Televizija propada. Propadaju već godinama, na tržištu koje je do kraja deformirano dugogodišnjom eksploatacijom različitih beneficija državne televizije i borbom za život dviju nacionalnih komercijalnih televizija. Godinama je tržištem dominirao HRT, koji se uvijek mogao osloniti na činjenicu da je već prvog dana nove godine siguran da će mu na računu godišnje biti zagarantirano oko milijardu kuna prihoda od pristojbe. Tako su mogli diktirati cijene oglasa cijelom tržištu. Sada su u ozbiljnom problemu i prijeti im kolaps. Postavlja se pitanje hoće li uopće preživjeti sljedeću godinu. Šefovi televizija, uvjeravaju nas, imaju plan.
Ovo je bila posebno teška godina za medije. Pogotovo za televiziju. Najprije je cijelo tržište na nacionalnim televizijama palo 3,6 posto u 2011. godini, na 92 milijuna eura, u odnosu na godinu prije. A ova godina bit će još gora. Umjesto laganog pada, očekuje se strmoglavo poniranje od 11 posto, odnosno desetak milijuna eura, pa će ove godine jedva prevaliti 80 milijuna eura. Toga su dobro svjesni i na svim nacionalnim televizijama, a pogotovo je toga svjestan Goran Radman, novoizabrani ravnatelj HRT-a.
Cijene oglasa
Upravo je on osoba o kojoj ovisi preživljavanje cijelog tržišta. Iako HRT drži najmanji postotak oglašivačkog tržišta, trenutačno ima najveću moć da promijeni situaciju na nacionalnim televizijama. 2009. godine, usprkos i tadašnjem padu oglašavanja, HRT je uprihodio 1,5 milijardi kuna, od kojih je pretplata činila 1,2 milijarde kuna, a marketing 300 milijuna. Godinu dana poslije izgubili su 300 milijuna kuna nakon što je Sabor snizio cijenu pristojbe za 25 posto, na 60 kuna. Tada je već bilo prekasno. HRT je, naime, godinama optuživan za damping cijena; koristio je svoju financijsku prednost za snižavanje cijene oglasne minute, što se nepovoljno odrazilo i na cijenu oglasa u drugim medijima, od tiskanih izdanja, preko radija, pa do interneta.
Komercijalna televizija
Otkako je izabran za ravnatelja HRT-a, Radman, otkrivaju nam njegovi bliski suradnici, intenzivno radi na novom planu za najveću televiziju u Hrvatskoj. Na HRT-u trenutačno radi gotovo 3500 ljudi, što je neviđeno na europskoj razini. Veće zemlje, s većim nacionalnim televizijama, zapošljavaju daleko manje ljudi. HRT zapravo nikada nije doživio veliku transformaciju, još od socijalističkih dana. Dok njihova komercijalna konkurencija na teren šalje maksimalno dvoje ljudi kako bi zadržala efikasnost, državni mastodont i dalje koristi ekipe od pet ili šest ljudi. Potresale su ih i sitne kadrovske afere. Na primjer, iako održavaju dopisništva u gotovo svim hrvatskim gradovima, i dalje ekipe iz Zagreba šalju na teren. Ili dobro poznata činjenica, koja je potvrđena u prošlogodišnjem velikom istraživanju Nedjeljnog Jutarnjeg, da scenski radnici HRT-a tijekom radnog vremena izrađuju namještaj po narudžbi koji zatim prodaju. Čak je i ministar financija Slavko Linić otvorio pitanje broja zaposlenih kada je u emisiij Otvoreno rekao: “Treba li vas toliko na televiziji? Ne treba. Sigurno vas ne treba. Vi to dobro znate.”
Slično je reagirao i Branko Vukšić, predsjednik saborskog Odbora za informiranje i medije. “Na HRT-u ne postoji višak talentiranih novinara i talentiranih urednika, ali tamo je brdo ljudi koji apsolutno ništa ne rade i za to dobivaju jako dobre plaće.
