvatskoj pozitivno ukupno 199 zdravstvena djelatnika, među kojima je 72 liječnika, 92 medicinske sestre, 14 stomatologa i 21 druga osoba zaposlena u zdravstvu. U samoizolaciji je prema podacima HZJZ-a oko 1500 zdravstvenih djelatnika koji su bili u kontaktu s oboljelima. Ravantelj HZJZ-a Krunoslav Capak kaže da možemo biti zadovoljni situacijom.
- Ako se ta brojka uspoređuje s ukupno 13.733 zaposlenih liječnika u javnom zdravstvu ili 27.000 medicinskih sestara i tehničara, odosno ukupno više od 70.000 zaposlenih u tom sustavu, može se reći da zasad ‘dobro stojimo’”, kažu u Stožeru. Nisu bitno stradale ni najveće bolnice poput KBC-a Zagreb gdje prvi oboljeli liječnici srećom nisu ‘zaradili’ koronavirus od pacijenta, što je najveća opasnost jer se bolest tako najlakše širi u bolnicama, nego na skijanju.
Rade u dva tima
Naime, najopasnije je kad se dogodi ono što se dogodilo u KBC-u Sestara milosrdnica kad je pacijent zatajio moguću zarazu pa su zaraženi liječnici koji su ga operirali, među kojima i ravnatelj dr. Mario Zovak.
“Dobro sam. Nemam nikakve simptome pa se nadam da će korona brzo proći da se mogu vratiti u bolnicu. Inače, trenutno imamo 19 zaraženih zdravstvenih djelatnika među kojima je šest liječnika, a u samoizolaciji je 180 osoba. Zadovoljni smo jer će se većina njih uskoro vratiti u bolnicu. Bilježimo pad onih koji su u samoizolaciji. Prošli je tjedan ‘izvan stroja’ bilo 230 djelatnika”, objašnjava Zovak. Dodaje da to nije poremetilo rad u ‘doba korone’.
Naime, radi se po sistemu 15 dana kući 15 dana u bolnici, a sve kako bi uvijek jedan tim mogao preuzeti posao ako se netko u drugom zarazi a ostali moraju u samoizolaciju. Također, prof. dr. Zovak napominje da se program operacija za hitne pacijente kao i onkološke radi bez zastoja dok su zahvati koji nisu hitni ‘na čekanju’ kako je određeno novom organizacijom zdravstvenog sustava zbog epidemije koronavirusa.
U KBC-u Zagreb situacija je nešto složenija i to prije svega zbog potresa. Naime, najvećoj bolnici u Zagrebu ‘ispala’ je zbog neupotrebljivosti zgrada ortopedije na Šalati te Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu, a u lošem je stanju i rodilište u Petrovoj. To je razlog što su te klinike morale biti preseljene, a to je smanjilo i obim rada dok se situacija ne stabilizira.
“U ovom trenutku imamo osam oboljelih liječnika, dvije medicinske sestre, jednog laboranta i jednog vozača. U samoizolaciji je 170 djelatnika”, kaže prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb. Dodaje da se i u toj bolnici radi u dvotjednim smjenama.
Situacija s oboljelim liječnicima od Covida-19 slična je i u drugim hrvatskim bolnicama. Na području Primorsko-goranske županije samo je jedan liječnik pozitivan na koronavirus, kaže Đulija Malatestinić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, i dodaje da se u samoizolaciji trenutno nalaze dva liječnika i dvije medicinske sestre.
Istok Hrvatske
Kad je riječ o stanju u KBC-u Osijek, među 3100 djelatnika Covid-19 potvrđen je kod jednog medicinskog tehničara. Što se tiče djelatnika, u samoizolaciji je 7,63 posto liječnika, 5,56 posto medicinskih sestara/tehničara i 3,3 posto nezdravstvenih djelatnika.
U Općoj bolnici Karlovac od infekcije Covida-19 obolio je samo jedan liječnik. Izvor njegove bolesti bio je izvan Opće bolnice Karlovac, a u trenutku pojave bolesti navedeni liječnik nije radio, niti je bio u kontaktu s pacijentima i osobljem.
Karlovačka bolnica za pandemiju se spremala još u svibnju 2018.
U karlovačkoj su bolnici za pandemiju bili spremni još u svibnju 2018., ne znajući da će se raditi o Covidu-19. Ravnatelj Opće bolnice Karlovac dr. Ervin Jančić nam otkriva pozadinu priče.
- Tada smo organizirali stručni skup “Spremnost zdravstvenog i sigurnosnog sektora za rješavanje izvanrednih situacija s velikim brojem žrtava” koji smo proveli u suradnji s tvrtkom Ego Zlin iz Češke, njihovom hrvatskom podružnicom Stiv Trade i Veleposlanstvom Češke.
Češka tvrtka je renomirani proizvođač zaštitne medicinske opreme i sustava u slučaju katastrofa ili pandemija. Poznati su po opremanju poljskih bolnica u Africi u vrijeme SARS-a i ebole te broda bolnice. Mi smo tada na neki način vježbali zaštitu od mogućih zaraznih bolesti koje bi nam eventualno donijela migrantska kriza - kaže nam dr. Jančić.
Migrantska kriza tih razmjera nije se dogodila, ali se dogodila pandemija koronavirusa.
- Još u siječnju smo procijenili rizike, educirali osoblje, imali smo već mjere izolacije na hitnom prijamu bolnice, kao i nadzor za prihvat. Formirali smo ambulantu za nejasna infektološka stanja i opremili sobu za potpunu izolaciju - pojašanjava dr. Jančić. (M. Pušić)
Nakon epidemije plan za češće preglede
Otkako su sve bolnice, ali i domovi zdravlja u Hrvatskoj u mobilizacijskom načinu rada odnosno smanjenom opsegu pružanja usluga, mnogi se pitaju što će biti s kontrolnim pregledima, ali i nacionalnim probirima za, primjerice, zloćudne bolesti, koji su u potpunosti zaustavljeni. Pacijenti su očekivano u strahu jer ne znaju hoće li to utjecati na njihovo zdravlje odnosno hoće li zbog ove odgode možda biti kasno za učinkovito liječenje.
“Valja umiriti građane i reći da njihovo zdravlje zbog odgode kontrolnog pregleda za mjesec dana neće biti narušeno. Također, mi u HZJZ-u paralelno s organizacijom službi za Covid-19 radimo na tome da čim prođe ova ugroza krenemo s pojačanom provedbom programa probira za zloćudne bolesti”, kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.