Marek Kukula sjedi u fotelji u predvorju jednog zagrebačkog hotela i pokazuje mi svoj iPhone.
- Pogledajte, ovaj iPhone sadrži opremu, tri tehnološka dostignuća koja su otkrili ili razvili astronomi. Prvo, tu je digitalna kamera koju su razvili sedamdesetih i osamdesetih godina. Zatim, WiFi, koji omogućava iPhoneu da bude povezan s internetom, baš kao i softver koji je u interakciji s GPS-om. Svi ti elementi stanu u jedan džep, a ne bi ih bilo u iPhoneu da nema astronomije, vrlo bazične znanosti koja traga za odgovorima na ezoterična pitanja o našem svemiru - kaže mi dr. Marek Kukula, astronom Kraljevskog opservatorija Greenwich u Londonu.
Ovaj četrdesetdvogodišnjak dječačkoga izgleda u Zagreb je stigao na poziv British Councila kako bi na Festivalu znanosti održao predavanje “Postoje li uistinu crne rupe?”. Kukula, čija su specijalnost crne rupe i evolucija galaksija, 15 godina bio je istraživač koji je radio na najvećim svjetskim teleskopima da bi 2008. godine prihvatio poziciju astronoma u Kraljevskom opservatoriju Greenwich.
Tko smo i što radimo
- To je pozicija koja je kreirana specijalno za mene. Opservatorij je muzej i znanstveni centar čija je misija popularizirati astronomiju među širokom publikom. U opservatoriju su, međutim, shvatili da uz kustose trebaju angažirati i znanstvenika koji će posjetiteljima moći objasniti najnovija dostignuća iz astronomije. Zato su me regrutirali iz istraživačkog svijeta. Sviđa mi se taj posao: jedan dan razgovaram sa školskom djecom o eksplozijama supernova i crnim rupama, a idući planiram izložbe o svemirskim letjelicama ili razgovaram s novinarima o najnovijim otkrićima Hubbleova teleskopa. To je jako uzbudljivo - priča mi Kukula dok prelistava Jutarnji list.
- Ponijet ću vaše novine mome ocu. On je Poljak i razumjet će poneku hrvatsku riječ - dodaje Marek Kukula.
Odrastao je u sjevernoj Engleskoj, a astronomiju je zavolio još kao dječak. Srećom, njegovi roditelji i nastavnici ohrabrivali su ga u njegovoj dječačkoj radoznalosti.
- Kao 14-godišnjak odučio sam da ću biti astronom. Vjerujem da astronomija može dati odgovore na velika fundamentalna i filozofska pitanja, primjerice tko smo i što radimo u svemiru. Mislim da se svaki čovjek povremeno zagleda u zvijezde i postavlja ta pitanja - rekao je Kukula čiji je omiljeni znanstvenik u djetinjstvu bio znanstveno-fantastični lik dr. Who.
Crne rupe
- On je pomagao ljudima koristeći znanost. Danas je moj omiljeni znanstvenik Richard Dawkins koji izaziva velike kontroverze u javnosti. No, oduvijek sam bio oduševljen znanstvenicima koji su dobri u objašnjavanju svojih ideja širokoj publici. A Dawkins je u tome izvanredan - rekao je Kukula.
Razgovor smo nastavili o crnim rupama koje predviđa i Einsteinova Opća teorija relativnosti. Crna rupa je područje u svemiru gdje je gravitacijska sila tako jaka da iz nje ništa ne može pobjeći, čak ni svjetlost. Radovima o crnim rupama proslavio se, pak, Steven Hawking, ikona moderne znanosti. No, postoje li uistinu crne rupe, upitala sam ga.
Novi planeti
- Crne rupe su jedan od najfascinantnijih fenomena koje je znanost predvidjela. Astronomi već desetljećima tragaju za dokazima o postojanju tih neobičnih objekata u svemiru. Mislim da sada imamo stvarno dobre dokaze da crne rupe uistinu postoje. Mi, naravno, crne rupe ne možemo vidjeti direktno, no možemo opaziti njihov utjecaj. U nekim dijelovima svemira, poput središta naše galaksije, uviđamo fenomene koje je vrlo teško objasniti ako ne prihvatimo da je tamo crna rupa - pojasnio je Kukula. - Kao astronom smatram da su dokazi za postojanje crnih rupa vrlo, vrlo snažni. Ima, naravno, znanstvenika koji nisu zadovoljni i koji traže još jače dokaze. Mislim da će ti dokazi dolaziti kako svemirski teleskopi budu sve sofisticiraniji. Vjerujem da će se to dogoditi u idućih pet ili 10 godina. No, uvijek će biti znanstvenika koji će reći: Ne, ne, to nije dosta, trebamo još dokaza. To je zdravo: skepticizam u znanosti je dobar jer nas potiče na sve jače i jače dokaze - dodao je Marek Kukula.