Zato sam i tražio strukturu zaposlenih, ali uporno se oglušuju i čini mi se da ni oni sami to ne znaju. Da tih 3500 ljudi radi dobar program, to bi bilo sjajano. Ali HRT je umjesto javnog servisa zapravo treća komercijalna televizija u Hrvatskoj. Uništili su dramski, obrazovni i informativni program i jedino čime se stvarno bave jesu klanovske borbe usred kojih ispaštaju dobri novinari i urednici”, objasnio je Vukšić početkom ove godine.
Potpuna katastrofa
Pred Radmanom je sada velika zadaća. Mora smanjiti broj ljudi na najvećoj televiziji. Njegovi najbliži suradnici uvjereni su da će povući najpametniji potez - povisiti cijenu oglasa na HRT-u. Tako će prekinuti dugu tradiciju damping cijena i omogućiti da isto učine RTL i Nova, koji su se do sada morali boriti da bi održali konkurentnost. I dok jedni pozdravljaju takav potez novog ravnatelja, drugi su zabrinuti da će to biti dodatni udar na već oslabljeno marketinško tržište koje je u konstantnom padu. Jednostavno su u strahu da će s višim cijenama rezultati ostati isti, jer će biti manji broj zakupljenih oglasa.
“2012. godina općenito je bila teška za medije, pa tako i za televiziju. Prema našim procjenama, tržište je ove godine palo za oko 10 posto", izjavio je ovih dana Johannes Zuell, predsjednik Uprave RTL Hrvatska. Istaknuo je da je još jedan od problema i gubitak licenci za emitiranje pojedinih kuća, zbog nedostatka novca. Financijski rezultati sa svih velikih televizija ne odaju nikakvu nadu da će se situacija sama od sebe promijeniti.
RTL je 2011. godinu završio s gubitkom od 6 milijuna eura. Oglašavanje im je palo za 1,7 posto u odnosu na godinu ranije, pa je iznosilo 280 milijuna kuna. 2012. nije ništa bolja. U prvih šest mjeseci, izjavio je Zuell, prihod im je pao za nevjerojatnih 17 posto, pa su izgubili dodatnih 30 milijuna kuna. Na HRT-u situacija nije ništa bolja. Prihodovali su 1,4 milijarde kuna, a oglašavanje im je palo na nešto više od 15 milijuna kuna, gotovo 50 milijuna manje nego godinu prije. A ove godine očekuje se još veća katastrofa - pad od 17 posto i iznos od samo 130 milijuna kuna. Što je neusporedivo s iznosom od 300 milijuna kuna od prije nekoliko godina, pogotovo uzimajući u obzir da HRT najmanje uprihodi baš od oglasa.
No na HRT-u objašnjavaju kako je taj pad prihoda od oglašavanja uzrokovan novim zakonom po kojemu je HRT morao ograničiti emitiranje oglasa na četiri minute po satu emitiranja, a nije dopušteno ni oglašavanje na kanalima HRT 3 i 4. Na HRT-u im je jasno da će ukupno tržište padati, i to od 10 do 15 posto sljedeće godine, no nisu pretjerano zabrinuti.
Upravo zbog državno zagarantiranog prihoda od gotovo milijardu kuna. Financiranje HRT-a bi se, uostalom, moglo i radikalno promijeniti u sljedećih godinu dana. Javnost je potresao prijedlog medijske strategije koji je nedavno iscurio, a predlaže radikalno restrukturiranje načina na koji se financira javna televizija. Osim što se u svojoj strategiji zalaže za razne radikalne ideje oko javnih medija, njezin autor Milan F. Živković predlaže i uvođenje poreza na televiziju. Do sada se televizijska pretplata plaćala ako ste posjedovali TV ili radijski prijemnik, a novim sustavom bila bi uvjetovana vašim životom u Hrvatskoj. Tako bi svaki građanin morao izdvajati novac za financiranje javne televizije, ali bi se ta svota, navodno, prilagođavala imovinskom stanju...